Komunalna stiže u ponedjeljak, vojska čuva objekat

Komunalna inspekcija i Komunalna policija Opštine Kotor u ponedjeljak će, po nalogu Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore, ukloniti spomen-ploču na objektima nekadašnjih vojnih magacina u Morinju kod Kotora, saznaju “Vijesti”.

”Vijesti” su dan nakon otkrivanja spomen-ploče pisale da je tada eksplicitno prekršeno više odredbi Zakona o spomen-obilježjima.

Ministarstva vansjkih poslova i odbrane koje vode ministri iz redova Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić i Raško Konjević su 10. oktobra postavili spomen-ploču, u društvu hrvatskih kolega – ministra vanjskih i evropskih poslova Gorana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore (UIP) naložila je u ponedjeljak Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spornu spomen-ploču, konstatujući da “nema dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka”.

Iz UIP su saopštili i da je inspektorka za zaštitu kulturnih dobara poslala zahtjeve za izjašnjenje ministarstvima vanjskih poslova i odbrane na osnovu kojeg akta su postavili predmetnu ploču, i da će nakon toga objedinjene spise predmeta uputiti nadležnom tužilaštvu na ocjenu i dalje postupanje.

”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se kaznom zatvora do tri godine”, propisuje član 43 Zakona o spomen-obilježjima.

Uzme se jedan član zakona i tumači kao da je cijeli zakon

Konjević je juče za Antenu M ustvrdio da premijer Dritan Abazović stoji iza postupka Uprave za inspekcijske poslove i kao pravni osnov za postavljanje ploče ponudio član 37 Zakona o vosjci i član 19 Zakona o spomen-obilježjima.

”...Radi se o primjeni Zakona o Vojsci gdje je jasno definisano da materijalnim resursima u vojsci raspolaže Ministarstvo odbrane i o Zakonu o spomen obilježjima koji govori o tome da ukoliko se spomen oblježje postavlja na objektu koji se gradi ili na zemljištu koje pripada objektu potrebna je saglasnost vlasnika odnosno korisnika, u ovom slučaju radi se o objektu čiji je korisnik Ministarstvo odbrane”, pojasnio je Konjević.

Krivokapić je za Glas Amerike kazao da im je inspekcija dostavila da, kako je naveo, “obraćanje nije čak ni pravno valjan zahtjev”, u vezi sa spomen pločom u Morinju, i tek nakon izjave premijera u tehničkom mandatu u vezi sa tim.

”Premijer je presudio u ime inspekcije, u ime suda, u ime tužilaštva, prije nego što su i oni sami odradili pravni akt da se obrate ministarstvima koja su klevetali, iz jasnih političkih razloga negiranja zločina u Morinju, medijski eksponiranih ličosti, a i političkih i lokalnih predstavnika”, kazao je Krivokapić.

Kazao je da će, u odgovorima koji su spremni, dati objašnjenje da je jasno da su ta obilježja u okviru objekata Vojske Crne Gore, te da je potpuno nepotrebna saglasnost lokalne samouprave.

Krivokapić je poručio da će “spomen-ploča u Morinju biti vječna”.

Pravnik Radovan Furtula je za “Vijesti” kazao da saglasnost vlasnika ili korisnika ne može biti jedini uslov za podizanje spomen-obilježja.

”Smisao člana 19 Zakona o spomen-obilježjima je u određenju subjekata koji daju saglasnost za postavljanje spomen-ploče, u zavisnosti od toga ko je vlasnik, korisnik ili onaj koji kao organ državne uprave upravlja objektom na kom se podiže spomen obilježje, koje je kulturno dobro ili se nalazi u zaštićenoj prirodnoj cjelini. To nikako ne znači da je davanje takve saglasnosti i jedini zakonski uslov za podizanje spomen obilježja. Naime, pored ostalih zakonskih uslova, prethodno je u skladu sa zakonom potrebno postojanje “Programa podizanja spomen-obilježja”, koji donosi skupština lokalne samouprave uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture”, objašnjava Furtula.

Vojska odjednom obezbjeđuje napušteni objekat

Pripadnici Vojske Crne Gore su već desetak dana angažovani da obezbjeđuju napušteni vojni objekat u Morinju, koji je prestao da se koristi još 2006. nakon što su ga Ministarstvo odbrane i VCG proglasile neperspektivnim i nepotrebnim. Objekat je od tada napušten i propada, da bi se VCG opet pojavila u Morinju uoči postavljanja ploče i od tada stalno čuva zaključanu kapiju na ulazu u kompleks nekadašnjeg “Sabirnog centra”. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, vojnici koji dolaze iz redova jedinica Mornarice VCG, imaju naređenje da nikome ne dopuste ulaz.

”Zvanični stav koji smo dobili od pretpostavljenih u Mornarici VCG je da mi ne čuvano spomen-ploču, već objekat. Međutim, nema nikakvog zvaničnog papira o angažovanju naših jedinica na tom zadatku”, kazao je “Vijestima” izvor iz VCG, dodajući da je to sve zajedno, veoma čudno jer je vojni objekat u Morinju napušten već punih 16 godina. Isti izvor je naveo da u objektu nema vode, struje, niti mokrog čvora, a da su svi djelovi za smještaj ljudi odavno nefunkcionalni i uništeni, puni pacova i zmija. Vojnici koji su angažovani na obezbjeđenju i davanju straže na smjene spavaju u vojnom vozilu, a fiziološke potrebe obavljaju u šumi.

Iz Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore na čijem je čelu brigadni general Zoran Lazarević, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” od kada su napušteni objekti bivšeg vojnog magacina u Morinju ponovno posjednuti od strane pripadnika VCG, koji je razlog izdavanja takvog naređenja i da li to ima veze sa nalogom UIP da se ukloni spomen-ploča. Nije odgovoreno ni u kakvim uslovima žive i rade pripadnici VCG koji su poslati na zadatak obezbjeđenja tog objekta, kao ni ko je konkretno izdao naređenje o njihovom angažovanju.

Nije odgovoreno ni na pitanje da se objasni razlika između napuštenih objekata vojnih skladišta Sasovići na teritoriji opštine Herceg Novi, odnosno Opatovo na teritoriji opštine Tivat koja nisu posjednuti nikakvom vojnom stražom od prestanka njihovog korišćenja od strane VCG 2020. i 2019. godine, u odnosu na napušteno skladište Morinju koje se ne koristi od strane VCG još od 2006, a koje bi opravdavale činjenicu da je Morinj sada odjednom posjednut stalnom, naoružanom vojnom stražom.

I natpis izazvao brojne kritike

U ovim objektima 1991-1992. funkcionisao je tzv. Sabirni centar JNA za ratne zarobljenike sa dubrovačkog ratišta u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili sa te teritorije.

U javnosti je kritikovan i način na koji spomen-ploča tekstom tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika.

Na njoj piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku”, na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj i da je posvećen zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.

”Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči koju potpisuju ministarstva odbrane i vanjskih poslova.

Jasmina Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo napisala je da se natpisom relativizuje i odgovornost i pozicija žrtava.

Diplomatski skandal i krivično djelo

Ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić su hrvatsku državnu delegaciju doveli u zabludu i napravili ogroman diplomatski skandal, ocijenio je premijer Dritan Abazović. On je juče kazao da podržava postavljanje spomen-ploče u Morinju, ali ne na nezakonit način.

“To što su uradili Konjević i Krivokapić, oni su hrvatsku državnu delegaciju doveli u zabludu i napravili ogroman diplomatski skandal. Stavili su ploču, a da nijednim papirom nijesu obavijestili Vladu i nadležne organe”, rekao je Abazović. Premijer je ocijenio da su ministri Konjević i Krivokapić time počinili krivično djelo.