Protekle nedjelje potpisan je ugovor za projekat izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Podgorici. Projekat koji je već kršten kao opštinski posao vijeka, koštaće 50 miliona eura. Ugovore o kreditu sa Njemačkom bankom za obnovu i razvoj od 35 miliona eura i donaciju EU od 10 miliona, potpisali su sa sa crnogorske strane ministar finansija Darko Radunović, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radunović, gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i direktor Vodovoda Vladan Vučelić.
Takođe prošle nedjelje mještani Botuna, sela u čijoj blizini je predviđena izgradnja kolektora, formirali su Odbor za zaštitu životne sredine. Oni već duže od deceniju protestuju protiv namjere Glavnog grada da u njihovoj neposrednoj blizini grade PPOV.
Peticije, protesti, upozorenja, do sada, nijesu pomogli. Iz Glavnog grada nikako da im otklone sumnje u to da će kolektor dodatno pogoršati životnu sredinu u kojoj žive. A njihovo iskustvo sa KAP-om, koji je tik pored ovog naselja, je ono što ih opominje.
"Očigledno da život na ovom lokalitetu nema nikakvu perspektivu", zaključak je Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz 2004. o kvalitetu zemljišta u Botunu. Od tada se situacija dodatno pogoršala.
Mještani Botuna, sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), kažu da su svjesni da je Podgorici neophodan kolektor i da nijesu protiv napretka grada, ali da apeluju na nadležne da se on ne gradi u blizini njihovog naselja već da se nađe neka druga lokacija.
Postojeći kolektor, kod Krivog mosta, sagrađen je 1978. godine, sa kapacitetom za 55 hiljada stanovnika, a sada prečišćava vodu za duplo više stanovnika, preko 100.000. Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda projektovano je za 275.000 stanovnika, što bi trebalo da zadovolji potrebe glavnog grada u narednih 30 godina.
Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija za CIN-CG su kazali da im nije potrebna saglasnost građana Botuna za planiranu izgradnju.
Objašnjavaju da je lokacija potvrđena planskim dokumentima PUP-om iz 2013. i DUP-om iz 2008. godine.
Navode za naše istraživanje i da se ova lokacija: "Nalazi na najnižoj visinskoj tački na kojoj se može izgraditi cjelokupan sistem, što znači da će se sve komunalne otpadne vode glavnog grada na postrojenje dovoditi gravitaciono; ispuštene prečišćene vode će ići gravitaciono u recipijent tj, rijeku Moraču, kanalom ne dužim od 200 m; novo postrojenje u bilo kakvim hidrološkim uslovima ne može biti poplavljeno".
Međutim, tokom prošle i ove godine mašinski inženjer Milorad Micko Vukotić više puta je u javnosti iznosio tezu po kojoj je isplativije kolektor izgraditi pored postojećeg na Kruševcu, za znatno manje pare.
Vukotić za CING-CG kaže da je "potpisima na kredit od 35 miliona, Podgorica legalizovala zagađivanje Zetske ravnice, preko rijeke Morače, Skadarskog jezera, Bojane, izvorišta Bolje sestre, za narednih četiri do pet godina, koliko je potrebno za izgradnju, a možda i više''.
Objašnjava da bi se ovaj "ekološki požar” mogao ugasiti za 12 mjeseci, izgradnjom još jednog uređaja, pored postojećeg, kapaciteta 75.000 ekvivalent stanovnika. ,,Za ovaj uređaj, Podgorica je dobila namjenskih devet miliona eura bespovratnih sredstava od EU. To je dovoljno za izgradnju uređaja pored sadašnjeg kolektora, koji bi prečišćavao sve otpadne vode koje sada prispijevaju i ulaze u Moraču neprečišćene''.
Kao jedan od razloga što opšinski planeri hoće da po svaku cijenu grade kolektor u Botun, Vukotić navodi interese građevinskog lobija. Na atraktivnoj obali Morače, gdje je sada kolektor, predviđena je izgradnja osam zgrada (vidi boks).
I Demokrate su još prošle godine javno uputile pismo gradonačelniku i pitali ga koji ga argumenti navode da favorizuje izgradnju kolektora u Botunu, koji je više desetina miliona skuplji od onog na postojećoj lokaciji.
Iz Vodovoda za CIN-CG odgovorili su da ,,U javnosti, posebno stručnoj, nema nikakve dileme oko odabrane lokacije, osim plasiranja teza od strane pojedinih nekompetentnih ljudi iz ove oblasti koji saopštavaju notorne gluposti da je izgradnja novog postrojenja isplativija na već postojećoj lokaciji''.
Oni tvrde da gradnja kolektora na postojećoj lokaciji nije moguća, zbog otežanog gravitacionog prihvata otpadnih voda iz pojedinih djelova grada. Navode iz Vodovoda i da na postojećoj lokaciji nema dovoljno prostora za izgradnju kolektora koji bi opsluživao 275.000 stanovnika. Objašnjavaju da je kod Botuna predviđen puni tretman prečišćavanja otpadnih voda, kanalizacionog mulja i ostatka mulja kroz proces insineracije (spaljivanja).
Spaljivanje je baš ono što plaši mještane Botuna. Oni strahuju da će spaljivanje mulja u blizini njihovog naselja dodatno ugroziti ionako zatrovanu životnu sredinu. Ističu da iz Glavnog grada, za sve ove godine, nijesu otklonili njihove sumnje. Čak su, ističu, godinama od njih tajili da će kolektor imati i spalionicu.
"Po našoj procjeni postoje brojni razlozi za zabrinutost građana Botuna od posljedica koje sa sobom nosi izgradnja PPOV'', kaže za CIN-CG Zdenka Popović, potpredsjednica Demokrata i odbornica u SO Glavnog grada. Ona se slaže da će sistem PPOV značajno poboljšati kvalitet vode, ali ono što je za brigu su nus proizvodi takvog procesa. ,,Ono što posebno brine građane Botuna je hazardni otpad štetan po zdravlje ljudi koji bi se zbog malih količina deponovao na lice mjesta i jednom godišnje izvozio u neku od zapadnih zemalja'', navodi Popović.
U Vodovodu tvrde da imaju rješenje za opasni otpad koji će nastajati u procesu spaljivanja mulja: ,,Ukupna količina hazardnog otpada koja će se stvarati na filterima insineratora u vidu prašine će se izvoziti u Njemačku, obzirom da u Crnoj Gori ne postoji deponija hazardnog otpada’’. Napominju da se radi o malim količinama ovog otpada na godišnjem nivou. ,,Takođe, u procesu sagorijevanja postojaće izduvni gasovi koji će se kretati u strogim granicama koje propisuje Evropska unija'', naglašavaju iz Vodovoda.
Demokrate ističu da je zamjerka naučnih krugova da je u ,,cijelom procesu trebalo koristiti zakon, znanje i nove tehnologije. Ovo što danas imamo po kazivanju profesora Mihaila Burića je 'tumaranje pojedinih eksperata, lokalnih zajednica i nadležnih organa a što nas je dovelo u ovakvu situaciju".
Vukotić ukazuje da nove tehnologije predviđaju za tretman mulja biohemijski postupak (digestiju), bez neprijatnih mirisa. Te da se u Njemačkoj koristi tehnologija koja je samoodrživa, jer fekalni mulj tretira kao sirovinu, od koje se proizvodi: električna energija, topla voda, organsko đubrivo i brikete.
"EU zabranjuje spalionice, koje je projektovao Vaš konsultant, jer Vaša tehnologija proizvodi hazardni otpad, što je dr Petar Živković saopštio na prezentaciji. Tom prilikom nije pokazao ekološku saglasnost za primjenu ove tehnologije'', upozorava Vukotić nadležne u Vodovodu.
Bazeni crvenog mulja, kade za piralen i teške metale, kaustična soda, silosi glinice, fabrika za preradu šljunka, sve se to nalazi u blizini Botuna. Kolektor bi bio kap koja preliva čašu, kažu mještani Botuna. Najavljuju da će se za svoje pravo da žive u zdravoj životnoj sredini boriti svim demokratskim sredstvima. Ako izgube tu bitku, mnogi najavljuju da im jedino preostaje da se isele iz Botuna, uz tužbu protiv države zbog decenijskog trovanja.
Završavaju posao bez studije
Da je potpisivanja ugovora o obezbjeđenju sredstava za izgradnju PPOV samo još jedna predizborna predstava strahuje Zdenka Popović.
Nakon što su iz Vodovoda i Glavnog grada izjavili da je studija koja se odnosi na PPOV Podgorice završena u decembru 2016, Demokrate su u aprilu ove godine tražile da im se dostavi primjerak te studije. Iz Vodovoda im je odgovoreno da je na studiju iz 2016. ,,reviziona komisija krajem januara 2017. obrađivačima uputila određene prigovore što znači da studija nema svoju konačnu verziju''.
"Dakle, prema informacijama odgovornih iz Vodovoda cio posao je u završnoj fazi i punom zamahu, iako studija još uvijek nema svoju konačnu verziju, pa zato i nije javno prezentovana", zaključuje Popovićeva.
Sve za građevinski lobi
"Od kada je građevinskom lobiju, 2013, zapala za oko lokacija na kojoj se sada nalazi uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, vlasti Podgorice su promijenile urbanistički plan. Ta lokacija, na 68.440 m2 državne zemlje, je prvobitno bila namijenjena za izgradnju još jednog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda'', kaže Milorad Vukotić, mašinski inženjer..
Aktuelna vlast je usvojila novi plan sa deset stambenih zgrada sa osam i više etaža i još puno zgrada manje spratnosti. Ukupno: 58.646 m2 stambenog prostora ili 775 stanova, i 18.000 m2 poslovnog prostora.
"Nadam se da je sada građanima Zete jasno, da su kolateralna šteta Mugoše, Vučelića, odbornika iz Zete i građevinskog lobija, koji su im ugrozili zdravlje i egzistenciju", naglašava Vukotić.
Bonus video:
