Ovih je dana ima sve više u mrežama, ali i na prodajnim punktovima u Ulcinju.
”Lijepo je viđet’ ovako, ama ljepša mi je iz tiganja”, veli jedan vremešni mještanin, dok mjerka frešku “jesenku”, cipola od kilo i po na ulcinjskoj zelenoj pijaci...
Ulcinj ima more, rijeku i jezero - tim se malo koji grad na Mediteranu može pohvaliti. Ima i pjeskovitu Veliku plažu dugu više od 10 kilometara, dragulje poput Ade, Valdanosa, Starog grada i Male plaže, visoke borove u samom zaleđu kupališta, ljekovite izvore sumporne vode - o svemu tome na jednom mjestu, drugi mogu samo da maštaju. Ali, najjužniji grad ima još nešto, kao malo ko na cijelom Jadranu - “jesenku”, vrstu cipola ili popularne skakavice, ribu koja migrira iz Skadarskog jezera preko Bojane do mora, gdje se mrijesti i ostavlja ikru.
Poznati bojanski ribar Ivo Knežević kaže je ovo vrijeme kada se lovi “jesenka”, zbog čega se tako i zove.
”Ove godine, nagle promjene vremena i mutna voda, ‘izbacili’ su je iz jezera prije vremena. Lovili smo je zato i polovinom septembra, kada specijalizovane metalne konstrukcije u obliku latiničnog slova V isprepletane mrežama na izlazu Bojane iz Skadra, još nijesu bile u funkciji”, priča Knežević za “Vijesti”.
Kaže da “jesenku” prije vremena na put može natjerati i jak sjeverni vjetar.
”Lov na ‘jesenku’ je tradicija Ulcinja. Ona je samo u prolazu ovuda i lovi se mjesec i po do dva. Veoma je ukusna i u rangu je brancina, mada lično meni, ali i mnogim Ulcinjanima, i bolja i slađa i naravno, jeftinija”, kaže Ivo.
Vjerni tradiciji, dodaje, ostalo je samo još pet-šest ribara.
”To su u stvari tri grupe. Pokušavamo da održimo što su radili i naši preci prije nas. ‘Jesenka’ je ipak zaštitni znak Ulcinja. Na Jadranu je, mislim, ima samo još na ušću Neretve. Bojanka migrira, tako da nije rijetkost da je love i barski ribari”, priča Ivo.
Noć ranije, kaže, ulovili su oko 80 kilograma.
”Malo koja je imala manje od kila. Zanimljivo je koliko su jake, teško je neke izvaditi iz mreže”, kaže on.
Smatra da je “jesenka” najkvalitetnija vrsta cipola.
”Mi ribari kažemo da je freška riba najbolja riba, pa bilo da je u pitanju cipol, brancin, orada, barbun, salpa... Kad je cipol u pitanju, sve vrste su odlične u vremenu kada se love - ‘jesenka’ sada, ‘mrazica’ u decembru i januaru, ‘gurštak’ u julu i avgustu, ‘vešar’...”, kaže Ivo.
Kada je mutna voda i kada se kreće prema moru, dodaje, “jesenka” to čini u ogromnim masama.
”Te mase, lično sam se uvjerio, imaju i neke svoje, kao predvodnike - 40 do 50 riba. Iza njih u masi, kreće se i do dvije i po tone ‘jesenke’”, tvrdi i dodaje da se u tim uslovima riba teško može uloviti kočarenjem ili mrežama - jedino takozvanim građenjem.
Priznaje da bojanskim ribarima već godinama smetaju zapreke kod Skadra, zbog čega je ribe u rijeci i na ušću sve manje.
”Ove godine, čini mi se, oslobodili su središnji dio rijeke, ali i dalje ogromne količine ribe završe u daljanima, tim improvizovanim zamkama”, kaže on.
Ivo priča da je ranije postojala ribarska zadruga i da su njihovi preci tada lovili takozvanim gribovima.
”Osamdesetih godina znali su da ulove i po 7,5 tona, ranije i više, preko 20 tona. Ali, tada nije bilo zapreka, glisera, zagađenja, buke i svega onoga što plaši ribu”, kaže on.
Metalne mreže, koševi i konstrukcije, kako su “Vijesti” ranije objavile, isprepletani sa običnim ribarskim mrežama, a postavljeni širinom cijelog korita rijeke Bojane u mjestu Dajljan, u neposrednoj blizini Skadra, dramatično sprečavaju migraciju riba u oba smjera. To u krajnjem može dovesti do ekološke katastrofe i nestanka pojedinih vrsta, prije svih skakavice, popularne “jesenke”, kojoj je vrijeme mrijesta, upozorili su tada ulcinjski ribari i ekolozi. Mreže su postavljene u obliku latiničnog slova “V”, što jatima riba limitira pravac kretanja tjerajući ih pravo u zamku, odakle ih ribari izlovljavaju improvizovanim kalimerama...
No, i u Vladi Albanije “Vijestima” je svojevremeno rečeno da su daljani tradicija te zemlje i da se njima upravlja shodno zakonskim propisima.
Prema Zakonu o ribarstvu Albanije, izvijestile su “Vijesti” prije tri po godine, daljani na Bojani moraju biti otvoreni od 15. marta do 31. avgusta, da bi u drugoj polovini godine bili zatvoreni. Koncesija se dobija na dvije godine, a aktuelni koncesionar trebalo bi da se pridržava pravila, o čemu brine Organizacija za menadžment i čuvanje Skadarskog jezera.
Te zapreke ali i podignute četiri brane na Drimu, tvrde ulcinjski ribari i ekolozi, za posljedicu imaju nestanak kečiga i hama, a na putu da nestane je i jedinstvena šojza. Ugrožen je opstanak “jesenke”, jegulje, kuble..
Patent na Bojani položio ispit
Vodeći ulcinjski ekolog Dželal Hodžić sjeća se da su 1971. godine, u noći između 20. i 21. oktobra, bojanski ribari odjednom uhvatili 23 tone “jesenke”.
”To je bio nevjerovatan izlov na kalimeri koju je sagradila tadašnja Industriaimport, gdje sam ja bio jedan od rukovodilaca. Mreža je bila preko cijelog našeg rukavca rijeke, vezana za dva stuba sa obje strane, na kojima su bili i motori za dizanje”, sjeća se Hodžić.
Nije bio prisutan u momentu lova, probudili su ga oko dva poslije ponoći i on je nešto kasnije stigao na lice mjesta.
”Ispričali su mi da su osjetili da se nešto dešava u rijeci. Odjednom je proključala baš iznad kalimere. Odmah su uključili motore. U biltenu preduzeća kasnije je osvanuo naslov ‘Patent na Bojani položio ispit’”, priča Hodžić.
Nijesu znali šta će sa toliko ribom.
”Dva kamiona puna ribe završili su u fabrici u Rijeci Crnojevića, slali smo i svim primorskim gradovima, ne sjećam se sad da li smo stigli i do Dubrovnika. Nešto smo i prodali, nešto i zamrznuli u hotelskom. Svaki radnik Elektrodistribucije, koja nam je uključila struju na motore, dobio je po pet ili šest kilograma. Ne znam ko sve nije dolazio da uzme”, sjeća se Hodžić.
Dodaje da su to bila druga, srećnija vremena.
”Bojana je tada bila čista, mogao si da piješ vodu iz nje. Nije ni čudo što su nam Dubrovčani tada tražili samo ‘bojanku’”.
Odmah nakon nesvakidašnjeg ulova, sjeća se Hodžić, mreža je počela da se cijepa po sredini, dva stuba su nedugo potom pala u rijeku, dok su preostala dva visila do prije nekoliko godina.
Bonus video:
