Servisi za ćaskanje je nisu zanimali. Gordana, polaznica obuke za rad na računaru za penzionere, računar je radije koristila da se sa portala dnevnih i drugih medija informiše o događanjima, a priželjkivala je i funkcionalnu elektronsku javnu upravu.
”Smatram da će mi stečena znanja koristiti u trenutku kada bude moguće ostvariti potpunu elektronsku komunikaciju na svakom polju, od kupovine lijeka u apoteci do naplate računa, te koristiti servise kao što je dobijanje određene dokumentacije, na primjer izvod iz matične knjige rođenih…”
Gordanine želje dio su priče koja je u “Vijestima” objavljena prije 13 godina. U međuvremenu, građani zaista mogu da naruče izvod iz knjige rođenih onlajn, nije najsigurnije i da će dokument na vrijeme stići na kućnu adresu. Dvije godine kovida, od marta 2020. do danas, pogurale su i druge servise, pa je i za eZdravlje.me, tri godine od lansiranja, konačno omogućeno da građani lozinku mogu da generišu i putem veba, a i računi se češće plaćaju onlajn.
Ali, nije sve i dalje sjajno.
Još djeluje svježa objava iz 2010, kada je iz tadašnjeg Ministarstva za informaciono društvo (MID) koje je vodio Vujica Lazović, najavljeno da će Crna Gora “dogodine” biti dio PayPala, globalnog sistema za plaćanja na internetu.
Uz više odlaganja, ta je priča nekako i zaživjela, ali - napola. Do danas, “Vijesti” i drugi mediji nisu bili u prilici da objave i da su korisnici u Crnoj Gori dobili mogućnost da na svoje PayPal račune prime novac, jer im ta usluga nikad nije omogućena.
Uprkos najavama nadležnih, ni druge slične inostrane kompanije u međuvremenu nisu svoje servise učinile dostupnim crnogorskim korisnicima.
Gdje je Crna Gora danas kad su u pitanju internet servisi? Sagovornici “Vijesti” saglasni su da je mnogo toga dobrog - posebno kad je razvoj infrastukture u pitanju. Korisnicima u Crnoj Gori, kao i globalno, već je na raspolaganju 5G mreža. Prije nekoliko dana objavljen je i javni poziv za dodjelu frekvencija iz “pionirskog spektra”, što će donijeti još bolji signal, a mreža pete generacije pokazati puni kapacitet.
Sagovornici ne negiraju i da je zakonska regulativa prilično dobro uređena. Ipak, kako navode, ne bi se saglasili i da su digitalizacija i digitalna transformacija u vrhu prioriteta vladajućih državnih struktura.
”Zakoni, iako donijeti, ne primjenju se, iako u sebi definišu i krivičnu i materijalne kazne odgovornih u institucijama”, kazao je jedan od sagovornika, upućen u razvoj IT sektora u državi.
Vapimo za edukacijom
Miodrag Strugar, komunikolog, do prije nekoliko godina vodio je službu za komunikacije Crnogorskog telekoma. Svjedok je i brojnih tekstova koje su na teme iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) i digitalizacije objavljivani upravo u “Vijestima”
”Nažalost, mnogi od njih su još aktuelni... Šta imamo danas? Danas pričamo o upotrebi e-servisa, i danas vapimo za edukacijom i za ove servise koji se mogu koristiti, a ne koristimo ih, a kamoli za one koje je trebalo već napraviti, a nemamo ih. Ima tog pojedinačnog znanja i truda, tu prije svega mislim na institucije, koje se na nedovoljan način ili promovišu ili im nije dato dovoljno prostora da naprave hrabrije stvari”, kazao je on.
Biznis sektoru u tom smislu, dodaje Strugar, nema se šta zamjeriti - biznis sektor uvijek ide naprijed, jer ga tržište tjera na to i očekivano je, kaže on, što je telekomunikacioni IT sektor razvijen, i kad je u pitanju infrastruktura, i kad su u pitanju servisi.
Strugar je mišljenja da se prije nekoliko godina sa više entuzijazma govorilo o razvoju u ICT sektoru, a da danas Crna Gora ide - presporo.
”To mora biti mnogo brže. Ovdje ako brzo ne plivate naprijed, idete nazad. Nije dovoljno da smo na ovom nivou i da pravimo male korake. Ovdje je zaista potrebno mnogo više snaga, da se uvežu različiti segmenti društva, i javni i privatni, pogotovo IT sektor, i da strategija ne bude samo slovo na papiru, spisak želja, nego zaista da se radi sa jasno postavljenim ciljevima”, kaže Strugar.
Mišljenja je da se to može uraditi dosta brzo, ali da je neophodno napraviti društveni dogovor da Crna Gora zaista hoće da koristi sve mogućnosti koje nove tehnologije pružaju.
Na pitanje može li Crna Gora biti Estonija, država koja je skoro 100 odsto onlajn, najprije je bio optimista, rekao da Crnoj Gori ne treba mnogo. Ipak, uz kraću pauzu, ispravio se.
”Ovdje treba baš mnogo rada, mnogo svijesti o tome koliko je to važno i koliko je potrebno da krenemo zajedno, nego nas, nažalost, uvijek neke druge teme okupiraju”, rekao je Strugar.
Razmjena podataka još nije zaživjela kako treba
Ivan Radunović, osnivač i izvršni direktor firme “Codingo” iz Podgorice, kaže da su korisnicima u Crnoj Gori na raspolaganju brojni servisi iz oblasti privrednog poslovanja, poreske uprave, podsjeća da i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ima nekoliko servisa za građane, resor javne uprave portal eUprava, ali, poput Strugara, kaže da je utisak da se na na putu digitalizacije usporilo.
”Izgled i funkcionalnost servisa se razlikuju od uprave do uprave. Ne postoji kontinuirani razvoj i održavanje. Mogućnost onlajn plaćanja usluga još nije implementirana, tako da se za sve onlajn usluge traži prilaganje uplatnica. Postoji nekoliko servisa koji imaju plaćanje karticama, ali ono ne radi kako treba. Institucionalna razmjena podataka nije zaživjela kako treba, iako postoje svi preduslovi. Tako da se građanima traži prilaganje dokumenata koji se mogu po automatizmu povući iz državne mreže”, kazao je on “Vijestima”.
Na pitanje kako da Crna Gora bude Estonija - ako je taj scenario moguć, ukazuje na činjenicu da je u Estoniji moguće otvoriti i voditi kompaniju, a da nikad fizički ne odete u tu državu.
”Prijava, odjava radnika, uplate za razne fondove, sve ide po automatizmu i nije potrebno da kompanije nose papire i predaju preko šaltera. Kod nas, iako od skoro postoji mogućnost otvaranja firme onlajn, sve ostalo mora lično da se odradi. Izvještaj iz poreske, svaka firma može da skine onlajn. Kod nas se čeka minimalno sedam radnih dana, a često i više. U Estoniji su znali da kompletna automatizacija procesa vodi rastu ekonomije, ubrzavanju poslovanja i smanjenja bilo kakve mogućnosti za birokratsku korupciju. Mi dolazimo u situaciju da se traži mito za izdavanje obične potvrde ili upis u neki registar, za potpuno regularne stvari”, kaže Radunović.
Crnoj Gori, na putu da postane Estonija, kako je kazao, potrebno je da na državnom nivou postoji profesionalno tijelo koje će imati plan rada, projekte koje mora da realizuje, sa jasnim rokovima i odgovornostima.
”Da unutar svojih okvira ima razvojne timove i ljude koji te sisteme treba da održavaju. To tijelo bi kroz neko vrijeme imalo svoje sisteme i lokalne samouprave, ministarstva i agencije ne bi morali da raspisuju 500 tendera za istu stvar, nego bi koristili jedan isti dokazani sistem. Na ovaj način smanjili bi se troškovi održavanja i država bi imala punu kontrolu svih procesa vezanih za dalji razvoj tih rješenja”, poručuje on.
MJU: Estonija jeste primjer, ali se to nije desilo preko noći
”Estonija jeste primjer države koja je kvalitetno i uspješno sprovela tranziciju u jedno od tehnološki najpotkovanijih društava. Ali, ni Estonija to nije učinila preko noći. Da bi došla do situacije u kojoj je 99 odsto javnih usluga dostupno na internetu 24 sata dnevno, u kojem se porezi naplaćuju onlajn za nekoliko minuta... Estonija je potrošila godine. Počeli su još devedesetih obrazovanjem, projektom sa ciljem da do 2000. godine imaju u svakoj školi jednu onlajn učionicu... Tako da danas Estonija ima generaciju stasalu u društvu koje se digitalizovalo”, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Prema njegovim riječima, države regiona, pa i više zemalja razvijenog dijela Evrope, daleko su iza Estonije.
”Crna Gora je, praktično, ubrzano krenula tim putem tek nakon obnove nezavisnosti 2006, a 2009. smo prvi put uveli Ministarstvo za informaciono društvo. Dakle, na pitanje da li je Estonija u ovom smislu država za primjer i uzor - odgovor je jeste. Ne samo Crnoj Gori, nego i mnogo razvijenijim državama od naše. Ali je, ponavljamo, do sadašnjeg statusa Estonije dug put koji podrazumijeva i mora podrazumijevati i strateški okvir, i normativnu podlogu i implementaciju konkretnih rješenja uključujući i tehnička. Na svim tim poljima Crna Gora radi”, kazao je Dukaj.
Iz resora javne uprave kazali su da su prepoznali “veliki set aktivnosti kroz brojna strateška dokumenta - Strategija digitalne transformacije, Strategija sajber bezbjednosti, Strategija reforme javne uprave.
”Koja su u decembru 2021. godine usvojena na period od četiri godine i predstavljaju razvojni okvir kojim su definisani preduslovi i inicijative potrebne za brzu adaptaciju u sve kompleksnije digitalno okruženje, te agilan i proaktivan razvoj digitalne Crne Gore. Ministarstvo je, prije svega, zaduženo da kreira javnu politiku koja uređuje sistem javne uprave u Crnoj Gori i sprovodi digitalnu transformaciju, i kao jedno od ključnih nosilaca digitalizacije procesa obezbjeđuje stručnu i tehničku podršku drugim institucijama prilikom digitalizacije njihovih procesa, u cilju kreiranja kvalitetnih i digitalizovanih usluga prema građanima i privredi”, rekli su iz MJU.
Strateškim dokumentima, dodaje Dukaj, “prepoznato je uspostavljanje interoperabilnih usluga visokog nivoa sofisticiranosti”.
”Kao i uspostavljanje novog portala elektronske uprave, koji će obezbijediti integraciju sa drugim sistemima elektronske uprave, kao što su sistem za elektronsku identifikaciju, sistem za elektronsko plaćanje administrativnih taksi, sistem za elektronsku razmjenu podataka, a sve u cilju zaokruživanja elektronskih usluga i njihove sofisticiranosti do najvišeg nivoa koje će biti dostupne na jednom mjestu”, najavljuje ministar javne uprave.
Sada, kaže on, “aktivno se radi na implementaciji određenih usluga u saradnji sa velikim brojem organa državne uprave i Glavnim gradom”.
”Koje su prepoznate kao prioritetne usluge kroz projekat ‘eUsluge i digitalna infrastruktura kao mjera odgovora na kovid-19’. Krajnji cilj implementacije projekta treba da obezbijedi ubrzanje digitalne transformacije javne uprave u Crnoj Gori uz razvoj novih i nadogradnju postojećih platformi i složenih softverskih sistema, kao i razvoj i implementacija kompleksnih elektronskih usluga koje zadovoljavaju, prije svega, potrebe građana i privrede. Implementacijom navedenog projekta stiču se uslovi za uspostavljanje funkcionalnog digitalnog ekosistema”, rekao je Dukaj.
U junu 2020. MUP je počeo i sa izdavanjem elektronske lične karte, koja u sebi sadrži digitalni potpis i digitalni sertifikat za dokazivanje identiteta u onlajn svijetu.
Iz MJU su “Vijestima” kazali da je za nove e-usluge koje zahtijevaju visok nivo identifikacije, tendencija da se omogući da se one koriste uz eLK.
”Nažalost, nije moguće dati odgovor na pitanja kada će koja nova elektronska usluga biti dostupna, usljed toga što paralelno razvijamo pojedine usluge, ali istovremeno radimo i na strateškim ciljevima i projektima”, kaže Dukaj.
U pripremi je, kaže, poseban “Program razvoja digitalne infrastrukture”, koji “treba da postane svojevrstan digitalni “autoput”.
”U tom smislu planira se izgradnja Državnog Data centra, kao preduslova za uspostavljanje različitih platformi za digitalnu transformaciju, kreiranje brojnih e-servisa za građane i privredu. Donošenjem Zakona o elektronskom dokumentu otvaramo posebnu stranicu u elektronskoj komunikaciji sa javnom upravom. Vlada Crne Gore je obrazovala pregovarački tim koji pod vođstvom MJU radi na ulasku Crne Gore u Program Evropske unije ‘Digitalna Evropa’, koji će omogućiti različitim činiocima u digitalnom društvu Crne Gore da za kreiranje digitalnih i inovativnih rješenja apliciraju za finansijska sredstva iz fonda EU ‘Digitalna Evropa’... MJU radi, kako na strateškim, tako i na svim srednjoročnim i kratkoročnim projektima sa ciljem što brže i kvalitetnije digitalne transformacije naše zemlje”, poručili su iz resora javne uprave.
Da ne prođe još decenija
Sagovornici iz ICT sektora pozdravljaju sve strategije u oblasti digitalne transformacije, konkretne vizije i prilike, koje su donijete u proteklih deset godina. Kažu da je, ipak, u realnosti vrlo malo toga realizovano.
Državi poručuju da je do digitalne Crne Gore potrebno uspostaviti agenciju ili sličan format institucije u državnom sistemu, koja bi imala direktnu podršku premijera, obavezu i odgovornost kreiranja vizije digitalne transformacije... Država mora pronaći način i da se obaveze i odgovornosti iz Zakona o elektronskoj upravi i drugih zakona efikasno primjenjuju. Nadležni u javnim institucijama, poručuju sagovornici, trebalo bi da shvate da registri sa podacima nisu “vlasništvo” te institucije, već države, odnosno svih građana i da te podatke moraju da razmjenjuju međusobno - svakako, na potpuno bezbjedan način.
Predlažu i razvoj modernog digitalnog ekosistema kroz nadogradnju postojećih nacionalnih sistema i zamjenu ili razvoj novih.
Neophodno je, kažu, pojačati sadašnje državne IT eksperte, te i kod onih u javnoj upravi, kao i građana, podići svijest o prednostima razmjene podataka i e-servisa.
Zakonski i tehnički treba omogućiti i privatnom sektoru - bankama, osiguravajućim kućama... da imaju pristup određenim podacima iz domena javne uprave, koji bi i kod privatnog sektora omogućili automatizaciju procesa, a građanima omogućili da brže i jednostavnije ostvare različita prava.
I eto većeg broja servisa i za građane i za privredu, tvrde sagovornici.
Samo da ne prođe još decenija i kusur do tada...
Čija je briga ICT razvoj
Nekadašnje Ministarstvo za informaciono društvo koje je vodio Lazović, prvi je takav resor u državi. Prije toga, ICT razvoj bio je u nadležnosti Sekretarijata za razvoj, koji je vodio Dušan Simonović. Nakon parlamentarnih izbora 2016, MID je ugašeno, a razvojem digitalnog društva trebalo je da se bavi Ministarstvo javne uprave (MJU), koje je tada vodila Suzana Pribilović.
Četiri godine kasnije, u Vladi Zdravka Krivokapića, digitalno društvo ponovo dobija svoj resor - kao dio Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, koje je vodila Tamara Srzentić.
Nesuglasice u toj Vladi, dovele su do njene rekonstrukcije, pa je u onoj Dritana Abazovića, koja je sada u tehničkom mandatu, digitalizacija ponovo u nadležnosti javne uprave, čiji je ministar Maraš Dukaj.
Pandemija pokazala da se može
Kad su u pitanju e-usluge državne uprave, ključni boost desio se upravo za vrijeme pandemije kovid-19, kaže Valentina Radulović iz kompanije “Digital Bee”, članice klastera ICT Cortex, koji okuplja značajan broj crnogorskih firmi iz ICT sektora.
”Osim što smo pokazali da možemo i umijemo, u smislu ekspertize naših ljudi koji su razvijali e-usluge, nego smo čini se pokazali da možemo da razmišljamo drugačije i da prihvatimo da živimo u digitalnoj eri”,
Da bi se primakli ozbiljno razvijenim digitalnim društvima, dodaje ona, treba raditi na osvješćivanju građana o prednostima koje donose e-usluge, kao i o bezbjednosti koja prati te servise.
”Ovo je dugotrajan proces i potrebno je sistemski i strateški mu pristupiti, okupivši sve zainteresovane strane”, kazala je ona “Vijestima”.
Dodatno, kako je rekla, neophodno je osnažiti kadrove u državnoj upravi u smislu dodatnih edukacija.
”Ali i u smislu moći da odlučuju, predlažu i vode projekte. Potrebno ih je kontinuirano motivisati, nagrađivati i prepoznavati njihove uspjehe i postignuća, ali i sankcionisati suprotno”.
Bonus video:
