"Svijet koji se vidi u medijima ostaje uglavnom "muški", saopštila je autorka istraživanja "Rodno ogledalo medija u Crnoj Gori", Dušanka Pejović.
Tek svaka peta osoba koja se pojavljuje u medijima je žena, a one uglavnom nijesu sagovornice na teme iz politike, ekonomije i sporta. Tokom proteklih šest godina vidlivost žena u medijima se povećala samo za pola procenta, navodi se u saopštenju.
Istraživanjem je sagledana zastupljenost žena u medijskim sadržajima i identifikovani izazovi koje je potrebno prevazići da bi mediji izvještavali na rodno odgovoran način.
Istraživanje je samo jedna od aktivnosti kojima UNDP, uz finansijsku podršku i čvrsto partnerstvo Evropske unije, radi na podizanju svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti kroz multisektorski pristup – kulturu, umjetnost, medije, naglašava se u saopštenju.
Pejović naglašava da se, "ne odražava stvarni sastav društva, ne prikazuju se različita iskustva i potrebe, a žene ostaju relativno nevidljive. Zabrinjavajuće je malo ženskih glasova u politici i ekonomiji, gdje su moć i uticaj najveći.
Kako kaže, "u medijima nije dovoljno razvijena svijest o važnosti podsticanja rodne ravnopravnosti, a povremenim senzacionalističkim i neetičkim izvještavanjem o rodno zasnovanom nasilju, kao i odsustvom tema o rodnoj ravnopravnosti, mediji nedovoljno utiču na sistemske i strukturalne promjene u društvu, kao i na promjenu svijesti građana i građanki".
Prema podacima, Crna Gora najveći zaostatak za svjetskim prosjekom, od 9 odsto, ima u ekonomskim temama gdje je prisustvo žena tek 14,8 odsto. Iako raste prisustvo žena koje se pojavljuju u rubrici politika i danas iznosi 18,8 odsto, odnosno 5% više u odnosu na prije šest godina, što je i dalje niže od svjetskog prosjeka.
"Ovo je potvrda da su žene u Crnoj Gori najmanje prisutne u sferama u kojima su moć i uticaj najveći. S druge strane, žene čine više od 40 odsto onih koji govore u vijestima o zdravlju, obrazovanju, zabavi, poznatima i umjetnosti. U vijestima o sportu ih je samo 12,4 odsto", navodi se u saopštenju.
Navodi se da žene čine oko 60 odsto svih žrtava koje se pominju u vijestima, a njihov udio kao žrtava u vijestima o porodičnom i rodno zasnovanom nasilju je 94,8 odsto.
Ministarka kulture i medija, Maša Vlaović, kazala je da do sada osvojene i garantovane medijske slobode, koje moramo dalje i širiti i osvajati, otvaraju prilike za sadržajnije izvještavanje medija o slučajevima diskriminacije na osnovu pola i promovisanje politika i strategija u oblasti rodne ravnopravnosti.
"Način na koji se o polovima izvještava u medijima, i teme koje se pokreću, sagovornici i izvori koje novinari i novinare biraju, vidim kao jedan od ključnih elemenata u promociji i jačanju društvene svijesti o važnosti ravnopravnosti i potrebi odlučne borbe u iskorjenjivanju diskriminacije na osnovu pola", saopštila je Vlaović.
Vlaović podsjeća da Ministarstvo kulture i medija finalizuje nacrt Medijske strategije, koja će između ostalog, kroz analize stanja obuhvatiti i pitanja rodne ravnopravnosti, prisustva i vidljivosti žena u medijskoj industriji, njihovu ulogu i uticaj na proizvodnju i distribuciju medijskog sadržaja.
Stalna predstavnica UNDP-a Daniela Gašparikova, kazala je da rodna neravnopravnost nije samo žensko pitanje, jer prijeti da uspori napredak cijelog društva.
"Svjesni smo da duboko ukorijenjeni stereotipi i uvjerenja dominiraju u društvenim strukturama i u svijesti ljudi u Crnoj Gori. Borba protiv njih mora postati ključni princip rada i medija. Jer, način na koji mediji izvještavaju i sadržaji koje plasiraju utiču na našu svijest i oblikuju naš vrijednosni sistem", ističe Gašparikova.
Kako kaže, "zato su mediji istinski nosioci promjena. Njihovi zaposleni i zaposlene su ključne karike u promociji ljudskih prava i eliminisanju rodnih stereotipa, koji utiču na percepciju žena u društvu, a time i na njihove mogućnosti da u potpunosti – bezbjedno, bez pritiska i osude samo zbog toga što su žene – učestvuju u javnom životu“.
Navodi se da je istraživanje rađeno po metodologiji Globalnog projekta monitoringa medija (GMMP), koja se od 1995. godine primjenjuje u 116 zemalja svijeta. U istraživanju je posmatran sadržaj 10 crnogorskih medija koji imaju nacionalnu pokrivenost, najveću gledanost/čitanost i broj posjeta, tokom pet nasumično izabranih dana.
"U fokusu su bile 3 televizije - RTCG, TV Vijesti, Prva TV (glavne informativne emisije), zatim 4 dnevne novine – Vijesti, Dan, Pobjeda i Dnevne novine, kao i 3 portala – CDM, Vijesti i In4S", ističe se u saopštenju.
Istraživanje je urađeno u okviru projekta „Komuniciranje rodne ravnopravnosti“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u saradnji sa Odjeljenjem za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu, ljudskih i manjinskih prava i Ministarstvom kulture i medija, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
