Bivša dugogodišnja samostalna savjetnica za pravne poslove u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV) Gordana Šoškić, podnijela je krivičnu prijavu protiv članova Savjeta te institucije zbog, kako je napisala, njihovog nepostupanja vezano za mogući nesavjestan rad u službi službenika i direktora ACV Zorana Maksimovića i nezakonito postupanje u nekoliko slučajeva, od kojih je jedan vezan za odobravanje transporta naoružanja i vojne opreme iz Crne Gore za Etiopiju vazdušnim putem.
Savjet ACV-a, koji je Vlada imenovala u julu prošle godine, čine predsjednik Dženan Kolić i članovi Vladislav Vlahović, Radoje Karadžić, Dejan Stojanović i Tatjana Perović.
Šoškić tvrdi da je u aprilu ostala bez posla jer je savjesno radila i prijavila navodno nepropisno postupanje službenika i direktora ACV-a u vezi sa odobravanjem transporta opasnih materija koje su iz Crne Gore izvožene vazdušnim putem. Riječ je o avionskom transportu piropatrona koje proizvodi mojkovačka fabrika naoružanja i vojne opreme Tara Aerospace & Defence, kupcima u istočnoj Africi, a za koji je ACV na osnovu Zakona o prevozu opasnih materija, prvo 2. marta izdala tzv. “Rješenje o izdavanju izuzeća od zabrane prevoza opasnih materija u vazduhu”, a onda ga istog dana i ukinula.
Tog dana na podgorički aerodrom sletio je transportni avion tipa “Locheed C-130H Hercules” Ratnog vazduhoplovstva Jordana, a u koji je, prema sadržaju prijave i druge dokumentacije - što je Vijestima proslijedila Šoškić, ukrcana pošiljka težine 103 kilograma iz kompanije Tara Aerospace & Defence, koju su činili raketni motori URM-1.
Pošiljka koju je jordanski vojni transportni avion prevezao od Podgorice do aerodroma u Adis Abebi u Etiopiji, bila je namijenjena Ministarstvu odbrane te istočnoafričke džave. Raketni motor - piropatrona URM-1 koristi se na izbacivim pilotskim sjedištima VS-1 BRI kojima su opremljeni školsko-borbeni avioni tipa L-39 albatros, češke proizvodnje.
U slučaju kvara ili oštećenja letjelice koje onemogućava njeno sigurno prizemljenje, pilot aktivira piropatrone koje ga onda, zajedno sa sjedištem, izbacuju iz kokpita aviona, nakon čega se aktivira padobran i pilot sigurno spušta na zemlju.
U RV Etiopije leti ukupno 10 aviona tipa “L-39 albatros”, a sudeći prema ukupnoj težini pošiljke koja je 2. marta upućena jordanskim avionom za Adis Abebu, te pojedinačnoj težini URM-1 piropatrone, u njoj je bilo ukupno deset ovakvih raketnih motora - dovoljno za zamjenu te komponente na svih deset etiopskih aviona ovog tipa.
Zahtjev i rješenje
Tara Aerospace& Defence obratila se ACV-u 2. marta ove godine zahtjevom za izdavanje izuzeća od zabrane prevoza opasnih materija, pa je istog dana direktor ACV-a Zoran Maksimović donio “Rješenje o izdavanju izuzeća od zabrane prevoza opasnih materija u vazduhu”, kojim je mojkovačkoj fabrici odobreno izuzeće kako bi pošiljku od 103 kilograma prebacila do Etiopije, letom jordanskog vojnog transportnog aviona C-1340 Hercules na relaciji Podogorica - Adis Abeba.
Nakon što su Šoškić i još jedan od rukovodilaca ACV “digli uzbunu” i ustvrdili da je prilikom izdavanja tog izuzeća povrijeđena interna procedura, ali i sam Zakon o prevozu opasnih materija, Maksimović je istog dana poništio to rješenje pozivajući se na to da, prema zakonu, davanje odobrenja za izuzeće nije potrebno kada se opasne materije prevoze domaćim ili stranim vojnim vazduhoplovima.
Transport sporne robe je obavljen, ali je ona u jordanski C-130 umjesto na civilnoj, ipak na kraju ukrcvana na vojnoj platformi aerodroma Podgorica.
Zanimljivo je da se sve to dešava u vrijeme kada je Etiopija zbog ratnih sukoba u pokrajini Tigraj i masovnih kršenja ljudskih prava tamošnjeg civilnog stanovništa, pod pojačanim nadzorom i čak sankcijama dijela međunarodne zajednice.
Evropski parlament tako je prije dva dana usvojio rezoluciju u kojoj se poziva Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija da uvede sankcije i embargo na snabdijevanje Etiopije i Eritreje naoružanjem i vojnom opremom, te osuđuje Evropska unija što to već sama nije učinila.
Savjet bezbjednosti UN već je jednom uveo embargo na prodaju naoružanja i vojne opreme Etiopiji i Eritreji, ali ga je ukinuo nakon samo godinu dana 2001.
Vlada SAD je septembru prošle godine uvela sankcije za pojedince iz etiopske vlasti, a Direktorat za kontrolu trgovine u oblasti odbrane američkog Stejt departmenta ubrzo je potom stavio Etiopiju na spisak država kojima SAD uvode embargo na snabdijevanje oružjem i vojnom opremom.
U protekle dvije godine koliko traju sukobi u pokrajini Tigraj, izvedeno je više vazdušnih napada na vojne i civilne ciljeve na tom prostoru, a u kojima je poginulo par stotina ljudi - mahom civila. Za pretpostaviti je da se u tim napadima koriste i borbeni avioni tipa L-39 koje su Etiopljani godinama upotrebljavali u ratnim sukobima sa Eritrejom.
Prijava, pa otkaz
Šoškić je zbog nezakonitog izdavanja odobrenja za izuzeće za transport opasnih materija vazdušnim putem kompaniji Tari Aerospace & Defence od strane ACV-a 4. marta i naknadnog ukidanja tog rješenja istog dana, u skladu sa procedurom, podnijela zvaničnu “Prijavu sumnji na nepravilnost ili prevaru” menadžmentu ACV-a, ali to nije izazvalo nikakvu rekaciju Savjeta Agencije.
Ona je Vijestima dostavila i mišljenje advokata Balše Dragovića upućeno Savjetu Agencije, u kojem ih upoznaje da je bilo “nepravilnosti koje se ogledaju u grubom kršenju zakona i podzakonskih propisa (akata ACV-a)” u svih pet prijavljenih sumnji na nepravilnosti koje je Savjetu Agencije podnijela Šoškić, uključujući tu i slučaj sa kontroverznim administriranjem odobrenja za transport vojne oporeme za Etiopiju.
Iz ACV-a u ranije dostavljenoj izjavi Vijestima, demantovali sve tvrdnje Šoškićeve, ali ih nisu detaljnije komenarisali, poručivši da je i u slučaju spornog transporta raketnih piropatrona za Etiopiju sve bilo regiularno i da “nije došlo do povrede materijalnih propisa”.
”Ništa od navedenog nije razlog otkaza gđi Šoškić, a kako je, vezano za njene pritužbe, u toku postupak pred Inspekcijom rada, ombudsmanom i sudskim organima, isti u ovom trenutku ne možemo komentarisati. Savjet Agencije je postupao po prijavama gospođe Šoškić, ali je prekinuo postupanje, kad su predmeti predati gore navedenim organima”, rečeno je iz Agencije.
Šoškićeva, međutim, ponavlja da po prijavama nije učinjeno ništa, ali da je nakon toga ona bila predmet “monitranih napada i naručenih prijava za mobing”, što je rezultiralo time da je ubrzo, nakon što je postupila kao svojevrsni zviždač, već 7. aprila dobila otkaz, nakon 13 godina rada u ACV-u i neposredno prije nego što će steći uslove za odlazak u penziju.
Ona je o svemu što se dešava u ACV-u obavijestila i ministra bez portfelja zaduženog za bezbjednost Zorana Miljanića (Civis) i premijera Dritana Abazovića (URA) koji, kaže, nisu reagovali - jer, kako tvrdi, štite Maksimovića koji je na čelo ACV doveden kao kadar SNP sa kojom su u koaliciji. Jedino je na interesovanje i volju da se sve temeljno istraži, kaže Šoškić, naišla kod potpredsjednice Skupštine Crne Gore Branke Bošnjak (PzP).
U krivičnoj prijavi koju je SDT-u u međuvremenu podnijela protiv predsjednika i članova Savjeta ACG, Šoškić je Kolića, Vlahovića, Karadžića, Petrovićevu i Stojanovića prozvala kao “odgovorna lica i neposredne izvršioce krivičnog djela zlopotrebe službenog položaja”...
”Postoje osnovi sumnje da su kao službena lica, javni funkcioneri, zloupotrijebili službeni položaj jer su nevršenjem svoje službene dužnosti... pribavili korist direktoru Agencije i nanijeli štetu zaposlenima i teže povrijedili prava zaposlenih... Jer nijesu pokrenuli postupak razrješenja direktora Agencije za kojeg je u postupcima sprovedenim po prijama za njegov nezakoniti rad nesporno utvrđeno da obavlja poslove suprotno zakonu, nestručno i nesavjesno”, piše u prijavi.
“Nesporno utvrđeno da je nezakonito postupao”
U obrazloženju prijave Šoškićeva navodi da je protv Maksimovića kao direktora ACV zbog sumnji za nepravilno postupanje podnijeto pet prijava u skladu sa internim Pravilnikom ACV-a i da je “nakon sprovedenog postupka ispitivanja podnijetih prijava, nadležno lice zaduženo za prijem i postupanje po prijavama sumnji na nepravilnost (lice za nepravilnost) Aleksandra Petričević sačinila Izvještaje sa zaključcima u kojima je nesporno utvrđeno da je direktor Agencije učinio sve nezakonitosti na koje je ukazivno u podnijetim prijavama”.
Izvještaji Petričevićeve su po internoj proceduri, onda dostavljeni Savjetu ACV-a i zavedeni u arhivi Agencije.
Savjet Agencije je potom, radi provjere navoda iz izvještaja, koje je sačinila Petričević kao ovlašćeno lice za nepravilnosti, angažovao nezavisnog pravnika- advokata Balšu Dragovića.
Nakon detaljnog razmatranja prijava i pisanih i usmenih izjašnjenja direktora i podnosioca prijava, sačinio izvještaj u kojem je “nesporno utvrdio da je direktor počinio sve nezakonitosti na koje je ukazano u podnijetim prijavama”.
I Izvještaj advokata Dragovića dostavljen je predsjedniku i članovima Sasvjeta ASV-a i arhiviran u Agenciji.
Šoškić u prijavi navodi i da je direktor Maksimović nakon toga pokrenuo postupak utvrđivanja odgovornosti za navodnu povredu radne obaveze protiv Aleksandre Petričević - “samo zato što je radila u skladu sa propisima i u postupku po prijavama zaključila da je direktor radio nezakonito”.
”U navedenom postupku Aleksandru Petričevič je zastupala advokatica Tamara Durutović i na njena dva zahtjeva da se izvrši uvid u Izvještaj nezavisnog advokata, koji je zaključio isto što i Petričević da je direktor radio nezakonito, predsjednik Savjeta Dženan Kolić nije dostavio Izvještaj advokata Dragovića, što je nesporan dokaz da je Savjet štitio direktora na štetu zaposlene Petričević, koja je nezakonito kažnjena, u postupku utvrđivanja njene navodne odgovornosti za povredu radne dužnosti”, piše u prijavi.
Šoškić navodi i da to što je Savjet ACV-a razmatrao Izvještaje o nezakonitom radu direktora, ali je zaključio da sačeka ishod postupka po u međuvremenu podnijetim krivičnim prijavama protiv Maksimovića, dokaz da ne rade svoj posao prema Zakonu o vazdušnom saobraćaju i da je “partijska trgovina prevladala nad primjenom propisa i vladavinom prava, a bezakonje direktora Agencije je nesmetano nastavljeno”.
Bonus video:
