Bez obzira na to što đaci podgoričke OŠ “Vladimir Nazor” nemaju školski objekat, već putuju u tri različite škole, što pojedine grupe u vrtićima broje preko 80 mališana, osnovne škole nastavu drže u pet smjena, a izgradnja još jedne gimnazije u Podgorici samo je želja, prosvjetne vlasti su ove godine opredijelile 1,7 miliona za dvije vjerske škole.
Tako je odgovoreno “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete, shodno već zaključenom ugovoru o finansiranju srednje vjerske škole Medrese “Mehmet Fatih”, aneksom ugovora koji je prošao razmatranje na sjednici Vlade Crne Gore, na ime rada škole dodijeljeno 800.000 eura.
Preostalih 900.000 eura, Ministarstvo prosvjete je ugovorom o finansiranju, koji je zaključkom prihvatila Vlada, a na ime osnivanja, opredijelilo za srednju vjersku škole, Gimnaziju “Sveti Sava”.
”Nakon potpisivanja ugovora, predviđena sredstva će biti prenesena srednjoj vjerskoj školi Gimnazija ‘Sveti Sava’ u Podgorici”, kazali su iz Ministarstva.
Oni tvrde da će unapređenje školske infrastrukture biti prioritetni cilj i imperativ djelovanja tog resora u narednom periodu.
Nekadašnji ministar prosvjete Damir Šehović, za čijeg je mandata počelo finansiranje Medrese, nije odgovarao na pitanja “Vijesti”.
Tako redakcija nije dobila stav nekadašnjeg ministra da li je u redu da država finansira privatne vjerske škole, dok državno školstvo grca u problemima.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), međutim, naglašavaju da sistemsko i strateško ulaganje u obrazovanje nije prioritet nijedne Vlade, a da “potrebe u toj oblasti kontinuirano rastu”.
”Na primjer, Podgorici treba nova gimnazija, zatim vrtić i škola u Siti kvartu, izgradnja OŠ ‘Vladimir Nazor’ uveliko kasni, a to je samo vrh ledenog brijega, jer u i drugim djelovima Podgorice, ali i u mnogim drugim gradovima širom Crne Gore postoje slični problemi i obično iz Vlade stiže odgovor da nema dovoljno sredstava. Na drugoj strani, imamo hitnu i kontroverznu proceduru po kojoj je za nama nepoznate potrebe privatnoj gimnaziji ‘Sveti Sava’ iz budžeta opredijeljeno 900.000 eura”, kazala je pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović.
Zašto 450.000 nije vraćeno u budžet?
Kaluđerović je pojasnila da vjerske škole, koje su licencirane kao srednje vjerske škole po javno-važećem obrazovnom programu, imaju zakonsku mogućnost da zatraže finansiranje iz državnog budžeta.
”...Ali u propisanoj zakonskoj proceduri, a sredstva se opredjeljuju na osnovu jasno uspostavljenih kriterijuma. Međutim, da bi vam neko finansirao vaše pravo, vi zauzvrat morate da date činjenice za to pravo. Te činjenice su izostale u slučaju dodjele 900.000 eura iz budžeta. Naime, rješenja o licenciranju dvije gimnazije - ‘Sveti Sava’ u Podgorici i ‘Mitropolit hadži Sava Kosanović’ u Nikšiću - potpisana od strane bivše resorne ministarke Vesne Bratić izdata su mimo zakonskih propisa i uslova. To potvrđuje i odustanak od rada nikšićke Srednje vjerske škole ‘Mitropolit hadži Sava Kosanović’, jer nijesu obezbijedili prostorne kapacitete za sprovođenje nastave. Treba naglasiti i da su ti prostorni kapaciteti bili jedan od osnovnih uslova za dobijanje licence, a sad saznajemo da ni gotovo pola godine od dobijanja nezakonite licence taj pravni subjekat i dalje ne ispunjava ni taj uslov”, objašnjava Kaluđerović.
Ističe da, pored neophodnog obezbjeđenja prostora, licenca se nije mogla izdati ako nema dovoljnog broja djece, ako nije obezbijeđen vaspitni, nastavni i drugi stručni kadar, ako podaci o tome nijesu javno dostupni.
”Dodatno, jedan od uslova bio je i da se donese obrazovni program u skladu sa zakonom, čega nije moglo biti jer nije bilo Nacionalnog savjeta za obrazovanje koji taj program odobrava. Takođe, morala su biti unaprijed obezbijeđena sredstva za rad, oprema, higijensko-tehnički uslovi i da su obezbijeđena finansijska sredstva u visini potrebnih sredstava za realizaciju obrazovnog programa oročena na tri godine kao garancija da se program završi. Nejasno je koliko je to sredstava finansijskom garancijom garantovalo realizaciju programa sa svim uslovima u procesu izdavanja licenci ako se sad opredjeljuje 900.000 eura za jednu ustanovu koja tek počinje sa radom. Znači, proces osnivanja ove dvije ustanove osim što je bio nezakonit, bio je potpuno i netransparentan”, poručila je Kaluđerović.
Podsjetila je na to da CGO do sada nije dobio niti jedan odgovor od Ministarstva prosvjete po zahtjevu za dobijanje kompletne dokumentacije o ispunjenosti uslova za licenciranje ovih vjerskih škola, niti je poznata sadržina zahtjeva kojim se traže sredstva: “Time Ministarstvo, zarad nečijih interesa, krši i Zakon o slobodnom pristupu informacijama”.
Prema riječima Kaluđerovića, “protok vremena ne pretvara nezakonitu radnju u zakonitu, a vidno se ide u čitav niz nezakonitosti, a za to neko mora da snosi krivičnu odgovornost”.
”Neko će od nadležnih morati da odgovori zašto su prekršene zakonske procedure prilikom licenciranja ove dvije gimnazije i zašto je nakon toga, u takođe upitnoj proceduri, opredijeljeno 900.000 eura, od kojih je 450.000 po automatizmu moralo biti vraćeno u budžet, ako se primalac izjasnio da ih ne može shodno odobrenom zahtjevu utrošiti ili ako su već preusmjeravana ta sredstva da budu preusmjerena za prijeke potrebe izgradnje, rekonstrukcije ili modernizacije javnih ustanova škola i vrtića”, naglasila je Kaluđerović.
Može finansiranje privatnika, ako je javno školstvo zadovoljno
Kaluđerović napominje da, ako država ima mogućnost opredjeljivanja sredstava iz budžeta za privatne ustanove, a to uključuje i privatne vjerske škole koje sprovode javno-važeći obrazovni program, onda Vlada ne smije davati povoljniji položaj jednima u odnosu na druge, već treba da objektivno i srazmjerno mogućnostima raspodjeljuje sredstva.
”Ali, važno je naglasiti da nije obaveza Vlade da finansira nijednu privatnu ustanovu, već ostavljena mogućnost i praksa u odnosu na realne potrebe. U uređenim društvima, do takvog finansiranja privatnih ustanova obrazovanja bismo dolazili tek kad se zadovolje sve potrebe javnih ustanova obrazovanja, ali kod nas se ne odlučuje na osnovu javnog interesa. Treba napomenuti i da Vlada ima obavezu da izvrši kontrolu trošenja tih sredstava, kao i mogućnost da Prosvjetna inspekcija uđe u privatne ustanove obrazovanja i provjeri da li se i na koji način sprovodi javno-važeći obrazovni program na osnovu koga je izdata licenca...”, ocijenila je Kaluđerović.
Iz Ministarstva prosvjete podsjećaju da, prema Opštem zakonu o obrazovanju, “ukoliko vjerske škole posmatramo kao privatne, one se mogu finansirati iz državnog budžeta”.
”U evropskim zemljama, vjerske zajednice već dugo osnivaju razne vaspitno-obrazovne institucije, pa u današnjim obrazovnim sistemima osim javnih škola postoje i javno sufinansirane škole, a neke od njih su i vjerske škole. Imajući u vidu da je Crna Gora multietnička i multikonfesionalna država, da su obrazovni programi vjerskih škola usklađeni sa ljudskim pravima koja podržavaju temeljne ljudske slobode, poštuju ulogu porodice i posjeduju kvalifikovan nastavni kadar, smatramo da je njihovo sufinansiranje opravdano”, navode iz Ministarstva.
Poručuju i da “aktivno rade na rješavanju problema prebukiranosti u školama”.
”Kreditnim aranžmanom sa EIB-om predviđena je izgradanja još jedne gimnazije u Podgorici i još tri osnovne škole. U planu je dogradnja OŠ ‘Vlado Milić’ i OŠ ‘Pavle Rovinski’...Unapređenje školske infrastrukture biće prioritetni cilj i imperativ djelovanja Ministarstva, koji će se realizovati, kako kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim partnerima, tako i sredstvima iz državnog budžeta”, kazali su iz resora prosvjete.
Medresi oko 2,5 miliona za četiri godine
Iz Ministarstva su “Vijestima” odgovorili da je prva uplata tog resora Medresi “Mehmet Fatih” bila polovnom maja 2018, a da je do sada uplaćeno 2.480.000 eura.
Navode da je Nacionalni savjet za obrazovanje, na sjednici održanoj 30. juna 2015, utvrdio punovažnost i jednaku vrijednost obrazovnog programa Srednje vjerske škole Medresa “Mehmed Fatih” Tuzi, u odnosu na javno važeći obrazovni program opšte gimnazije: “Obrazovanje po obrazovnom programu Srednje vjerske škole Medresa ‘Mehmed Fatih’, Tuzi ima punovažnost i jednaku vrijednost kao obrazovni program opšte gimnazije koji traje četiri godine”.
Podsjećaju da je Medresu 2008. osnovao Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori, kao i da se radi o srednjoj školi opšteg obrazovanja koja u svom programu ima 20 odsto vjerskih predmeta.
”Medresa je škola internatskog tipa i ima svoje istureno odjeljenje u Rožajama. U školskoj 2022/2023. godini medresu pohađa ukupno 357 učenika. Od tog broja, njih 220 trenutno boravi u tri internata - dva u Tuzima i jedan u Rožajama”, naveli su iz Ministarstva.
Odgovorili su i da će Gimanzija “Sveti Sava”, prema utvrđenom planu i programu rada, upisati dva odjeljenja sa po 20 učenika.
”Novac im nije dodijeljen za rad, već za osnivanje vjerske škole, što je bilo predviđeno budžetom za 2022...Podrška vjerskim školama, prema Opštem zakonu o obrazovanju podrazumijeva podršku za osnivanje ili rad škola. Odlukom Vlade Crne Gore, usvojen je predlog da se da podrška za osnivanje, dok će naredne godine, ukoliko se ta stavka predvidi budžetom za narednu godinu, dobiti podršku za rad a na osnovu broja upisane djece”, zaključuju iz Ministarstva.
Bonus video:
