Dvoje od troje djece u Crnoj Gori je u osnovnim školama s nedovoljnom infrastrukturom, a u prosjeku je 16 učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander na predstavljanju sveobuhvatne Analize sektora obrazovanja u Crnoj Gori.
Santander je istakao da ovi podavi ukazuju da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama.
"Bez toga je nemoguće sprovoditi nastavu u skladu sa digitalnim dobom u kojem današnji učenici rastu", istakao je Santander.
Naveo je i da tek svaki četvrti nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj. Ulaganje više sredstava u kontinuirano, stručno usavršavanje svih nastavnika, kazao je Santander, je prioritet ako želimo bolji kvalitet obrazovanja.
"Djeca koja rastu u siromaštvu u mnogo manjem broju idu u vrtić, osnovnu i srednju školu. Analize širom svijeta odavno ukazuju da je obrazovanje izlaz iz siromaštva. Stoga, za smanjene siromaštva u Crnoj Gori, mora se pružiti kvalitetno obrazovanje svoj djeci iz siromašnih porodica, romskoj i djeci sa smetnjama u razvoju i to od prvih godina života".
Santander je istakao i da Analiza sektora obrazovanja u Crnoj Gori poziva na adekvatno ulaganje u nastavnike i školsku infrastrukturu, kao i na unaprjeđenje i efikasnije finansiranje obrazovanje.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da sama struktura Analize ukazuje na to da se želi razmišljati na drugačiji način.
"Zato imamo nalaze i preporuke grupisane oko poglavlja koja se odnose na kontekst razvoja sistema obrazovanja, školsku infrastrukturu, upis i efikasnost, kvalitet, jednakost, finansiranje, oticaj kovida. Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine. Time ćemo dati dodatni podstrek doprinosu podizanja ciljeva održivog razvoja, s akcentom na obezbjeđivanje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promocija prilika za cjeloživotno učenje", rekao je Vojinović.
U narednom periodu, kako je dodao, Ministarstvo prosvjete će se zalagati za empatičan odgovor na razvojne i akademske promjene nastale uticajem koronavirusa, a tokom saniranja posljedica biće posebno važan jednak pristup i dostupnost uloga i podrške u cilju jačanja kvaliteta učenja i ličnog funkcionisanja.
"Iskreno vjerujemo da ćemo definisanjem budućih akcija na ovakvim temeljlima potvrditi svoju punu posvećenost u izgradnji pravičnog društva koje će pružiti svakom pojedincu dostupno, kvalitetno obrazovanje sa jednakim šansama za sve. Takođe, želim da iskažem zadovoljstvo što će UNICEF biti uz nas i u narednim fazama, od kojih će prva biti izrada dugogodišnje, sveobuhvatne Strategije razvoja obrazovanja do 2030. godine", istakao je Vojinović.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da obrazovanje i obuka igraju važnu ulogu u stvaranju pravednijeg i inkluzivnijeg društva.
"Obrazovanjem osnažujemo našu omladinu i odlučujemo u kakvom će svijetu živjeti. Ovo su samo neki od razloga zašto je obrazovanje na vrhu političke agende EU. U godišnjem izvještaju Komisije za Crnu Goru za 2025. godinu navedeno je da Crna Gora treba da usvoji plan troškova za široke reforme obrazovanja, uključujući inkluzivno obrazovanje i poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju na svim nivoima obrazovanja".
Popa je navela da sveobuhvatna analiza sektora obrazovanja, koja je sada dostupna zahvaljujući zajedničkoj inicijativi Ministarstva prosvete i UNICEF-a, prvi je korak u tom pravcu.
"Vjerujem da može poslužiti kao dobra osnova za izradu sveobuhvatne i višegodišnje strategije razvoja obrazovanja i detaljnog akcionog plana, koji je neophodan za njeno sprovođenje. To bi omogućilo otpočinjanje dalje reforme obrazovanja u Crnoj Gori koja bi na kraju rezultirala obrazovnim sistemom sposobnim da odgovori na aktuelne i nove izazove", rekla je Popa.
Ona je najavila da će Evropska unija sa milion eura finansijski podržati buduću strategiju i neke druge aktivnosti kroz plan projekta sa našim partnerima iz UNICEF-a i Vlade.
"Što se tiče dosadašnje podrške EU sektoru obrazovanja, da podsjetim da je obrazovni sektor u Crnoj Gori dobio milione eura finansijske podrške u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Dozvolite mi da pomenem i Erasmus + program, vodeći program EU za obrazovanje, obuku, omladinu i sport, koji nudi mnogo mogućnosti mobilnosti i saradnje i za učesnike iz Crne Gore. Na kraju, željela bih da vas obavijestim da nam je cilj da imamo još organizovaniji sistem finansijske podrške u okviru IPA III (2021-2027)", kazala je Popa.
Ulažući u nastavnike i infrastrukturu ulažemo u budućnost, poručio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
"Možemo da opremimo škole najsavremenijom opremom, ali ona sama od sebe ne prenosi znanje učenika. To može jedino nastavnik. Da bi to uradio, mora biti motivisan", kazao je on.
Istakao je da se Sindikat trudi da se prosvjetarima povećaju plate, ali i da budu bolja prava i sigurnost za sve nastavnike, kako bi bili motivisaniji.
"Nemamo kriterijume za zapošljavanje. Uglavnom o svemu odlučuje direktor. To može biti demontivišuće", rekao je Božović.
Ukazao je da nije sjajna situacija i da "nije siguran da najbolji srednjoškolci upisuju učiteljske fakultete".
Predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković poručila je da je analiza nesumnjivo pokazala da su nastavnici nezadovoljni primanjima i statusom.
"Nedavna analiza Prosvjetne zajednice u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Univerzitetom pokazala je da smo u deficitu sa nastavnicima matematike, biologije, informatike, njemačkog jezika... U 2019. bilo 370 oglasa za nastavnika matematike, a zaposleno 111, a na biroima rada bilo je tek četiri. To znači da se na te oglase javljaju ljudi koji nisu iz struke, a to utiče na kvalitet obrazovanja, ali i rezultate istraživanja PISA", kazala je Leković.
Poručila je da ako "nastavimo da ne ulažemo u nastavnika i infrastrukturu, nastavimo da ga omalovažavamo ili ga ne uključujemo u donošenje odluka, bićemo sve dalje od društva znanja".
Izvršna direktorka Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je analiza pokazala da je puno izazova i problema u sistemu obrazovanja.
"Presudno važno je da se napravi realistični plan za sprovođenje preporuka. Plan nije plan bez budžeta. Plan nije plan bez praćenja realizacije. Zato insistiramo na praćenju onoga što mijenjamo i svi snosimo odgovornost", poručila je.
U školsku infrastrukturu je, objašnjava ona, prema nalazu u posljednjih šest godina uloženo 30 miliona eura.
"To je minorno i mora da se mijenja".
Prema njenim riječima, pristup obrazovanju djece iz socijalno ugroženih porodica, ali i djece sa poteškoćama u razvoju. Takođe, Mihailović smatra i da kvalitet obrazovanja mora biti bolji da bi naša djeca mogla da pariraju vršnjacima iz razvijenih zemalja...
"Sve ovo mora da se mijenja i mora da se mijenja odmah", naglasila je Mihailović.
Predstavnica učenika Jelena Jovanović kazala je da sistem obrazovanja nije dobar.
"Dok cijeli svijet napreduje, mi smo na istom mjestu. Nama profesori i dalje diktiraju. Nespremni dolazimo na fakultet, bez praktičnog znanja. Bez konkretnih primjera, brzo zaboravljamo. Sistem nam je nametnuo da učimo samo za ocjenu. A, ocjenjivanje nije pravedno - profesori favorizuju odlikaše, ponižavaju one sa nižom ocjenom. Mislim da smo odavno izgubili onaj vaspitni dio obrazovno-vaspitnih ustanova", poručila je Jovanović.
Kazala je sistem mora da se digitalizuje.
"Mi ćemo zamijeniti vas u svim institucijama i privatnim firmama. Pa ne bi valjalo da naše znanje tada bude kao vaše sada, čast izuzecima", poručila je Jovanović obrazovnom sistemu.
Konsultantkinja Tinde Kovač Cerović ukazala je na to da je gotovo pola petnaestogodišnjaka bilo ispod drugog PISA nivoa.
"Analiza pokazuje i razliku između učenika gimnazija i srednjih stručnih škola. Visoka je stopa i nezaposlenosti među mladima", kazala je ona, napominjući da analiza za svaki izazov ima preporuku.
Bonus video:
