Široko partnerstvo, saradnja svih sektora i angažman društva ključni su u borbi protiv otpornosti bakterija na antibiotike, ocijenjeno je na okruglom stolu organizovanom povodom obilježavanja Evropskog dana svjesnosti o antibioticima.
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, sa skupa pod nazivom "Ujedinjeni protiv otpornosti bakterija na antibiotike", održanom u Institutu za javno zdravlje (IJZ), poručeno je da, među brojnim izazovima današnjice, javno zdravstvo na globalnom nivou značajno opterećuje otpornost bakterija na antibiotike.
„Što predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu, a samo širokim partnerstvom, saradnjom između svih sektora i angažmanom društva možemo sačuvati antibiotike, koji čuvaju naše i zdravlje naše djece“, kazali su iz Ministarstva.
To je, kako su naveli, zajednička poruka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, direktora IJZ-a Igora Galića i šefice kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mine Brajović.
Šćekić je podsjetio da smanjenu efikasnost antibiotika naučnici izjednačavaju sa prijetnjom koja dolazi od klimatskih promjena, a zajednička im je osobina da su izazvane djelovanjem ljudi.
„Ovaj problem prijeti da bude razlog i neke naredne pandemije“, upozorio je Šćekić.
On je naglasio i da nekontrolisana uporeba antibiotika nije samo karakteristična za humanu medicinu, već i veterinu, poljoprivredu, ali i neadekvatno odlaganje u spoljnu sredinu.
Šćekić je naveo da je zdravstveni sektor sproveo niz aktivnosti u cilju adekvatne borbe sa tim velikim izazovom, ali da su ipak uočene određene nedosljednosti.
„Moramo biti odlučni i kategorični i ne dozvoliti da građani „na svoju ruku“ uzimaju antibiotike, jer na taj način ugrožavaju i svoje, ali i zdravlje cjelokupne populacije. Tu je najveća odgovornost na ljekarima i farmaceutima, koji ni po koju cijenu ne treba da izdaju lijek ako za to ne postoji medicinska indikacija“, poručio je Šćekić.
On je kazao i da će zdravstveni sektor, uvažavajući preporuke međunarodnih institucija, nastaviti rad na edukaciji populacije o štetnosti nepravilnog korišćenja antibiotika, uvođenju monitoringa nad rezistencijom bakterija na antibiotike u bolnicama, izradi i sprovođenju protokola za liječenje antibioticima, kao i na dosljednom sprovođenju zakonskih propisa.
„Svima je poznato da su antibiotici, zajedno sa vakcinama, produžili ljudski vijek. Naša je odgovornost i obaveza da kroz bezbjednu i adekvatnu upotrebu, sačuvamo njihovu djelotvornost i efikasnost“, zaključio je Šćekić.
Brajović je, kako se navodi u saopštenju, ukazala na ozbiljnost izazova neracionalne upotrebe antibiotika.
Ta tema je, prema njenim riječima, našla svoje mjesto na agendi Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ali i dnevnom redu grupe G7 i G20.
„Jer su je lideri svijeta i najmoćnijih zemalja prepoznali ne samo kao javnozdravstveni problem iIi prijetnju, već i kao prepreku globalnom rastu i razvoju“, pojasnila je Brajović.
Ona je podsjetila na podatke iz 2019. godine, prema kojima je antimikrobna rezistencija doprinijela smrtnom ishodu u skoro pet miliona slučajeva, a direktno bila odgovorna za 1,3 miliona, od čega je petina tih smrtnih ishoda bila u populaciji djece uzrasta do pet godina.
Brajović je, kako se navodi, pozdravila napore Ministarstva zdravlja u formulisanju nove strateške platforme za unapređenje zdravlja i Nacionalnog akcionog plana za zdravstvenu sigurnost koji prepoznaju taj izazov kao strateški prioritet.
Galić je ukazao na značajnu ulogu ustanove kojom rukovodi kada se govori o pravilnoj upotrebi antibiotika, ali i značaju svih segmenata stručne javnosti i cjelokupne zajednice u borbi za zdraviju budućnost gdje će borba protiv otpornost antibiotika na bakterije biti imperativ.
„Tačno je da su ljudi ugroženi narastajućom otpornosti bakterija na antibiotike, ali kako su dosadašnja znanja i iskustva pokazala, svako od nas, bez obzira na to čime se bavi, ima svoj dio odgovornosti, pa prema tome može dati i svoj doprinos u savladavanju ovog problema“, poručio je Galić.
Bonus video:
