Media centar i predstavnici NVO predložili su da se Nacrt zakona o medijima dopuni normom kojom se zabranjuje rad medija koji nisu upisani u evidenciju kod nadležnog organa.
Media centar je, kako navode, od 17. do 23. novembra organizovao pet okruglih stolova sa predstavnicima NVO i medija koji su bili posvećeni razmatranju nacrta medijskih zakona koji se od 8. novembra do 18. decembra ove godine nalaze na javnoj raspravi.
Kako se navodi u saopštenju Media centra skupovi su održani u Bijelom Polju Beranama, Baru, Tivtu i Podgorici, uz podršku Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (BCSDN).
Ministarstvo kulture i medija je, kako je saopšteno, objavilo 8. novembra poziv za javnu raspravu u vezi sa nacrtima tri medijska zakona: Zakon o medijima, Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakona o javnom medijskom servisu.
Kazali su da su na okruglim stolovima predstavljene novine koje donose nacrti medijskih zakona i poboljšanja u odnosu na postojeće propise.
Poručeno je da su na skupovima predstavljeni i segmenti propisa koji su, po mišljenju Media centra, problematični i koje treba poboljšati prije dostavljanja medijskih zakona Skupštini na usvajanje.
Posebno su, kako navode, problematizovana pojedina rješenja koja se odnose na mogućnost rada medija koji nisu upisani u evidenciju nadležnog ministarstva.
"Predloženo je da se Nacrt zakona o medijima dopuni normom kojom se zabranjuje rad medija koji nisu upisani u evidenciju kod nadležnog organa. Time se sprečava da se, prije svih neregistrovani portali, a moguće i drugi mediji, pojavljuju na tržištu, prikupljaju novac od marketinga dok istovremeno ne plaćaju poreze, čime postaju nelojalna konkurencija drugim medijima koji svoje obaveze uredno izmiruju. Takođe, mediji koji nisu upisani u evidenciju nisu pod nadzorom institucija koje prate sprovođenje zakona i ovlašćene su da sankcionišu nepoštovanje profesionalnih standarda, a posebno govor mržnje", navodi se u saopštenju.
Dodaju da je na skupovima ukazano na problem da su u ovom trenutku internetske publikacije (portali) i štampani mediji van kontrole (u pozitivnim propisima) primjene profesionalnih sandarda, skrivenog reklamiranja itd, pa je predlaženo da Agencija za elektronske medije (AEM) preraste u Agenciju za medije i proširi opseg djelovanja.
Predlozima je, kako navode, zatraženo da se, po svaku cijenu, internetske publikacije pridruže audiovizuelnim medijskim uslugama kako bi se osigurala adekvatna uloga buduće Agencije za audiovizuelne usluge poboljšala primjena profesionalnih standarda na portalima.
Takođe, na skupovima je, kako je saopšteno, predloženo da se zadrži postojeće rješenje iz zakona i da se komentari na portalima koji imaju uvredljiv sadržaj brišu u roku od 60 minuta od trenutka kada je ukazano na uvredljiv sadržaj a ne u roku od osam sati, kako je predviđeno u Nacrtu zakona o medjima.
"Media centra je predložio da se proširi nadležnost buduće Agencije za AVM usluge u analizi tržišta i dodjeli nacionalnih frekvencija za TV emitere. Prema odredbama aktuelnog Zakona, ali i Nacrta zakona, Agencija nema nadležnost da sprovodi periodične analize tržišta i da, u odnosu na pokazatelje iz analize, vrši dodjelu frekvencija za nacionalne TV emitere", poručili su iz te NVO.
Poručeno je da to u praksi dovodi do olakšane procedure za dobijanje nacionalne frekvencije i ulaska na crnogorsko tržište medija iz okruženja (prvenstveno Republike Srbije) koji u drugoj državi imaju centrale koje proizvode programske sadržaje koji se reemituju u Crnoj Gori.
To dovodi, dalje, kako navode, do ugrožavanje rada emitera uspostavljenih i utemeljenih u Crnoj Gori jer se ne mogu na skromnom marketinškom tržištu takmičiti sa televizijama iz okruženja koje veoma malo programskih sadržaja proizvode u Crnoj Gori, pa samim tim i nemaju značajne troškove, dok sa druge strane uzimaju znatan dio novca od marketinga.
Dodaju da su na skupovima predstavljeni predlozi da se zakonom obavežu emiteri da su dužni da najmanje 10 odsto ukupnog nedjeljnog programa posvete objavljivanju vijesti i informacija iz zone pokrivanja, što dalje treba urediti podzakonskim aktom.
Takođe, potrebno je, kako navode, da se zakonom obavežu emiteri da će minimalno učešće sopstvene produkcije u ukupnom sedmičnom emitovanju televizijskog ili radijskog programa iznositi najmanje 20 odsto, što je predviđeno nacrtom Medijske strategije ali ne i Nacrtom zakona o AVM uslugama.
"Građani moraju dobiti informacije koje su im korisne u svakodnevnom životu, a mediji treba da to omuguće proizvodnjom sadržaja na teritoriji koju pokrivaju i u vezi sa potrebama građana sa te teritorije. Ako se zakonom ne propiše minimalan procenat sopstvene proizvodnje sadržaja, velika je vjerovatnoća da mediji neće proizvoditi skoro ništa od sadržaja potrebnih građanima", poručili su u saopštenju.
Učesnici skupova su se, kako dodaju, saglasili i sa predlogom da se dopuni Nacrt zakona o AVM uslugama na način da se zadrži rješenje iz postojećeg Zakona i propiše da je emiter dužan da doprinosi: slobodnom, istinitom, cjelovitom, nepristrasnom i blagovremenom informisanju javnosti o događajima u zemlji i inostranstvu; poštovanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti, institucija i pluralizma ideja; unapređenju kulture javnog dijaloga i poštovanju jezičkih standarda.
Ističu da ukoliko se zakonom ne stvori obaveza poštovanja profesionalnih standarda, onda će elektronski mediji moći da krše profesionalne standarde, šire govor mržnje i budu puka propaganda političkih partija bez bilo kakve sankcije od strane Agencije za AVM usluge, a poštovanje standarda i sprečavanje govora mržnje će se jedino moći ostvariti nakon dugogodišnjih postupaka pred sudom.
Navode da Agencija za AVM usluge treba da vrši ulogu regulatora i prema medijima koji krše profesionalne standarde preduzima novčane sankcije, privremeno ili trajno oduzime odobrenja za rad, što joj, kao mogućnosti, pruža Zakon.
Na skupovima je predloženo da se broj članova Savjeta RTCG poveća za dva člana (u odnosu na Nacrt), sa 11 na 13, od kojeg bi jednog predlagala nacionalna vijeća manjinskih naroda a drugog NVO iz oblasti koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti.
"Istovremeno, kroz izmjene Nacrta zakona, naknade članovima Savjeta treba umanjiti 50 odsto u odnosu na važeće zakonsko rješenje (i da budu 50 odsto prosječne mjesečne zarade u RTCG), kako ne bi bio uvećan iznos sredstava planiran za naknade članovima Savjeta RTCG", dodaje se u saopštenju.
Na skupovima je, kazali su, prihvaćen predlog da se nacrt Zakona o AVM uslugama i nacrt Zakona o RTCG izmijene u prelaznim odredbama i da se propiše pokretanje postupka izbora novih članova/ca Savjeta u roku od osam dana nakon usvajanja ta dva zakona.
Ne postoji valjan argument koji može biti opravdanje da se, kako ističu, zadrži rješenje koje se nalazi u nacrtima zakona a kojima je propisano da sadašnjem Savjetu Agencije i RTCG mandat traje do kraja, odnosno naredne tri do četiri godine, kao i da aktuelni menadžmenti ostanu na funkcijama do kraja mandata.
"S obzirom na to da se donose novi zakon o AVM uslugama i novi zakon o RTCG kojim se u sastav savjeta uvode novi ovlašćeni predstavici (Advokatska komora, predstvnici NVO iz oblasti rodne ravnopravnosti i dr.) koji treba da doprinesu unapređenju rada ovog ključnog upravljačkog organa, da se uvode novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/iskustva članova Savjeta, kao i da se uvode novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače, potpuno je očekivano da odmah nakon usvajanja ova dva zakona započne procedura izbora novih upravljačkih organa. Ovo se odnosi i na izbor novih direktora Agencije i RTCG jer su i za ove funkcije pooštreni kriterijumi za izbor", poručili su oni.
Ističu da ukoliko Vlada želi profesionalizaciju Agencije za AVM usluge i RTCG, onda ne treba odlagati primjenu zakona i imenovanje novih upravljačkih struktura.
"Do sada je predloge za poboljšanje nacrta medijskih zakona koje je pripremio Media centar podržalo 30 NVO a očekujemo da se do kraja javne rasprave taj broj poveća", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
