Petogodišnji mrki medvjed Ljubo, koji se nalazi u prihvatilištu za životinje u naselju Blizna, nadomak Podgorice, drži se mimo svih smjernica o držanju u zatočeništvu takve vrste divljih životinja, uslovi u kojima boravi su nepodnošljivo okrutni, a država to uporno ignoriše.
To se, pored ostalog, navodi u izvještaju Međunarodne organizacije za spasavanje životinja (Animal Survival International, ASI) u koji su “Vijesti” imale uvid. Izvještaj je sačinjen nakon što su članovi te neprofitne organizacije nedavno posjetili imanje Miljana Miličkovića, na kojem, uz druge divlje životinje, boravi i petogodišnji Ljubo. Iz ASI su kazali i da ta organizacija traži rješenje i način da mrki medvjed iz sela Blizna bude premješten u neki od rezervata u inostranstvu.
”Kavez u kojem je zatvoren jedva mu ostavlja dovoljno prostora da stoji, a medvjed toliko pati da je pribjegao samopovređivanju, grize svoje šape i rešetke kaveza”, kazao je izvršni direktor ASI Dejvid Barit.
Prema njegovim navodima, vlasnik lokacije koja se naziva “Prihvatilište i oporavak životinja Crna Gora”, podstiče posjetioce da kupuju voće i bacaju ga kroz rešetke kaveza, što je, tvrdi on, dodatno problematično za divlju životinju koja stoji usred gomile pokvarenog voća.
Uslovi u kojima boravi medvjed Ljubo, prikazani su i u videu koji je ASI objavila na Tviteru.
“Crnogorske vlasti znaju sve ovo i priznaju okrutnost u kojima se drži medvjed, ali svejedno dozvoljavaju da se to nastavi, uz objašnjenje da je to problem koji je teško riješiti”, kazao je Barit.
On je kazao i da postoje stvari koje se mogu preduzeti odmah.
”Vlasnika treba prisiliti da osigura bolje životne uslove za medvjeda i kazniti ga visokom kaznom za svaki dan u kojem medvjed i dalje boravi mimo toga. Umjesto toga, država zatvara oči pred problemom”, poručio je Barit.
ASI i njihova sestrinska organizacija “Mreža za životinje”, kako je kazao, intenzivno rade u Crnoj Gori i često su iznenađeni ljubaznošću Crnogoraca.
”Ovo nije greška ljudi. Ovo je krivica države i njenih institucija i, sasvim iskreno, dozvoliti da se takav odnos prema toj divljoj životinji nastavi na ovaj način, mrlja je u onome što je dobra slika zemlje. Nerazumljivo je država može da dozvoli da se to nastavi”, rekao je Barit.
ASI se, kako je rekao, već obraća rezervatima za divlje životinje, pokušavajući da nađe odgovarajuće bezbjedno mjesto gdje bi Ljubo bio premješten.
Imanje na kojem se nalazi “Prihvatilište i oporavak životinja”, prema ranijim navodima vlasnika, ima površinu od oko 150 hiljada kvadrata. Miličković je ranije rekao i da su na imanju izgrađeni objekti, po “evropskom pravilniku, za držanje i uzgoj divljači”.
Uslovi za držanje divljih i zaštićenih životinja definisani su Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem uslovima držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta životinja, a Agencija za zaštitu prirode (EPA), kako su ranije rekli “Vijestima” u radu primjenjuje i druge međunarodne propise.
Pravilnik o držanju zaštićenih divljih životinja donesen je prije više od deset godina. Prema tom dokumentu, sisari se ne mogu držati isključivo u kavezima, već je za njih neophodno obezbijediti uređen spoljašni prostor.
Tako se za par mrkog medvjeda, prema propisima, mora obezbijediti najmanje 300 kvadrata spoljašnjeg prostora i dodatnih šest kvadrata unutrašnjeg, po jedinki. Crnogorski pravilnik ne predviđa i da se za mrkog medvjeda obezbijedi bazen, kao što je to slučaju sa pravilima u Austriji, koja se primjenjuju i u susjednoj Srbiji. Tako u tim državama pravila kažu da je za mrkog medvjeda “neophodan bazen sa vodom”, površine od najmanje 20 kvadrata i dubine od 1,5 metara. Austrijska pravila, takođe, kod definisanja uslova unutrašnjeg prostora, definišu i obaveznih najmanje šest kvadrata po jedinki za boks, za leglo. To crnogorski pravilnik ne pominje.
Sredinom februara iz EPA su saopštili da je Miličkoviću odobreno da na imanju drži više jedinki divljih vrsta životinja, među kojima je i jedan mrki medvjed. Međutim, kazali su i da Agencija nije dala dozvolu za rad tom “prihvatilištu”, već samo privremenu dozvolu za držanje pojedinih jedinki.
”Tim Rješenjem utvrđene su i obaveze, kao i bliži uslovi držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta životinja, a koje vlasnik Miljan Miličković ne poštuje”, kazali su tada.
Miljan Miličković na privatnom imanju brine u divljim životinjama skoro 15 godina, ali je dozvolu za držanje prvi put tražio u maju 2018, pošto je dospio u žižu javnosti nakon što su kod njega završila dva mladunca mrkog medvjeda sa Pustog lisca kod Nikšića.
Miličković je najprije tražio dozvolu za privremeno zbrinjavanje životinja, kako bi mogao da ih, kako je ranije rekao, u saradnji sa državom spasava ili životinje makar privremeno sačuva, dok se ne pošalju u specijalizovane rezervate.
Godine 2019, on je od EPA tražio dozvolu za trajno držanje životinja. Na njegovo ime je, prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata, registrovano preduzeće DOO Export-Import “Zoo park”.
Status nelegalnog prihvatilišta u selu Blizna do danas nije riješen i ono nije zvanično registrovano.
Mrki medvjed je zaštićena i autohtona vrsta u Crnoj Gori.
Bonus video:
