Sudija neće i ne smije imati veze sa zakonodavnom i izvršnom granom vlasti niti biti pod njihovim uticajem.
To je poručila je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Vučković, na dvodnevnom okruglom stolu posvećenom sudijskoj samostalnosti i nezavisnosti, ali i oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, a u kontekstu zaštite prava na imovinu, održanom u Budvi.
"Zakon o Sudskom savjetu i sudijama koji je trenutno na snazi, za razliku od mnogih drugih u okruženju, ne reguliše u potpunosti prava sudija. Stoga je naša obaveza da se sada, kada se radi na njegovoj izmjeni svi uključimo, damo preporuke i ponudimo rješenja za bolji pravni status sudija koja su u skladu sa međunarodnim standardima“ naglasila je Vučković, a navodi se u saopštenju Vrhovnog suda.
Vršiteljka dužnosti predsjednika Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer kazala je da je Sudski savjet tokom sastanka sa predstavnicima Venecijanske komisije ukazao da je neophodno da se rješenja koja su sadržana u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona, a posebno u dijelu koji se odnosi na prava sudija uvrste u njega.
Kao što su, kako je kazala, i predložili članovi radne grupe.
Istakla je da nije dovoljno samo poštovati pravilo da "sudija govori presudom“, već naglasiti da svi subjekti društvenog sistema, a posebno predstavnici državnih organa i najviši zvaničnici, treba da podrže nezavisnost pravosuđa na institucionalnom i individualnom nivou.
Govoreći o usvojenim Mišljenjima Kosultativnog vijeća evropskih sudija, predsjednik Evropskog udruženja sudija Đuro Sesa, ocijenio je da se i u evropskom pravosuđu prepoznaju značajni problemi u položaju sudija.
"To je pogotovo vidljivo u slučaju Mađarske, u kome je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) presudio da su pojedine sudije nezakonito imenovane pa su time i njihove presude nekredibilne. Drugi primjer je Poljska u kojoj je uloga Sudskog savjeta svedena isključivo na savjetodavnu, uprkos činjenici da je jedna od pomenutih mjera bila da upravo Sudskom savjetu treba omogućiti da osporava odluke drugih grana vlasti“ kazao je Sesa u onlajn izlaganju.
Tom prilikom naglasio je da nesmjenjivost sudija mora biti zajamčena najvišim pravnim aktom – Ustavom.
Stav o nesmjenjivosti sudija, kao osnovnom garantu sudske nezavisnosti, nalazi uporište u Ustavu Crne Gore, istakla je i predsjednica Udruženja sudija Crne Gore i sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović.
Svjedočili smo, kako je rekla, nezakonitom razrješenju sudija jer su pogrešno tumačene norme Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (Zakona o PIO), zbog čega je crnogorsko pravosuđe za kratko vrijeme ostalo bez jedne petine sudija.
"Prestanak radnog odnosa sudije kako je sada zakonom propisano, predstavlja pogrešno, pa mogu reći i zlonamjerno tumačenje ustavne i zakonske odredbe kojom su sudije diskriminisane jer im je uskraćeno pravo na rad i slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja kao Ustavom garantovano pravo“, ocijenila je Simonović.
Ona je podsjetila i na brojne međunarodne norme i dokumenta o nezavisnosti i nesmjenjivosti sudija, kao i na presudu Evropskog suda za ljudska prava kojom je Ukrajini, nakon što je smijenila sudiju Vrhovnog suda, naloženo da ga vrati na tu funkciju.
Sudija Vrhovnog suda Miraš Radović, ocijenio je, kako je saopšteno, da je prošlogodišnje utvrđivanje prestanka funkcija sudijama pokazalo da Sudski savjet nije štitio nezavisnost sudija, ali da to nisu uradili ni sudovi.
"Koliko vremena je prošlo od podnošenja tužbi do odlučivanja suda i koji su razlozi bili za takvo djelovanje? Sudovi moraju da odgovore i na pitanje da li su sutkinje bile diskriminisane zakonskom normom, shodno kojoj moraju da odu u penziju sa 64 godine starosti“, konstatovao je Radović.
On je ocijenio i da je Sudski savjet u različitim periodima nejednako postupao, jer je kod istovjetnih sutuacija pojedine sudije razrješavao i sa 67, i sa 65, ali i sa 64 godine starosti, pozivajući se u nekim slučajevima na odredbe Zakona o radu, a u nekim na Zakon o PIO.
Tema drugog dana okruglog stola u organizaciji Vrhovnog suda Crne Gore, kome su prisustvovali predsjednici sudova, sudije i tužioci, bila je "Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u kontekstu zaštite prava na imovinu“.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić naglasio je, kako navode, da je nacrt Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću još uvijek u fazi usaglašavanja najboljih rješenja i trenutno pred ekspertima Evropske komisije.
"Najznačajnija promjena zakona je prelazak nadležnosti za odlučivanje o trajnom oduzimanju imovine iz nadležnosti krivičnih sudova na parnične sudove te istovremeno postupanje pred tim sudovima će biti u nadležnosti Zaštitnika imovinsko – pravnih interesa Crne Gore. Očekivanja radne grupe za izradu zakona su da će to voditi ka efikasnijem postupku, iako postoje značajne rezerve od strane praktičara“, ocijenio je Savić.
Specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu i nacionalni koordinator projekta AIRE centra Miloš Šoškić, istakao je koliki je značaj oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali i regionalne saradnje.
"Standardi Evropskog suda za ljudska prava državama daju široku slobodu procjene prilikom odabira načina na koji će se boriti protiv kriminala. Mi moramo da uspostavimo najefikasniji i najdjelotvorniji pravni okvir za oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću, a što je najznačajniji vid borbe protiv svih oblika kriminala“ kazao je Šoškić.
Iz tih razloga, kako je naglasio, AIRE centar kroz projekat "Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu kroz jačanje regionalne saradnje u oduzimanju imovine“ ulaže snažne napore i prikazuje vidljive rezultate u regionalnoj saradnji i razmjeni najbolje prakse u postupcima oduzimanja imovine.
Bonus video:
