Proaktivan pristup bezbjednim bolnicama i zdravstvenoj sigurnosti imperativ je i potreba savremenog zdravstvenog sistema, poručeno je tokom petodnevne ekspertske posjete Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Kako je saopšteno iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori, cilj posjete je jačanje institucionalnih i bolničkih kapaciteta za pripremljenost i odgovor na buduće krize.
Državni sekretar Ministarstva zdravlja Vladimir Obradović, istakao je da su tokom pandemije zdravstveni sistemi širom svijeta pretrpjeli ogromne udare.
“I crnogorsko zdravstvo suočilo se sa brojnim izazovima, koje smo rješavali na najbolji mogući način i posebno u korist zaštite zdravlja naših građana”, rekao je Obradović.
On je naveo da su dotrajala infrastruktura, zastarjela oprema kao i manjak medicinskog osoblja doprinijeli da odgovor i borba sa koronavirusom bude teška i izazovna.
“Uz podršku Vlade Crne Gore, Ministarstvo zdravlja predano radi na jačanju zapuštene zdravstvene infrastrukture, a koja trenutno zahtijeva ulaganja od više stotina miliona eura”, kazao je Obradović.
Kako je rekao, Klinika za mentalno zdravlje, klinika za infektivne i kožne bolesti uveliko se grade.
Obradović je najavio da već za desetak dana kreće izgradnja Operativnog centra za vanredne situacije u okviru Instituta za javno zdravlje, kao i rekonstrukcija i opremanje devet mikrobioloških laboratorija širom zemlje.
“Vjerujem da ćemo u narednom periodu biti svjedoci novog kvaliteta kakav zdravstveni sistem, zaposleni u njemu i građani itekako očekuju”, zaključio je Obradović.
Direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić rekao je da, u adekvatnom odgovoru na bilo koju vanrednu situaciju, centralnu ulogu imaju bolnice, pa je bezbjednost i pripremljenost bolnice od izuzetnog značaja.
On je naveo da im je ovonedjeljna obuka pomogla da sagledaju metodološki okvir za procjenu trenutnog stanja bolničkih kapaciteta kako bi nadogradili sistem.
“Za pravilno funkcionisanje kriznog operativnog centra, čija izgradnja započinje sredinom sledećeg mjeseca u IJZ, neophodna je pravilno uspostavljena zdravstvena infrastruktura po pitanju ljudskih, protokolarnih i kapaciteta opreme”, rekao je Galić.
On je naveo da će alati, koje su ovom prilikom dobili na korišćenje, biti upotrijebljeni za procjenu svih bolnica u predstojećem periodu.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović, rekla je da je, nakon iskustva sa COVID 19 pandemijom, jasno da je imperativ 21. vijeka promjena paradigme u smislu insistiranja na proaktivnom odnosu u stvaranju sistema bezbjednih bolnica, sposobnih da apsorbuju šok izazvan krizom, adaptiraju se na povećani zahtjev za zdravstvenom podrškom i uspjesno se transformišu.
Brajović je izrazila očekivanje da će identifikovani timovi koji su uspješno savladali metodološki pristup za procjenu bezbjednosti sprovesti samoprocjenu bolnica u predstojećem periodu.
Prema njenim riječima, za kvalitativni iskorak u smislu unaprjeđivanja zdravstvene sigrnosti i bezbjednosti bolnica, procjena bolnica ne smije biti svrha samoj sebi već input za iniciranje izrade pojedinačnih bolničkih planova za pripremljenost i odgovor na buduće krize, koji će biti testirani na redovnoj osnovi kroz vježbe simulacija.
“Čekanje krize da bi se identifikovala slaba karika i kroz improvizaciju našla ad hok /ad hoc/ rješenja je “skup sport”, ali istovremeno i potvrda da bolnice nijesu bezbjedne”, rekla je Brajović.
U saopštenju se navodi da je aktivnost finansijski podržala Evropska unija u okviru regionalnog projekta za jačanje bolnickih kapaciteta za pripremljenst i odgovor u zemljama Zapadnog Balkana.
Bonus video:
