Organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945. (OBNOR) Zeta obilježiće i ove godine najveći praznik bivše SFRJ - Dan Republike, 29. novembar, ali bez svog omiljenog člana, nedavno preminulog junaka sa Ljubinog groba Zarije Vukašinovića.
Predsjednik OBNOR-a Zeta Slobodan Vukotić sa sjetom govori o Danu Republike koji se praznovao dva dana, u znak sjećanja na 29. novembar 1943. godine kada su u Jajcu, na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), udareni temelji države koja se u krvi raspala pola vijeka kasnije...
”Čovjek se osjećao radosno i zadovoljno. A kako i ne bi, kad smo slavili zemlju zadovoljnih ljudi. Tada se dosta radilo i isplatilo se raditi. Ja sam iz Zete, pa iako sam radio u Kombinatu aluminijuma, dešavalo se da voće i povrće prodajemo u Mostaru, Trebinju, Splitu… Nijesmo morali da ga čuvamo, niko ga ne bi dodirnuo osim možda neko od nestašne djece, kojima se jede lubenica. Mogli smo u parku da spavamo, da nas niko ne dira”, kaže Vukotić za “Vijesti”.
Život u bivšoj Jugoslaviji, ističe on, ne može se mjeriti sa današnjim životom.
”Osim događaja u porodici, vrlo rijetko se danas nečemu obradujem. Prije smo imali šta da slavimo. Slavljen je čovjek i građanin tadašnje SFRJ. Ljudi su se veselili svakom susretu. Danas svako svakog izbjegava da vidi, iz raznih razloga. To vrijeme je bilo vrijeme sloge i zadovoljstva, radnici su bili zaštićeni, sindikati su bili jaki. Jedine podjele su bile na ljude i neljude”.
Vukotić je najavio niz aktivnosti tokom obilježavanja Dana Republike:
”Delegacija će posjetiti Spomenik partizanu borcu na Gorici, a nevladina organizacija ‘Gospojine’ organizovaće u KIC-u “Zeta” manifestaciju o antifašizmu”.
Dan Republike se slavio na dan održavanja Drugog zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. U bosanskom gradiću odlučeno je da se AVNOJ konstituiše u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda, a uspostavljen je i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije, sa svim obilježjima narodne vlade. Zabranjen je povratak u zemlju jugoslovenskoj izbjegličkoj vladi i kralju Petru II Karađorđeviću do završetka rata, “kada će narod odlučiti hoće li republiku ili monarhiju”. Odlučeno je da će se Jugoslavija “izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica ravnopravnih naroda”. Kao posebna odluka, vođi jugoslovenskih partizana i poslijeratnom doživotnom predsjedniku Josipu Brozu Titu dodijeljena je titula maršal Jugoslavije.
Drugim zasjedanjem AVNOJ-a predsjedavao je dr Ivan Ribar, a prema istorijskim izvorima u radu su učestvovala 142 delegata iz svih krajeva Jugoslavije. Zapisano je da su neki od vijećnika AVNOJ-a, kao na primjer iz Crne Gore, morali da pješače 300 kilometara preko neprijateljske teritorije do Jajca...
Nakon krvavog raspada SFRJ devedesetih godina prošlog vijeka, 29. novembar se obilježavao u SR Jugoslaviji koju su činile Srbija i Crna Gora. Od 1997. godine, 29. novembar se u SRJ praznovao kao dan kada je 1945. Jugoslavija i formalno prestala da bude monarhija i postala republika.
Datum je posljednji put bio neradan 2001. godine, a naredne je ukinut odlukom Savezne skupštine...
Ljudi iz svih država nastalih nakon raspada SFRJ, okupljaju se svakog 29. novembra u Jajcu.
Kum Zarija - ljudska gromada
Govoreći o Zariji Vukašinoviću, Vukotić kaže da nije otišao samo jedan od posljednjih živih boraca - antifašista, već veliki čovjek i prijatelj.
”Zaista, bio je ljudska gromada. I to ne govorim kao predsjednik OBNOR-a Zete, već kao njegov kum”, istakao je za “Vijesti”.
Naglašava da je Vukašinović jedan od onih “koji je pošao iz kuće 13. jula 1941. godine sa puškom u ruci i nije se vratio dok zemlja nije bila oslobođena”.
Kroz četiri godine ratovanja, naglašava on, Zarija je prošao mnoge golgote, a preživio je i bitku na Sutjesci i krvavi boj na Ljubinom grobu, gdje su crnogorski proleteri pokazali nevjerovatnu hrabrost.
”On je jedan od 13 junaka koji su preživjeli Ljubin grob”.
Zarija je bio, kaže on, i veliki čovjek i veliki junak.
”Imao je i tu nesreću i da je bio dvije-tri godine u zatvoru. I tamo je pokazao svoje dostojanstvo i čast. Upravo na Golom otoku su se pokumili moj stric i on. Sve ono što govorim o njemu, govorim iz srca, a ne što sam negdje pročitao”.
”Vijesti” su u više navrata pisale o nedavno preminulom Vukašinoviću, posljednji put u junu ove godine kada je obilježena 79. godina čuvene bitke na Sutjesci, tokom koje je poginulo više od 7.000 partizana, među kojima i 2.000 crnogorskih.
Posljednji junak sa Ljubinog groba doživio je stotinu godina, iako je prije gotovo osam decenija lako mogao izgubiti glavu na planinskom prevoju na Zelengori, gdje je zauvijek i ostalo pedesetak njegovih drugova - boraca Četvrte crnogorske udarne brigade.
”Bilo je teško, ali se preživjelo”, kazao je Vukašinović u junu “Vijestima” i dodao da je danas mnogo gore - “neka shvati ko kako hoće”.
I sa napunjenih 100 godina, starina se jasno sjećao pojedinosti slavne bitke o kojoj su učile generacije đaka u bivšoj Jugoslaviji, jer Ljubin grob - nije smio pasti...
Anketa
Kosta Stijepović:
Dan Republike, 29. novembar, bio je praznik i ja ga tako doživljavam i danas. Taj dan ostao je lijepo u mom sjećanju i sada ga tako doživljavam.
Za ostale ne znam.
Andrija Puletić:
Znam da se 29. novembra obilježavao Dan Republike, međutim nisam čuo nešto više o tom prazniku.
O Jugoslaviji sam najviše slušao iz priča roditelja.
Radomir Perišić:
Ja se Jugoslavije sjećam sa nostalgijom. Bila je to lijepa država u kojoj su ljudi uživali slobodu. Nije bilo mnogo stranaka i partija, to je bio nedostatak. Mislim da je sada hiperprodukcija partija, kao i da se mnogo više priča nego što se radi.
Ostaću do kraja života poštovalac Crne Gore i poštovalac Jugoslavije. Rasturiše Jugoslaviju i zbog toga mi je mnogo žao.
Bonus video:
