Iskustva iz petogodišnjeg rada međuopštinske sanitarne deponije Možura, kojom upravlja istoimeno DOO, predstavljena su danas kao primjer pozitivne prakse gostima iz Hrvatske, BiH i Svjetske banke (SB), koja je bila kreditor gradnje ove deponije. Posjetu predstavnika projektantskih timova koji rade sanitarne deponije na Korčuli i u Mostara Možuri, inicirali su SB i Regionalni vodovod. Viši stručnjak SB za infrastrukturu Stjepan Gabrić iskazao je zadovoljstvo barskim iskustvima, “a posebno finansijskom održivošću modela”.
"Nije toliki problem dobiti kredit, koliko je to održavanja sistema, a ovdje je to finansijski održiv model i bilo bi dobro ovu saradnju nastaviti i ubuduće. Projekat prikupljanja i prečišćavanja ocjednih voda sa deponija smeća sa svrhom zaštite podzemnih voda i obalnih voda na južnom dijelu Jadrana, u cjelosti se finansira kao grant iz sredstava Globalnog fonda za zaštitu okoliša preko SB, Ministarstva za zaštitu okoliša Hrvatske i Ministarstva vanjske trgovine BiH", rekao je Gabrić koordinator projekta zaštite obalnih od voda iz deponija na području južnog Jadrana.
Predsjednik Odbora direktora “Možura” DOO Andro Drecun je naglasio da domaćine raduje što svojim iskustvom i pozitivnom praksom mogu kolegama iz regiona ukazati na bitna mjesta u razvoju i implementaciji ovako važnih infrastrukturnih objekata. On je ukazao da sa samo 17 radnika Možura godišnje prihvati 65.000 tona otpada godišnje, iako je projektovani prihvat 25-30.000 tona.
"Model je potpuno održiv. Troškovi održavanja su najmanji mogući, uredno servisiramo sve obaveze, sopstvenim sredstvima finansiramo manje investicioone projekte. Čeka nas druga faza gradnje, za što sa regulisanjem ocjednih voda I kupovinom neophodne mehanizacije treba oko četiri miona eura, ne računajući izgradnju centra za reciklažu. Najpovoljnije bi bilo da taj novac obezbijedimo putem grantova. Jedan od vodećih problema Možure je naplata potraživanja", rekao je pored ostalog Drecun.
Potpredsjednik Opštine Bar Dušan Raičević gostima je rekao da je gradnja “Možure” “bila vizionarski projekat Vlade, inicijalno zamišljen kao međuopštinska deponija za Bar i Ulcinj, ali, “dobila je regionalni karakter pa se ovdje odlaže otpad i iz Budve, Kotora i Tivta”.
"Pored ekonomskih benefita koji su bili i glavni razlog zašto je promijenje karakter deponije, nažalost, takoje došlo do smanjenja vijeka trajanja deponije koji je prvobitno iznosio 25-30 godina, ali, ostoje određene mjere kojima je moguće produžiti život ove sanitarne deponije", dodao je Raičević.
Galerija
Bonus video:
