Političke partije ne pridaju dovoljno značaja zastupljenosti žena na pozicijama donosioca odluka

Političke partije ne pridaju dovoljno značaja zastupljenosti žena na pozicijama donosioca odluka, ocijenjeno je na konferenciji o Monitoringu lokalnih izbora iz rodne perspektive koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Nacionalnog demokratskog instituta (NDI).

To što žene nijesu bile dovoljno zastupljene na lokalnim izborima ove godine, ukazuje na to da ne postoji održiv mehanizam poštovanja zakonskog rješenja, da među četiri kandidata mora biti jedna žena, zaključak je učesnika.

Saglasni su i da se od žena u politici očekuje da preuzmu odgovornost onda kada to niko neće.

Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša kazao je da ne treba zaboraviti da u određenim opštinskim izbornim komisijama sjede žene.

"One su predstavnice političkih partija, a koje su glasale za potvrđivanje ovakvih lista. U tom smislu moramo svi biti svjesni odgovornosti", kazao je Mugoša.

On se osvrnuo na lokalne izbore u oktobru 2022. kroz zakonodavni aspekt ističući da zastupljenost žena nije bila čak ni na zakonski garantovanom minimumu u pojedinim opštinama.

“Ovo je posebno zabrinjavajuće imajući u vidu da se kvotni sistem u našem izbornom zakonodavstvu primjenjuje više od 10 godina. Čini se da odgovornost za ovakvo stanje dijele kako pojedini članovi opštinskih izbornih komisija, tako i političke partije”, naveo je Mugoša.

U situaciji kada i ni zakonske pretpostavke nisu dovoljno da dovedu do rodnog balansa, Mugoša naglašava kao opasnu pojavu svaku problematizaciju kvota.

“Naime, kvote ne smiju biti shvaćene kao mjera diskriminacije muškaraca već kao kompenzacija za istorijski nametnute barijere kojima su žene izložene stoljećima. Javno tretiranje ovog pitanja jedan je od najboljih načina skretanja pažnje svim donosiocima odluka da kada je u pitanju ženska participacija na izborima, svi moramo uložiti dodatni napor”, zaključio je Mugoša, ukazujući da se mora još mnogo raditi kako bi se ovo pitanje adekvatno adresiralo.

Rezidentna programska menadžerka iz Nacionalnog demokratskog instituta Maka Mešveliani dodaje da su prije lokalnih izbora imali samo dvije predsjednice opštine., te da su žene u Crnoj Gori nedovoljno zastupljene na pozicijama političke moći i da nemaju isti uticaj kakav imaju muškarci kada je riječ o zakonima, politikama i reformama.

"Crna Gora je na 84. mjestu od 187 zemalja prema indeksu zastupljenosti žena u parlamentima Interparlamentarne unije (IPU). Rodni disbalans je još značajniji na lokalnom nivou - prije lokalnih izbora 23. oktobra 2022, samo su dvije opštine imale ženu za predsjednicu (od 24 ukupno), sedam žena bile su zamjenice predsjednika opštine, dok je broj muškaraca bio 31, a samo tri žene bile su predsjednice lokalnih parlamenata”, kazala je Mešveliani.

Ona je podsjetila da procenat zastupljenosti žena na oba nivoa ne dostiže 30 odsto, što se smatra značajnim preduslovom da bi nedovoljno zastupljene grupe počele uticati na procese donošenja odluka.

“Postoje različite vrste kvota, a njihov cilj je da se pomogne da žene dođu do 30 odsto zastupljenosti. Rodne kvote funkcionišu kada su sljedeći kriterijumi ispunjeni: da su zakonom propisane (ili su dio partijskih propisa); da se redoslijed poštuje kako žene ne bi bile na dnu lista; sankcije za nepoštovanje su rigorozne i primjenjuju se. Učešće žena u politici i kvote ne treba da budu samo brojevi. Veći broj žena poboljšava kvalitet donošenja odluka i tema o kojima se diskutuje. Dodatno, kvote doprinose pozitivnim promjenama unutar političkih partija što dovodi do poboljšanja demokratije unutar partija. Niska participacija žena u donošenju odluka je kompleksan problem, i za njegovo rješavanje potreban je koordiniran napor svih uključenih strana. Ne postoji jedna mjera koja bi sama mogla da poboljša učešće žena u politici,'' zaključila je Mešveliani.

Daliborka Uljarević ispred Centra za građansko obrazovanje istakla je da ukoliko žene izgube bitku i ostvare lošiji rezultat to je njihova krivica, a ako ostvare dobar rezultat onda je to zajednički uspjeh.

Prema njenim riječima, crnogorsko okruženje nije podržavajuće za djelotvornije učešće žena u politici u Crnoj Gori.

"Nema jednostavnog rješenja za praktičnu političku participaciju žena, već to zahtijeva sveobuhvatan pristup brojnih aktera – kako iz institucija, tako i političkih partija i civilnog društva“, ocijenila je ona.

Uljarević je iznijela i nalaze istraživanja CGO-a i agencije Damar.

"Na direktno pitanje da li su žene bile ravnopravno ili u minimalnom zakonskom procentu od 30 odsto zastupljene na izbornim listama u 14 opština na kojima su održani izbori više od trećine (36.7 odsto) smatra da jesu, manje od trećine (31.6 odsto) da nisu, a približan je broj i onih koji ne mogu da se odrede oko ovog pitanja (31.7 odsto). Slična je percepcija kad je riječ o zastupljenosti žena u kampanji, iako su one bile sasvim u drugom planu u odnosu na mušakrce. Očekivano, muškarci su ti koji imaju dominantnu percepciju da je situacija u političkoj zastupljenosti žena zadovoljavajuća, ali i oni nižeg obrazovnog nivoa“, navela je ona.

Nositeljka izborne liste “DF - Za budućnost Podgorice” Jelena Borovinić Bojović naglasila je da borba za rodnu ravnopravnost ne smije biti tema jednog dana u godini i pozvala svoje koleginice političarke da ne pristaju da se o učešću žena u politici govori samo kroz prizmu procenata zastupljenosti na koje obavezuju neki standardi.

“Mi nijesmo brojevi. Mi ne služimo bilo kome da bismo izigravale cifre, kojima će da se posluže da bi se u navodno pozitivnom svjetlu približili Evropskoj uniji ili opravdali grantove pukim zadovoljavanjem formalnosti. Nažalost, do sada se na žene u politici uvijek tako gledalo”, kazala je ona, dodajući da nije sretna što nije bilo više nositeljki listi na proteklim izborima.

Borovinić-Borović je ukazala da se ženama otvara prostor uglavnom za marginalne funkcije ili im se dodjeljuje “vruć krompir” kojim niko drugi ne želi da se bavi, a kada žena pokaže da nije ikebana veća da preuzima odgovornost sebe pozicionira i kao metu napada.

Nositeljka izborne liste “Prava stvar, jedinstvena za Budvu“ DPS-a Dragana Mitrović kazala je da je u političku priču ušla za dobrobit države.

Ona je istakla značaj kako porodice, tako i bliskog okruženja, ali i generalno društva u podržavanju žena u bavljenju politike.

“Takođe, žene ne smiju jedna drugoj biti neprijatelj. Iako se političke opcije razilaze, političarke moraju biti svjesne važnosti solidarisanja koja vode društvo uzlaznom putanjom. Moramo reagovati na napade na naše koleginice bez obzira na partiju kojoj pripada zarad političkih poena“, kazala je Mitrović.

Poručila je i da su medijska pismenosti i obrazovanje ključne i za afirmaciju žena u našem društvu.

Jovana Davidović, saradnica u nastavi Fakulteta političkih nauka UCG, mišljenja je da je marginalizacija žena u predizbornom periodu jedan od indikatora sprege između privatnog i javnog patrijarhata.

“Javni patrijarhat, vidljiv u lokalnim izborima u Crnoj Gori, koristi direktne i indirektne mehanizme subordinacije žena. Direktni mehanizmi su se odnosili na očito kršenje pravnih normi koje podrazumijevaju političku participaciju manje zastupljenog pola, dok su se implicitne tehnike uglavnom fokusirale na javni diskurs u kojem smo svjedočili pojavnim oblicima privatnog patrijarhata ili nevidljivosti žena. Jasno je da izolacija od liderstva i pozicija moći, ženu vraća u privatnu sferu patrijarhata, u kojoj su njeni profesionalni kapaciteti nevažni”, pojašnjava Davidović.

Saradnica na programima u CGO-u Milica Zindović predstavila je dio nalaza analize 100 izbornih lista sa lokalnih izbora sa rodne perspektive.

"Vidimo da je na nastavljena ranije uspostavljena, a nikad sankcionisana, praksa kršenja zakonske odredbe o ispunjenju minimalne kvote. Većina partija samo simulira posvećenost političkom osnaživanju žena, čime se ograničavaju dometi zakonske mjere afirmativne akcije, ali se i ostaje na terenu dominatno muške politike i marginalizacije žena iz politike,” kazala je Zindović.

Dodala je da je u ukupnom narativu koji je nastao u predizbornoj kampanji na društvenim mrežama, takođe, dominirao je muški glas, bez fokusa na pitanja od značaja za afirmaciju rodne ravnopravnosti, a partije i njihove kandidatkinje su se samo u nekoliko navrata direktno bavile ovom temom.

Ona je navela i da su žene u nešto većoj mjeri bile prisutne na društvenim mrežama u odnosu na muškarce, ali i izložene govoru mržnje, mizoginim i seksističkim komentarima i napadima, a ubjedljivo najčešća meta ovih napada, među kandidatkinjama, bila je Jelena Borovinić Bojović.

„Žene su na društvenim mrežema kritikovane i vrijeđane na ličnoj osnovi, zbog svojih ličnih izbora, a malo je bilo argumentovane kritike vezane za njihov rad i zalaganja“, zaključila je Zindović.

Saradnik u CGO-u i član DIK-a ispred NVO sektora i akademske zajednice Damir Suljević istakao je da je u slučaju izbornih lista koja su sadržale nedostatke, a koje su ipak potvrđene, zakazalo više stepena kontrole.

"U prvom stepenu, zakazali su partijski organi koji su ih predložili ili prećutali na nepravilnosti konkurentnih lista. Zatim, zakazale su ženske organizacije koje djeluju u okviru partija, a koje su trebale izraziti neslaganje sa tom praksom partija. Na kraju, tu su i opštinske izborne komisije, koje su postupak potvrđivanja lista morale sprovesti u skladu sa Zakonom".

"Na drugoj strani, nisu postojale procesne pretpostavke da DIK poništi potvrdu spornih lista. Međutim, bilo je odgovorno da se kao krovni izborni organ izjasnimo i izrazimo naslaganje sa onom štetom koja je načinjena potvrđivanjem ovih lista, ali i objasnimo svoju ulogu u tome, koja je zakonom vrlo limitirana", pojasnio je on.