Crna Gora se i ove godine nalazi na trećem mjestu u regionu po Indeksu bezbjednosti novinara, ali sa znatno nižom ocjenom u odnosu na prošlu godinu, pokazao je izvještaj Sindikata medija.
Bojana Laković Konatar iz Sindikata medija, rekla je da se Crna Gora ponovo nalazi na trećem mjestu iza Sjeverne Makedonije čiji je indeks 3,95 i Hrvatske sa indeksom 3,73.
“Međutim, naša ocjena u odnosu na prethodnu godinu je znatno niža, sa 3,59 na 3,40 na što je uticao povećan napad na novinare u prošloj godini”, rekla je Laković Konatar na predstavljanju Izvještaja „Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana“.
Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam koji mjeri i prati promjene u odgovarajućim društvenim i političkim okruženjima koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih profesionalaca dok obavljaju svoju profesiju i sastoji se od 4 odvojene cjeline koje odražavaju celokupnu sliku bezbjednosti novinara.
Ona je kazala da, kada je u pitanju pravno i organizaciono okruženje, Crna Gora 2020. godine imala ocjenu 3,71 a ove 3,65.
“Ovdje je došlo do pada jer je od novinara traženo da otkriju izvor informacija”, rekla je Laković Konatar.
Ona je saopštila da je u oblasti prevencije Crna Gora zabilježila napredak u indeksu sa 3,75 na 3,80.
Crna Gore je najgore ocjene dobila u kategoriji Stvarna bezbjednost, koja ujedno belježi i najveći pad u ocjeni sa 3.58 na 3.20 za 2021. godinu. Tome je najviše doprinio rekordan broj napada, prijetnji i pritisaka na novinare.
“Novinarima se prijeti i zastrašuju se i na radnom zadatku i u virtuelnom svijetu (online), a sve češće se prijeti novinarkama. Za medijske radnike posebno je rizično izvještavanje sa javnih okupljanja. Ispostavilo se da se iz godine u godinu ponavljaju imena novinara koji dobijaju prijetnje po život, što je posebno opasno”, zaključila je Laković Konatar.
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković kazao je da novinari često jedini promovišu zahtjeve i interese brojnih društvenih ili margnalizovanih grupa dok se, s druge strane, njihova prava svakodnevno ugoržavaju.
On je, navodi se u saopštenju, rekao da se u protekle dvije godine povećao broj napada, prijetnji ugrožavanja sigurnosti i ometanja novinara i medijskih radnika na radnim zadacima dodajući da je, po podacima Sindikata, takvih slučajeva bilo skoro 50.
Kako je naveo, ti napadi nijesu bili drastični kao u prošlosti , ali zabrinjava rast onlajn prijetnji i zastrašivanja.
Ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova rekla je da sloboda medija ostaje dugoročni prioritet, ne samo češke spoljne politike već i jedan od najvećih prioriteta češkog predsjedavanja EU. Ona je podsjetila na preporuku Savjeta Evrope da se u državama Zapadnog Balkana kriminalizuje negiranje ratnih zločina počinjenih devedesetih godina.
Prema njenim riječima, adekvatna istraga i procesuiranje počinilaca zločina protiv medijskih sloboda, treba da ide ruku po ruku sa pozitivnim obavezama države da promoviše bezbjedno okruženje medijima, civilnim aktivistima i braniteljima ljudskih prava.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović kazao je da su slobodni i nezavisni mediji stubovi razvoja svakog demokratskog društva na kojima počiva demokratija, naročito Crne Gore, kao kandidata za članstvo u EU.
Prema riječima Rudovića, specifičnost za Crnu Goru je to što su etablirani mediji uspjeli da se nametnu kao glavni izvor informacija, što je važno jer se ne primjećuje da se govor mržnje i dezinformacija širi preko takvih medija.
Savjetnica direktora Radio Televizije Crne Gore, Aleksandra Sekulić Vojvodić kazala je da je preduslov održivog javnog servisa i regulisanje medijskog tržišta na način da se prepozna položaj RTCG-a kao jedinog medija sa nacionalnom frekvencijom u vlasništvu države.
Savjetnica za ljudska prava u sistemu Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting rekla je da u Crnoj Gori, ali i globalno, postoje problemi pristrasnog izvještavanja, narativa koji dijele građane i govor mržnje. Kako je saopštila, u EU i UN-u postoje dobri standardi i internacionalna tijela
“Imamo dobre standarde. EU i UN, zajedno sa internacionalnim organizacijama u Crnoj Gori, traže načine da nadgledaju, implementiraju te standarde. Potrebno je puno posla i UN je voljan da u tome nastavi sa Vama”, poručila je Lanting.
Bonus video:
