U Crnoj Gori sistem alternativnih sankcija ne funkcioniše sa aspekta svih standarda i načela na osnovu kojih bi one trebalo da se primjenjuju, ocijenjeno je na okruglom stolu “Efekti primjene alternativnih sankcija”, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Okrugli sto je, kako se navodi u saopštenju PR Centra, organizovan u okviru projekta “Podrška razvoju sistema alternativnih sankcija u Crnoj Gori”, uz podršku Ministarstva pravde Crne Gore.
Poručeno je da je ekspert Pavić Radović predstavio izvještaj "Kvalitet postojećeg sistema post-penalne zaštite i analiza uslova za primjenu alternativnih sankcija".
Radović, koji je autor izvještaja, je napomenuo da o alternativnim sankcijima govori iz ugla smanjenja stope kriminaliteta i broja ljudi u zatvorima.
Prema podacima, kako je istakao, u posljednje dvije godine broj zatvorenika u zatvorima prilično je opao, a razlog tome nije što je sistem alternativnih sankcija povećao svoj obim i efikasnost, već dvogodišnja pandemija.
Prema njegovim riječima, kada je u pitanu primjena alternativnih sankcija akcenat treba staviti na Direkciju za uslovnu slobodu, u kojoj trenutno radi samo sedam ljudi.
"Jedan od problem je što bi službenici sa visokom stručnom spremom, koji rade u Direkciji, trebalo da se bave odvraćenjem počinioca od vršenja krivičnog djela kako bi ta kazna ustvari imala i efekat. Međutim, oni se time najmanje bave, jer je njihov posao sveden na administriranje zadataka i kontrolu i nadzoru", pojasnio je Radović.
Kako je naglasio, ne postoje podaci ni o efektima alternativnih sankcijama u posljednjih osam godina, ali je to postavljeno u strategiji nadležnog Ministarstva.
"Moram da napomenem da smo Ministarstvu i sudovima tražili odgovore da li prate efekte alternativnih sankcija, međutim sudovi ne vode takve evidencije, a pojedini čak ne vode evidencije o broju presuda alternativnih sankcija", kazao je Radović.
Istakao je da ne postoji podatak i evidencija o broju povratnika, kao i da sudovi pet godina nijesu izrekli nijednu mjeru zaštitnog nadzora.
"Tako da je osuđeno lice koje je osuđeno kaznom zatvora onog momenta kada je izašlo na uslovni otpust to koncipiralo kao skraćenu zatvorsku kaznu ili kao da je izašlo na slobodu. Ne postoji nijedan mehanizam provjeravanja kojim bi se on mogao pratiti na uslovni otpust. Tako i da je sistem uslovnog otpusta, u ovom smislu, ne efikasan", rekao je Radović.
Upozorava da postoje sudovi koji ne prate da li je neko lice počinolo krivično djelo za vrijeme uslovnog otpusta.
"Pa nije rijedak slučaj da kad osuđeno lice dođe da izdražava kaznu provjerom presude Pravna služba zatvora upozorava sud da je krivično djelo počinjeno za vrijem uslovnog otpusta i onda u toj prepisci se dodaje taj ostatak kazne", kazao je Radović.
Prema njegovim riječima, analizom presuda, koje su im bile dostupne, njihov najvažniji prigovor je da je prilikom izricanja presude sudovi u najvećem broju slučajeva se oglušuju o princip individualizacije kazne sa pozicije alternativnih sankcija.
"Zanima me da li su sudovi svjesni da kao država nemamo kapacitete na nivou nadležnih institucija pa ne izriču mjere", zaključio je Radović.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Milena Bešić, napomenula je, između ostalog, da je svrha alternativnih sankcija trebalo da bude prevencija, a da zapravo "imamo sve više povratnika".
Govoreći o projektu, ona je istakla, da je njegov cilj da podstakne i osnaži organizacije civilnog društva da aktivnije doprinose unaprjeđenju zaštite ljudskih prava lica u krivično-pravnom sistemu.
"U tom smislu, a kao što se naslućuje iz naziva projekta, projektne aktivnosti bile su usmjerene ka promociji i pružanju podrške primjeni alternativnih sankcija i mjera restorativne pravde u Crnoj Gori", kazala je Bešić.
Ističe da je projekat usmjeren i ka unapređenju okvira za razvoj sistema resocijalizacije i reintegracije osuđenih lica kroz analizu efekata primjene alternativnih sankcija i podsticanju saradnje NVO sa državnim i lokalnim institucijama, medijima i međunarodnom zajednicom u kontekstu afirmacije sistema resocijalizacije i reintegracije.
Bonus video:
