Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond) do 15. decembra nije ostvario planiranih 7,5 miliona eura po osnovu aukcije za prodaju emisionih kredita, jer Vlada nije raspisala javni poziv za tu aukciju. Izvršni direktor Draško Boljević, rekao je “Vijestima” da se aukcija nije desila jer je 42. Vlada formirala jednu komisiju, u međuvremenu je formirana 43. Vlada i delegirani predstavnici za rad nove komisije.
”Tako da predstojeće aktivnosti zavise od osnivača Eko fonda, Vlade Crne Gore. Zaključno sa 15. 12. 2022, Vlada nije sprovela aukciju za kupovinu emisionih kredita, pa samim tim Eko fond nije ostvario prilive po tom osnovu”, rekao je Boljević “Vijestima”.
Krajem novembra počelo je tek i izdavanje rješenja za naplatu eko naknada za zagađivanje životne sredine i, kako su kazali iz Eko fonda, do sada su po tom osnovu naplatili oko 136 hiljada, odnosno oko 9.800 po osnovu rješenja iz prošle godine.
”Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) izdaje rješenja obveznicima po osnovu naknada za stvaranje i deponovanje opasnog otpada, kao i naknada za ispuštanje zagađujućih materija u vazduhu. Izdavanje rješenja je otpočelo tek krajem novembra mjeseca, a priliv koji je Eko fond ostvario po tom osnovu iznosi 136.272,95 eura, dok je po osnovu rješenja izdatih u prethodnim poslovnim godinama naplaćen iznos od 9.885,65 eura (zaključno sa 15. 12. 2022). Napominjemo da je izdatim rješenjima obveznicima data mogućnost da obavezu izmire u 12 mjesečnih rata, pa će se iz tog razloga veći dio priliva ostvariti u narednoj poslovnoj godini (kad se uzme u obzir datum izdavanja rješenja)”, rekao je Boljević.
Prema podacima koji su na zahtjev za slobodan pristup informacijama dostavljeni “Vijestima” iz EPA, od početka godine do 9. decembra izdata su 52 rješenja, na osnovu kojih bi Eko fond od zagađivača trebalo da naplati 359.193,49 eura. Skoro isto toliko, kako je planirano, Eko fond troši samo za zarade i naknade zaposlenima u ovoj godini. Prema Finansijskom planu, u tom društvu čiji je osnivač Vlada Crne Gore, planirali su da na ime troškova zarada i naknada zarada u 2022. potroše 330 hiljada. Od toga, troškovi neto zarada su 168.300 eura, na naknade po ugovoru o djelu Eko fond izdvaja 20.000, te za troškove naknada članovima odbora direktora 36.000.
Fond, prema podacima sa vebsajta (www.eko-fond.me), u 2022. godini ima 15 zaposlenih, što je tri puta više nego u 2020. godini, za koju je Poreskoj upravi predat i prvi finansijski izvještaj i kada je to društvo zapošljavalo pet lica. Izvršni direktor Fonda Draško Boljević, prema imovinskom kartonu, prima platu od 1.700 eura.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine, na čijem je čelu Milan Gazdić, pojasnili su da naknadu zbog zagađivanja predviđa Zakon o životnoj sredini i da se ona plaća za ispuštanje zagađujućih materija u vazduh, uvoz supstanci koje oštećuju ozonski omotač, kao i za stvaranje i deponovanje opasnog otpada. Obračun eko naknada vrši se na osnovu dostavljenog izvještaja zagađivača, a naknadu plaćaju i fizička i pravna lica, u skladu sa Uredbom o visini naknada, načinu obračuna i plaćanja naknada zbog zagađivanja životne sredine.
”Na principu ‘zagađivač plaća’ sredstva se uplaćuju na račun Eko fonda, koji je Zakonom o životnoj sredini prepoznat kao pravno lice, koje osniva Vlada Crne Gore, a sredstva za finansiranje Eko fonda obezbjeđuju se, između ostalih stavova, i sredstava eko naknada”, kazali su iz EPA.
Sredstva Eko fonda, kako su rekli, koriste se za, pored ostalog, finansiranje programa, projekata i sličnih aktivnosti u cilju očuvanja, održivog korišćenja, zaštite i unapređivanja životne sredine, energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije, sprovođenje ciljeva i načela zaštite životne sredine, očuvanja biološke, geološke i predione raznovrsnosti i racionalnog korišćenja prirodnih dobara i energije...
”Eko fond je društvo koje će dominantno prikupljati naknade od svih onih koji obavljaju aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu. Ta sredstva, planirano je da namjenski budu plasirana u programe i projekte u oblasti životne sredine na državnom i lokalnom nivou”, pojašnjavaju iz Agencije.
Rekli su i da će, osim obračuna novih, kontrolisati izvještaje koji su dostavljeni tokom prethodnih godina.
Agencija je u 2020. godini donijela 38 rješenja za potrebe Eko fonda u iznosu od 797.747 eura, dok je godinu kasnije donijela 47 rješenja, u iznosu od 488.013 eura. Najveći broj rješenja, donijet je u 2022, za koju je iznos eko naknada za zagađivanje životne sredine i najniži.
U pojašnjenju o načinima finansiranja Eko fonda, izvršni direktor tog društva rekao je “Vijestima” da Zakon o životnoj sredini predviđa da se sredstva, osim od naplate eko naknada, obezbjeđuju još iz budžeta države, kredita, donacija i pomoći, instrumenata, programa i fondova Evropske unije, Ujedinjenih nacija i međunarodnih organizacija; stranih ulaganja namijenjenih zaštiti životne sredine i drugih izvora u skladu sa zakonom.
I Boljević je rekao da je Eko fond osnovan kako bi se finansirali programi u oblasti zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora i energije na državnom i lokalnom nivou.
”Da se Eko fond finansira putem eko naknada koje kroz pojedinačni akt obveznicima određuje Agencija za zaštitu životne sredine, a koje naknade predstavljaju prihod Eko fonda, te da se računovodstvena evidencija u Eko fondu zasniva na Kontnom okviru za privredna društva i druga pravna lica, MRS i MSFI (standardi u računovodstvenoj praksi, prim, aut), ali da se namjena Eko fonda iscrpljuje u tome da sredstva prikupljena od eko naknada, u krajnjem budu plasirana kroz subvencije stanovništvu, privredi i javnim ustanovama”, rekao je “Vijestima” Boljević.
U odnosu na to, kako je kazao, “jasno da je glavna i jedina djelatnost Eko fonda, a ujedno i svrha postojanja da omogući relativno jeftino finansiranje energetske tranzicije sa tzv. prljave na čistu, zelenu energiju, u cilju očuvanja i unapređenja životne sredine”.
”Što dalje znači da Eko fond ne predstavlja privrednog subjekta u klasičnom smislu tog pojma, koji posluje s ciljem ostvarivanja profita i postizanja komercijalnih uspjeha, već je riječ o subjektu koji je organizovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću, ali čija poslovna aktivnost nije ostvarivanje profita”, rekao je on.
Na čekanju “Solari 3000+ i 500+”
Prema planu za 2022, u Fondu su planirali da u ovoj godini po osnovu eko naknada prihoduju 451 hiljadu eura. Takođe, planiran je i prihod od 7,5 miliona eura po osnovu javne aukcije za prodaju emisionih kredita.
Boljević je kazao da je Eko fond u svoj Program rada za 2022. prilive po osnovu aukcije za prodaju emisionih kredita uvrstio na osnovu Zaključka Vlade 04-4365/2 od 23. septembra 2021, kada je usvojena informacija o realizaciji Projekta podrške građanima Crne Gore pri kupovini i ugradnji foto-naponskih panela snage do 10kw za individualne stambene objekte i ugradnju fotonaponskih panela do 30kw za pravna lica - Projekat ‘Solari 3000+ i 500+’.
”Eko fond je planirao da dio priliva sredstava od trgovine emisionih kredita utroši na dodjelu subvencija u iznosu od 20 odsto od ukupnog iznosa investicije kupovine i ugradnje fotonaponskih panela krajnjim korisnicima navedenog projekta... Nažalost, do današnjeg dana sama aukcija nije sprovedena”, rekao je Boljević “Vijestima”.
Bonus video:
