Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, ne da nije antimafija zakon, nego bi, bez ikakvih problema, za taj mogli da glasaju i poslanici DPS-a Braninimir Gvozdenović, Petar Ivanović i razni drugi, samo da ne bojkotuju rad Skupštine Crne Gore.
To je za “Vijesti” kazala izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković, ocjenjujući da predlog propisa strukturno pogrešno postavljen.
”To je razlog zbog kojeg se tekst ovog propisa sve ovo vrijeme i krio”, poručila je Ćalović Marković.
Ona ja za “Vijesti” detaljno pojasnila zbog čega taj predlog treba vratiti na javnu raspravu prije nego stigne u parlament, apostrofirajući više mana zakona - bez potvrđivanja optužnice specijalnog tužilaštva nema postupka, obesmišljavanje međunarodne saradnje, vremensko ograničenje od 10 godina...
Vlada je na sjednici prošle sedmice usvojila Predlog zakona, ali je Evropska komisija i domaći civilni sektor pozvao izvršnu vlast da tekst vrati na javnu raspravu.
EK je preporučila Vladi da Nacrt zakona još jednom preispita, da ostavi prostor za javne i konsultacije sa pravosuđem prije konačne verzije.
Brisel je izrazio zabrinutost da postoje rizici i izazovi kada je riječ o primjeni ovog važnog zakonskog akta ako bi se on usvojio u sadašnjem obliku.
Ministar pravde Marko Kovač saopštio je da se ne radi o mišljenju EK, već o propratnom pismu “i ono se, u najvećoj mjeri odnosi na bojazan u vezi sa budućom implementacijom ovog zakona, a ne na sam normativni dio”.
Bez potvrđene optužnice, nema ni građanske parnice
Ćalović Marković upozorava da ovakav zakon “zasigurno neće imati nikakve rezultate u primjeni”.
”Ono što drastično sužava primjenu zakona je to što je uslov za pokretanje postupka za oduzimanje imovine da se potvrdi optužnica specijalnog tužilaštva u određenom predmetu. Znamo da su kapaciteti specijalnog tužilaštva izuzetno ograničeni i da neće moći da odradi tako veliki broj predmeta, a ono što je poseban problem je činjenica da ne postoji uporedno iskustvo bilo koje zemlje, sa sličnim sistemom, koje predviđa da se moraju zadovoljiti takvi standardi da bi se uopšte pokrenuo postupak oduzimanja imovine”, kazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, oduzimanje imovine u građanskom postupku je jednostavno kad se ispune osnovni uslovi.
”Naprimjer, ako je neko javni funkcioner, potrebno je samo uporediti podatke o zvaničnim prihodima i imovini te osobe. Ono za šta je krivični postupak ključan jeste dobijanje podataka o imovini koja se nalazi u inostranstvu, jer samo za takav postupak postoje razrađene procedure međunarodne saradnje obezbjeđivanja podataka. Međutim, ovim predlogom propisa se suštinski ukida oduzimanje imovine u krivičnom postupku i na taj način se u velikoj mjeri dovodi u pitanje međunarodna saradnja”, upozorava Ćalović Marković.
Devedesete i dvijehiljadite se nijesu desile
Izvršna direktorka MANS-a ističe da je drugi, ogroman problem predloženog zakona, to što predviđa da “predmet oduzimanja imovine može biti samo u onim slučajevima kada je ta imovina stečena u periodu od 10 godina prije ili nakon učinjenog krivičnog djela”.
”To je ograničenje koje će dramatično smanjiti rezultate primjene zakona, jer to znači da suštinski, kad je u pitanju bilo što što se radilo devedesetih, a vrlo vjerovatno i dvijehiljaditih, neće biti predmet oduzimanja imovine i ti ljudi ni na koji način neće odgovarati za ono što se tada događalo. Nije bilo nikakvog razloga da se stavi ovakvo ograničenje, pogotovo zbog toga što praksa Evropskog suda za ljudska prava ne poznaje bilo kakav problem u građanskim postupcima, kada se oni vode protiv imovine, a ne protiv lica, da se ide unazad u smislu utvrđivanja porijekla te imovine”, ističe Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, do ovog problema je došlo “zbog kontrukcione greške, koju su napravili u zakonu, time što su predvidjeli da se samo potvrđivanjem optužnice specijalnog tužilaštva mogu pokrenuti ovakvi postupci”.
”Kao da ova sužavanja nisu bila dovoljna, predviđeno je da institucija koja nema kapaciteta ni da sprovodi trenutne nadležnosti, a to je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države, preuzme gonjenje u ovim postupcima. Predviđen je institut koje naše zakonodavstvo nije poznavalo, a to je da tužilaštvo podnosi izvještaj instituciji Zaštitnika na osnovu završene finansijske istrage, a onda Zaštitnik na osnovu toga vodi postupak pred sudom”, kaže Ćalović Marković.
”Optužnicu potvrđuju nereformisani sudovi Vesne Medenice”
Prema riječima Ćalović Marković, sve to može dosvesti u apsurdnu situaciju - da se pred krivičnim sudom dokazuje i dokaže izvršenje krivičnog djela, a da se “onda vodi paralelni postupak u građanskoj parnici i da se imovina koja se vezuje za tačno to krivično djelo oduzima”.
”Najopasnije u cijeloj priči je, imajući u vidu upravo ograničene kapacitete institucije Zaštitnika, to što postoji odredba koja predviđa zastaru od samo 60 dana. Znači, ako Zaštitnik ne bude postupio u roku od 60 dana po dobijanju izvještaja specijalnog tužilaštva postupak više neće moći da bude vođen. To je potpuno neshvatljiva odredba. Dodatno, u obrazloženju Predloga zakona koji je poslat Skupštini eksplicitno je navedeno da nije potrebno izdvajati dodatna sredstva i obezbijediti dodatni budžet za primjenu propisa, pa samim tim i u dijelu izgradnje kapaciteta institucije Zaštitnika”.
Zbog svega toga, kaže Ćalović Marković, taj propis je “strukturno pogrešno postavljen, bezrazložno vezan za potvrđivanje optužnice nereformisanih sudova Vesne Medenice”.
”Predviđa se da se uvede potpuno novi sistem za koji ne postoji sličnog iskustva bilo gdje u svijetu i da se dovede u pitanje međunarodna saradnja kad su u pitanju podaci o imovini u inostranstvu. Uz to, institucija koja nema kapaciteta treba da sprovodi taj zakon i ako bude kasnila sa njegovom realizacijom, a neće joj biti opredijeljena dodatna sredstva, ti postupci mogu zastarjeti”, naglasila je Ćalović Marković.
Podsjetila je da je i Vlada Zdravka Krivokapića radila na predlogu istog zakona.
”Godinu kasnije, Skupštini se upućuje drastično drugačija verzija bez bilo kakvih javnih postupaka i to čini Vlada koja je izgubila povjerenje. Taj zakon se ne može popraviti amandmanima i zato treba da bude vraćen na javnu raspravu”, zaključila je izvršna direktorka MANS-a.
Bonus video:
