U Crnoj Gori potrebno je uspostavljanje novog organizacionog modela i promjena koncepta upravljanja šumama, poručeno je sa konferencije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Iz tog Vladinog resora kazali su da je, na konferenciji na temu izrade nove strategije razvoja 2023 - 2028. godine, saopšteno da se sektor šumarstva u Crnoj Gori danas suočava sa brojnim izazovima kako unaprijediti praksu upravljanja šumama.
Navodi se da je unapređenje prakse potrebno da bi se ostvarila vizija šumarstva i unapređenje postojećeg stanja svih šuma, tako da zaštitne, ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma budu izbalansirane, a održivost obezbijeđena.
"Tokom konferencije, kroz konstruktivan dijalog istaknuti su problemi koji opterećuju poslovanje sektora šumarstva i drvne industrije i predočene smjernice za njihova rješavanja kroz izmjene Zakona o šumama i izradu Nove strategije", kaže se u saopštenju.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao je da je zadovoljan zbog početka reforme u sektoru šumarstva, koji predstavlja potencijal za ekonomski i ukupni razvoj Crne Gore.
On je, govoreći o bogatstvu biodiverziteta i potencijalima sektora, naglasio da ostvareni rezultati nijesu ni blizu onih koji se očekuju, a daleko su od realno mogućih, kao i da je u tom pravcu planirana reforma neophodan odgovor i rješenje.
"Urađeno je više analiza od više referentnih institucija (Državne Revizorske Institucije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Komisije za koncesije), kao i konsultantskih kuća iz Slovenije koje su ukazivale na slabosti koncesionog sistema korišćenja šuma i nizak stepen valorizacije vrijednih šumskih resursa", rekao je Joković.
Kako je rekao Joković, svjesni su da na putu reforme čeka mnogo izazova, koji zahtijevaju prave odgovore.
"Neophodno nam je jedinstvo bez obzira na partijske i druge pripadnosti, jer čuvajući i unaprjeđujući šume popravljamo kvalitet naših života, ali i ostavljamo bogatstvo generacijama koje će nas naslijediti. Nemamo pravo da im ostavljamo manju vrijednost od one koju smo naslijedili od naših predaka", poručio je Joković.
Joković je najavio da se uskoro kreće sa implementacijom šumarskog informacionog sistema uz podršku Evropske unije kroz IPA instrumente podrške.
Ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčijeva istakla je da su se u prethodnom periodu suočavali sa sličnim strukturalnim problemima u oblasti šumarstva.
Plugčijeva je rekla da je Bugarska spremna da uputi neophodnu ekspertsku pomoć i podršku, posebno u dijelu razmjene iskustava i ekspertske podrške.
Kako je istakla, oblast šumarstva je značajna kao ekonomska i socijalna vrijednost koju je potrebno razvijati kroz profesionalni menadžment i snažnu političku volju, uz uvjerenje da će Crna Gora iskoristiti ogroman potencijal za unapređenje sektora u narednom periodu.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović pozdravio je inicijativu reforme upravljanja šumama, ističući da se posebno mora fokusirati na stvaranje modela kojim će se smanjiti uvoz i stvoriti uslovi kako bismo proizvodili finalne proizvodi.
Đurović je, govoreći o potencijalima za razvoj i korišćenje obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori, naveo čvrsto opredeljenje Vlade za daljim razvojem sektora i korišćenja naših prirodnih resursa na najbolji način.
On je naglasio pozitivne ekonomske pokazatelje za ovu godinu.
Đurović je istakao da u ovoj godini postoji značajan rast izvoza i najmanju stopu nezaposlenosti otkada se mjeri po MONSTAT-u. On je naglasio da će prihodi od turizma biti preko milijardu EUR, kao i da će bilansi kompanija, u svim sektorima, biti bolji nego ikada.
Glavni ekspert za izradu Strategije razvoja šumarstva u Crnoj Gori, profesor Milan Medarević rekao je da je uvjeren da će sinergetskim djelovanjem i saradnjom riješiti probleme u vezi strateškog planiranja u oblasti šumarstva.
Generalni direktor Direktorata za šumarstvo Dragan Otašević kazao je da je neophodna i promjena koncepta upravljanja šumama, sa njim vezanog obezbjeđivanja poslova od javnog interesa, kao i budžetskog finansiranja istih.
Otašević je istakao da ubuduće, poslovi na korišćenju šuma ne bi trebalo da se finansiraju iz budžeta, nego direktno iz prihoda od prodaje drveta, odnosno drvnih sortimenata.
Kako je kazao, na taj način bi se uštedjela i značajna budžetska sredstva, koja bi posljedično ostala na raspolaganju za optimalnije finasiranje (nekomercijalnih) poslova i mjera od javnog interesa.
Otašević je kazao da dosadašnji način gazdovanja šumama – koncesije i prodaja drveta u dubećem stanju nijesu dali dobre rezultate, a trebale su da budu zamajac za drvnu industriju odnosno finalizaciju.
"U Crnoj Gori su prepoznati pravci razvoja, a to su: turizam, poljoprivreda i drvna industrija. Dok se u turizmu i poljoprivredi napravljeni značajni iskoraci, rezultatima u razvoju drvne industrije nijesmo zadovoljni", rekao je Otašević.
On je istakao da je zato neophodno preći na uspostavljanje novog organizacionog modela koji će omogućiti da se državnim šumama kao dobrom od javnog interesa gazduje na ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način.
U saopštenju se navodi da je tokom konferencije najavljeno da će se u narednom periodu izvršiti izmjene i dopune Zakona o šumama.
"Uz donošenje Nova strategije razvoja šumarstva za naredni petogodišnji period na osnovu kojih će se uspostaviti zakonski okvir za sprovođenje reforme sektora šumarstva pri čemu će se domaće zakonodavstvo u ovoj oblasti uskladiti sa evropskim zakonodavstvom, evropskom politikom i standardima", dodaje se u saopštenju.
Bonus video:
