Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je nalaze istraživanja o stavovima mladih u Crnoj Gori koji pokazuju, između ostalog, da skoro 38 odsto osoba mlađih od 30 godina želi da napusti državu.
Nalazi, kako je saopšteno, ukazuju da su vidljive posljedice marginalizacije brige o mladima u društvu, a što svoju refleksiju ima i u njihovom izraženom nezadovoljstvu pravcem u kojem se država kreće, institucijama, političkim akterima, uz "apatiju i izostanak aktivizma, ali i činjenicu da se prepoznaju elementi retradicionalizacije, kako kroz visoko povjerenje u vjerske zajednice, tako i druge parametre kroz koje se to kapilarno širi".
CGO je istraživanje sproveo u okviru projekta “Djelujem – mijenjam!”, uz finansijsku podršku Ambasade SAD, kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Dragana Vasiljević, asistentkinja na projektima u CGO-u, istakla je da je cilj istraživanja identifikacija stavova mladih u Crnoj Gori kad su u pitanju oblasti obrazovanja, zapošljavanja, tranzicije u odraslo doba, slobodno vrijeme, vrijednosti, društvenog i političkog aktivizma, ali i budućnosti, a kako bi se uticalo da politike za mlade budu efikasnije i sveobuhvatnije.
Predstavljajući dio nalaza istraživanja, Vasiljević je navela da mladi u Crnoj Gori slobodno vrijeme ispunjavaju koristeći društvene mreže, slušajući muziku, provodeći vrijeme sa porodicom ili u izlascima s prijateljima, dok je najmanje kod njih popularno volontiranje u različitim inicijativama, organizacijama ili aktivnostima u okviru omladinskih krugova, uz napomenu da velika većina njih u protekloj godini nije učestvovala u nekom vidu volonterskog rada.
“Dominantna većina mladih u Crnoj Gori, njih 73 odsto, ima praktično sve vrijeme pristup internetu, a u prosjeku provode oko pet sati dnevno na internetu, od minimalnih sat do čak 15 sati dnevno. Internet najčešće koriste za komuniciranje sa prijateljima i rodbinom preko društvenih mreža i aplikacija i za pristup društvenim mrežama. Društvene mreže su i primarni izvor informisanja za mlade“, kazala je Vasiljević, kako je saopšteno iz CGO-a.
Dodaje da su poseban segment posvetili i određenim navikama koje nose zdravstvene rizike i stvaraju zavisnost. "Nalazi ukazuju da nešto preko 43 odsto nikada nije konzumiralo duvanske proizvode, ali i da kumulativno 48.3 odsto mladih u Crnoj Gori puši cigare svakodnevno ili povremeno. Dodatno, konzumiranje alkohola kod mladih je izraženije, pa tek svaka treća mlada osoba ne pije, dok preko dvije trećine (66.8 odsto) konzumira alkohol u nekom vidu frekvencije“, navela je ona.
Kada je riječ o seksualnim navikama, kao i informisanosti i upotrebi kontraceptivnih sredstava, skoro trećina mladih u Crnoj Gori tokom seksualnog odnosa uvijek koristi kontraceptivna sredstva, dok svaka peta mlada osoba to čini ponekad. Zabrinjavajuće je, ističu iz CGO-a, da skoro 20 odsto mladih nikada ne koristi sredstva zaštite tokom seksualnog odnosa. Istraživanje ukazuje i da je petina mlađih od 30 godina u Crnoj Gori seksualno neaktivna, ali i da više od sedam odsto ne zna šta su to kontraceptivna sredstva.
„U odnosu prema abortusu, većina mladih (42 odsto) smatra da je pravo žene da odluči o tome, dok 29.2 odsto njih ne podržava abortus ni u kojem slučaju, a približan je i broj (28.9 odsto) onih koji nemaju stav o ovoj temi”, zaključila je Vasiljević.
Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u Željka Ćetković predstavila je ostale djelove istraživanja, počevši od oblasti obrazovanja i zapošljavanja.
“Mladi u Crnoj Gori, generalno uzevši, su srednje zadovoljni kvalitetom obrazovanja, a što na skali od 1 do 10, označavaju u prosjeku ocjenom - 6.42. Međutim, percepcija svakodnevnog života mladih u školi, odnosno na univerzitetu, u Crnoj Gori je drugačija. Oko 72 odsto mladih smatra da je svakodnevni život u crnogorskom obrazovanju donekle ili veoma težak i stresan, dok 24 odsto ovaj segment života smatra podnošljivim i ne posebno stresnim, a tek je za četiri odsto školovanje veoma lako i oslobođeno stresa. S obzirom da se radi o starosnom periodu poslije kojeg tek dolaze teže životne etape, poput nalaženja posla i osamostaljivanja, ostaje da se vidi kako će se sa njima nositi“, ocijenila je Ćetković.
Skoro 60 odsto mladih (između 15 i 30 godina) nije zaposleno, a blizu dvije trećine je onih koji posao bi najradije našli u državnom (javnom) ili u privatnom/biznis sektoru, navode iz CGO-a.
“Ogledalo crnogorske realnosti je i što tek svaka treća mlada osoba smatra da su stručnost i nivo obrazovanja ključni faktori za nalaženje posla u Crnoj Gori, dok skoro 55 odsto cijeni da su to lična poznanstva i veze i partijsko članstvo i veze, a svaki deseti da tu udjela ima i sreća”, naglasila je Ćetković.
Da proces osamostaljenja mladih ide sporo ukazuje i podatak da oko 62 odsto njih i dalje živi u roditeljskom domu, a tek 14 odsto mlađih od 30 godina plaćaju rentu ili su uspjeli sami, odnosno sa partnerom, da kupe nekretninu. Ostali mladi žive u nasljeđenim kućama, u nekretninama koji su im kupili roditelji ili im najam plaća treće lice.
„U nizu ponuđenih faktora koji mogu uticati na njihov život, mladi u Crnoj Gori smatraju da je imati dobar posao najvažniji uslov za srećan lični život. Slijedi želja za životom u zemlji vladavine prava, a na trećem mjesu je ostvarivanje pojedinca u ulozi roditelja,“ dodala je Ćetković.
Kakva je neko ličnost, kao i dijeljenje zajedničkih interesovanja, su najvažniji faktori za odabir supružnika kod mladih u Crnoj Gori, dok značajno manje uzimaju u obzir materijalni status, dodaju iz CGO-a. "Religijska pripadnost se kristališe kao jedna od ključnih determinanti, a interesantno je da je i iznad nekih drugih identitetskih karakteristika, poput nacionalne/etničke pripadnosti", navode iz te NVO.
“U dijelu oko socijalne distance mladih prema ranjivim i marginalizovanim grupama, mladi najveću netoleranciju iskazuju ka zavisnicima od narkotika i alkohola, kao i homoseksualnim parovima i HIV pozitivnim licima. Na drugoj strani, najveći stepen tolerancije pokazuju ka penzionerima, osobama sa oštećenjem vida ili sluha ili osobama sa fizičkim invaliditetom”, navela je Željka Ćetković.
Skoro 38 odsto mlađih od 30 godina ima jasno definisan stav da želi da napusti Crnu Goru, dok 40 odsto to ne želi, a 22 odsto nema još definisan stav. Kao dominantne razloge za napuštanje države navode želju za boljim životnim standardom, nepostojanje perspektive u Crnoj Gori i mogućnost lakšeg zaposlenja u inostranstvu. Istovremeno, 46 odsto mladih vjeruje da će za 10 godina biti u boljoj situaciji nego sada, dok je 27,7 odsto uvjerenja da će njihova situacija ostati ista kao i sada, a oko osam odsto je pesimista koji vide mnogo negativnije budućnost.
“Čini se da su mladi nezainteresovani za politička pitanja i političke teme, i ta zainteresovanost opada kako se širi opseg tih politika, te su tako mladi najmanje zainteresovani za globalne politike, politike na Balkanu, EU politike i politike u Crnoj Gori. Ovo prati i apatija o mogućnostima uticaja na političko odlučivanje. Tako kod dvije trećine mladih preovladava mišljenje da njihov glas ili nema ili ima veoma mali uticaj na djelovanje institucija”, naglasila je Ćetković.
“Distanciranost u odnosu na političke aktere se može vidjeti i kao izraz nezadovoljstva trajućom krizom, pesimizma kad je riječ o pravcu u kojem se država kreće, ali i zabrinutosti oko pitanja korupcije, problema iz ekonomske sfere i onih koji se vežu za socijalnu nejednakost a koje prepoznaju kao najveće izazove. To refleksiju ima i u odnosu prema institucijama gdje mladi najmanje vjeruju političkim partijama i ključnim institucijama države, odnosno Vladi i Skupštini Crne Gore, a najveće povjerenje izražavaju u odnosu na vjerske zajednice, dok slijede banke i nevladine organizacije“, ocijenila je Željka Ćetković.
Podrška mladih procesu pristupanja Crne Gore EU ostaje visoka (66 odsto), i manje od petine (18 odsto) je onih koji su protiv tog puta, a trenutno stav o evropskim integracijama Crne Gore nema njih 16 odsto.
Po mladima, prioritetni cilj Vlade treba da bude obezbjeđivanje ljudskih prava i sloboda, smanjenje nezapošljenosti, ekonomski rast i razvoj kao i poboljšanje položaja mladih.
“Nalazi opominju na vidljive posljedice marginalizacije brige o mladima u društvu, kao i da mladi imaju više lica, da nisu jednoznačni, a da je jedno od tih lica i tradicionalističko u značajnom dijelu, kao i da se identifikuje izostanak aktivizma. U tom kontekstu, ove nalaze treba gledati kao poziv da donosioci odluka djelotvorno adresiraju socio-ekonomska pitanja koja uzrokuju apatiju kod mladih, kao i želju da napuste zemlju”, zaključila je Ćetković.
Istraživanje je sprovedeno od 10. do 17. decembra ove godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 833 ispitanika/ca starosti od 15 do 30 godina. Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružila je agencija DAMAR.
Bonus video:
