Stav Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama po žalbi za ćutanje administracije biće obavezujući, a državni organi moraće po njemu da postupe.
To je, između ostalog, predviđeno Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je nedavno razmatrao i Savjet za reformu državne uprave.
Predlog zakona je, po formiranju 43. Vlade, vraćen iz skupštinske procedure, nakon čega je ponovljen ciklus konsultacija sa nadležnim organima.
”Očekuje se da predložene izmjene i dopune u oblasti slobodnog pristupa informacijama doprinesu što djelotvornijem ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama, te stvaranju neophodnih mehanizama, kako bi bili prevaziđeni problemi identifikovani u primjeni. Imajući u vidu činjenicu da je Evropska komisija u ranijem periodu dala pozitivno mišljenje na Predlog zakona, kao i to da je Predlog inoviran u odnosu na dostavljena mišljenja nadležnih organa, odlučeno je da Predlog zakona bude dostavljen Misiji Crne Gore u Briselu na upoznavanje”, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.
Iz civilnog sektora kažu da predložene izmjene predviđaju niz dobrih rješenja, ali da ima i manjkavosti.
Gluščević: Da vidimo kako će se Agencija snaći
Punomoćnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Perko Gluščević kao dobro rješenje apostrofirao je izvršenje.
”…Jer imamo ogroman problem u praksi. Donosi se rješenje da se odobri pristup informacijama, ali mi to u praksi ne možemo da realizujemo. Koristili smo sva pravna sredstva - u Upravni i Vrhovni sud, pokušali da sprovedemo rješenja prema Zakonu o upravnom postupku, međutim nikad to nismo uspjeli. Stav je i Upravnog i Vrhovnog suda da se izvršenje može sprovesti jedino ka izricanju novčanih kazni, a to može jedino da radi Sud za prekršaje. Nije mi poznato da se to u praksi desilo. Izvršenje i stavljanje u nadzor tih postupaka Agenciji je korektno rješenje, ali vidjećemo kako će to u praksi da zaživi”, kazao je Gluščević.
Prema njegovim riječima, dobro je i rješenje uvođenje instituta kontrolora.
”Oni će da kontrolišu da li neki organ posjeduje ili ne posjeduje informaciju, što je do sada bio veliki problem u praksi. Dobijali smo samo podatak da organ ne posjeduje podatak koji smo tražili, međutim, ili iz medija ili iz zakonskih rješenja znamo da je nesporno da organ tu informaciju ima, ali ne žele da je dostave, pa je na nama teret dokazivanja. Institut kontrolora trebalo bi to da riješi, ali opet novi je institut, pa ćemo vidjeti kako će zaživjeti u praksi”, kazao je Gluščević.
Ne odnosi se na bivše funkcionere i njihove porodice
On, međutim, ukazuje i da je ključna manjkavost predloženog teksta smanjivanje stepena privatnosti javnih funkcionera.
”Propis bi se odnosio na trenutne javne funkcionere i sa njima povezane osobe, odnosno članove istog domaćinstva. U ranijem predlogu, koji je povučen, to je bilo mnogo šire postavljeno, a odnosilo se na sve javne funkcionere koji su i ranije obavljali javnu funkciju, odnosno od obaveze uvođenja predaje izvještaja o imovini i prihodima i sa njima povezanim osobama, bez obzira na to jesu li sada u istom domaćistvu. Sadašnjim rješenjem sužava se pristup informacijama javnim funkcionerima i članova njihovog domaćinstva, djece, supruga, bivših supruga, koji su imali nesrazmjeran stil života sa primanjima. Veliki broj djece javnih funkcionera je sa sticanjem punoljetstva stekao i ogromnu imovinu, jer nisu bili članovi istog domaćinstva, pa nijesmo imali uvid u tu dokumentaciju”, naglašava Gluščević.
Prema njegovim riječima, aktuelni predlog izmjena na identičan način tretira i institut poreske tajne - može se primijeniti samo na aktuelne funkcionere i članove njihovih domaćinstava.
”Kad je u pitanju proaktivno objavljivanje informacija, raniji predlog je sadržavao da su organi vlasti dužni da objavljuju i tendere i tendersku dokumentaciju. Međutim, u ovom predlogu, to je uklonjeno. Moguće da će to biti opravdano podvođenjem pod drugim informacijama, ali smatram da je mnogo bolje to decidno predvidjeti, odnosno da se moraju proaktivno objavljivati”, ističe Gluščević.
Kad su u pitanju tajni podaci, prema aktuelnom predlogu, u slučaju donošenja odluke o informacijama koje su označene stepenom tajnosti, donosi organ koji je odredio stepen tajnosti: “Na taj način se gubi dosta vremena. Mnogo bi ekonomičnije bilo da organ kojem je podnesen zahtjev traži odobrenje od organa koji je odredio stepen tajnosti”.
Papović: Postoje unapređenja, neizvjesna sudbina izmjena
Članica Savjeta za reformu javne uprave Biljana Papović iz nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) kazala je za “Vijesti” da je, što se tiče sadržaja, postoje unapređenja.
”Ipak, ključno je isplanirati kako će funkcionisati kontrola sprovođenja ovih rješenja. Do sada je vladala samovolja institucija i pravni mehanizmi nijesu bili dovoljni kako bismo došli i do osnovnih informacija u posjedu organa vlasti”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, u ovom trenutku pitanje je i koja će biti sudbina zakona, jer može zavisiti od buduće Vlade te parlamenta i načina na koji će se oni odnijeti prema tom propisu.
Papović je podsjetila i da je predlog izmjena zakona bio u skupštinskoj proceduri tokom mandata 42. Vlade, ali je potom povučen iz tehničkih razloga.
”Sadržajno ima prednosti, posebno kada se radi o proaktivnom objavljivanju informacija na internet stranicama državnih organa. Međutim ni aktuelna rješenja ne primjenjuju se kako treba. Posebno zabrinjavajuću situaciju imamo kod preduzeća u državnom vlasništvu, koja ne ispunjavaju ni zakonski minimum informacija koje je potrebno objavljivati po aktuelnom zakonu”, kazala je ona.
Papović navodi da predložene odredbe predviđaju da država više neće tajiti ugovore o ključnim infrastrukturnim projektima, kao što je to u prethodnom periodu bio slučaj sa podacima u vezi sa auto-putem.
Naglašava da je predviđeno da Agencija za zaštitu ličnih podataka preuzme centralizovano nadzor nad primjenom Zakona i drugostepeni postupak.
Papović smatra da kapacitete Agencije treba ojačati, te da će u tom smislu biti potrebna dodatna sredstva za primjenu predloženih izmjena zakona.
”Trenutna situacija sa hakerskim napadom posebno ne ide naruku namjeri i duhu ovog zakona - odnosno, unapređenju transparentnosti rada naših institucija. Osim što možemo čuti ocjene da je dio informacija i podataka trajno izgubljen, čini se da se ovaj napad počeo koristiti i kao izgovor kada proaktivno objavljivanje informacija izostaje ili za kašenjenja u dostavljanju informacija po zahtjevu za slobodan pristup”.
Bonus video:
