Premijer Dritan Abazović najavio je da će sadašnju ploču u Morinju zamijeniti novom na kojoj će činjenično biti navedeno ko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mjestu nekadašnjeg vojnog objekta.
Abazović tvrdi da Vlada nije bila upoznata sa tim da će ploča biti postavljena i odbacuje interpretacije da je protiv obilježavanja zločina postavljanjem ploče.
”Mi smo za to da se ploča postavi u skladu sa zakonom, ovo što je sad postavljeno, postavljeno je suprotno zakonu bez znanja Vlade i Opštine Kotor i saglasnosti Ministarstva kulture. Ljudi (bivši ministri vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević) počinili su krivično djelo. Imali su politički interes i učinili su takvu stvar”, kazao je Abazović za “Vijesti”.
Dodaje da je zvanična Hrvatska obaviještena i da je prilikom susreta sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem pokušao da objasni da nema problema sa obilježavanjem, ali da to nije urađeno u skladu sa procedurama.
”Razgovarali smo sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem, oni samo treba da upute dopis prema Vladi da su spremni da se tu postavi obilježje. Ne možemo sa tekstom koji su oni (Krivokapić i Konjević) tu postavili amnestirati tadašnju vlast u Crnoj Gori. Ne možemo stavljati da je to radio neko u ime Crne Gore, a da Crna Gora o tome nije imala pojma, to je taj narativ. Tako se falsifikuje istorija, nego činjenično navesti ko je bio i ko je odgovoran i zamijeniti tablu. Biće postavljena u skladu sa zakonom i odgovarajućim tekstom i mislim da te radnje treba da završimo u nekom narednom periodu”, zaključio je Abazović.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP) podnijela je krajem novembra Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv Krivokapića i Konjevića, zbog postavljanja spomen-ploče u Morinju.
Postupajući inspektor prijavu je podnio zbog, kako je u njoj precizirano, povrede člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.
”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, ili podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”, navodi se u toj odredbi Krivičnog zakonika.
Spomen obilježje postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je u Morinju 1991-92. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike sa dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili sa te teritorije. Crnogorsko pravosuđe je prije nekoliko godina donijelo više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru, konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.
MVP, odnosno MO Crne Gore koje su tada vodili u međuvremenu razriješeni ministri iz redova SDP-a Krivokapić i Konjević, 10. oktobra su ovdje postavili spomen-ploču, u društvu hrvatskih kolega – ministra vanjskih i evropskih poslova Gorana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda. To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je UIP nekoliko dana kasnije donio rješenje o uklanjanju nelegalne spomen-table i obavezao Opštinu Kotor da ga sprovede u djelo, ali je intervenciju Komunalne inspekcije i Komunalne policije Kotora 24. oktobra spriječila Vojska Crne Gore čiji pripadnici od postavljanja spomen-table, čuvaju do tada potpuno napušteni bivši vojni objekat u Morinju i nikome ne dozvoljavaju da uđe u njegov krug.
Vojnici koji 24 sata dnevno čuvaju zaključanu kapiju na ulazu u kompleks, to čine po usmenoj naredbi koju su dobili od svojih pretpostavljenih u lancu komandovanja na čijem je vrhu aktuelni načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Zoran Lazović. Naredba po kojoj uniformisani i naoružani vojnici 24 sata moraju obezbjeđivati napušteni nekadašnji vojni objekat u kome nema struje, vode, ni elementarnih uslova za život pa stražari naizmjenično spavaju u vojnom vozilu parkiranom u krugu objekta, a fiziološke potrebe vrše u obližnjoj šumi, izdata je dok je na čelu Ministrarstva odbrane bio Raško Konjević. Naredba, međutim, nije poništena nakon Konjevićeve smjene sa čela MO, čijim radom od tada, zvanično, koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).
”Vijesti” nikada nisu dobile odgovore iz Adžićevog kabineta, na pitanja što je on do sada konkretno učinio da MO omogući sprovođenje u djelo rješenja UIP-a o uklanjanju nelegalno postavljenog spomen-obilježja, odnosno na utvrđivanju okolnosti pod kojima je ovaj resor omogućio da se tako nešto uopšte uradi u Morinju. Adžić nije odgovorio ni na pitanje što je sa pozicije v. d. rukovodioca MO, on do sada preduzeo u pravcu utvrđivanja ko je od bivših ili aktuelnih rukovodilaca MO, odnosno Generalštabom VCG, izdao naredbu o 24-satnom angažovanju pripadnika VCG na čuvanju i obezbjeđivanju napuštenog vojnog objekta Morinj, da li u tome ima zloupotrebe Vojske i ko će zbog toga snositi odgovornost.
Iz MO i MVP su inače, do dan prije smjene Konjevića i Krivokapića sa ministarskih dužnosti, javno tvrdili da zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče nije povrijeđena jer je riječ o vojnom objektu i da se s tim u vezi, postupalo po Zakonu o VCG. Međutim, vojno skladište Morinj je kao nepotrebno i neperspektivno, zvanično od strane VCG napušteno još 2006. od kada taj objekat nije u nadležnosti MO, već Ministarstva finansija koje upravlja državnom imovinom.
Sporna spomen-ploča sa tekstom koji na dubiozan način tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika, postavljena je, kako je konstatovala inspektorka za zaštitu kulturnih dobara koja je izdala nalog za njeno uklanjanje, bez “dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka”.
Bonus video:
