Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa zastupa imovinske interese države, ne kontroliše zakonitost u postupanju državnih organa, a regresna politika koju je već pokrenula ova institucija nije usmjerena prema pojedincima.
To je “Vijestima” kazala zaštitnica Bojana Ćirović, odgovarajući na pitanje u vezi sa izjavom bivšeg premijera Zdravka Krivokapića da je “frapantno da niko od nadležnih nije reagovao u jednoj sličnoj situaciji, kada je državni budžet oštećen za mnogo više novca”, a reaguju u vezi sa nezakonitim smjenama direktora škola za vrijeme mandata Vesne Bratić. On je kao primjer u intervjuu za “Vijesti” naveo nezakonito objavljivanje spiska građana u izolaciji iz perioda pandemije, kada Vlada Duška Markovića protivzakonito objavila lične podatke, zbog čega je državni budžet oštećen.
”Što se tiče dijela intervjua gospodina Krivokapića i njegovog komentara da me je pitao “Gdje smo bili do sada?” u vezi sa razrješenjem direktora škola, ne bih komentarisala, jer znajući šta je bilo na tom sastanku, nisam sigurna da je vjerodostojno prenijet”, kazala je Ćirović.
Prema njenim riječima, “…jednostavno je potrebno konačno da zaustavimo nesavjestan i pogrešan rad ili nerad u javnoj upravi”.
”Ako su konačno nastupile promjene, znači da mora biti pokrenuta i ova vrsta odgovornosti svih nas koji se prihvatamo raznih funkcija i poslova u državnoj upravi, jer nije državna kasa tu da pokriva greške nikoga od nas. Gdje god bude bilo osnova da se pokrene postupak naknade štete u odnosu na odgovorne osobe, Zaštitnik će pokretati takve postupke, s tim što ishodi u tim postupcima u konačnom zavise od određenja suda, s obzirom na to da prakse u ovakvim slučajevima do danas nema”, kazala je Ćirović.
Ona je naglasila da je institucija, na čijem je čelu, zakonski zastupnik državnih organa i nastupa kad dođe do sudskog ili upravnog postupka.
”Što znači da zaštitnik nije dežurni policajac da u državnim organima provjerava postupanje istih u skladu sa zakonom. Upravo svaki državni organ, kojeg zastupa zaštitnik, ima više pravnika nego što broji institucija Zaštitnika. Kada je konkretno u pitanju pokretanje regresnih tužbi, bez da je prethodno vođen krivični ili prekršajni postupak protiv odgovornih osoba, mogu da ukažem da ova praksa ranijim zaštitnicima nije bila svojstvena, što ne znači da tako treba i da ostane i da to bude odbrambeni argument zaštitniku”, naglasila je Ćirović.
Ukazala je i na to da pitanje odgovornosti za štetu koja je proizašla iz objave spiskova građana u samoizolaciji čeka dostavljanje dokumentacije zaštitniku.
”Što je Zaštitnik zatražio davnih zemana Vladi, a do danas nije dobio ništa osim podugačkog spiska objavljenih imena i prezimena lica u samoizolaciji”, naglasila je Ćirović.
Ona je kazala i da Zaštitnik u kvartalnim izvještajima Vladi ukazuje na tekuće sporove i propuste koji mogu rezultirati odlivom novca, pa je isto učinio i sa famoznim razrješenjem direktora škola.
”Međutim, isti su usvojeni, a da nije nikome palo na pamet da pozove tadašnje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, obrazloži pravnu situaciju i demantuje Zaštitnika, već se sačekao epilog u medijima gdje se taj resor obrušio na Zaštitnika, a zaboravio da je tipskim rješenjem razriješilo više od stotinu direktora, pa i one preminule”, naglašava Ćirović.
Prema njenim riječima, kada je institucija Zaštitnika konačno pozvana povodom te pravne situacije, koju nije zaobišao niti u jednom svom izvještaju Vladi, postojale su već prvostepene usvajajuće odluke koje su potvrdile da su u pitanju nezakonita rješenja, pa ni tada nije bilo reakcije.
”Sa druge strane, novi ministar prosvjete je odmah po preuzimanju te funkcije pozvao Zatitinika i dogovorio da se sačeka potvrđujuća odluka da bi se i konačno riješila dilema je li bilo u pitanju zakonito ili nezakonito razrješavanje”, kazala je Ćirović.
Ukazala je na to da je regresna politika, odnosno šteta koju plati država, a nastala je namjerom ili nesavjesnim radom zaposlenih u javnoj upravi, propisana Zakonom.
”Zašto se do sada nije primjenjivala je pitanje za moje prethodnike, a da li će se primjenjivati za moga mandata odgovor je - da. Regresna politika je primjenljiva na sve nas. Moramo napokon shvatiti da državna kasa nije fond za isplatu šteta. Moramo svi shvatiti da rad u javnoj upravi nije bez odgovornosti, naprotiv, i te kako jeste. Pristupom da šteta pričinjena državi mora se nadoknaditi od svakog ko je pričini, podići ćemo odgovornost rada svih nas u javnoj upravi. To se odnosi i na premijera i predsjednika i sve redom. Zamislite da Zaštitnik pokrene pred sudom postupak vrijednosti više miliona i jednostavno se ne pojavi. Tužba se povlači, nastaje šteta državi. Treba li da to bude opravdano i bez sankcija? Naravno da ne. Svi moramo da budemo svjesni svoje odgovornosti. Ako nismo spremni da preuzmemo taj rizik, onda nam nije mjesto tu gdje jesmo”, poručila je Ćirović.
Kazala je da svime što je navela “unaprijed ne aboliram sebe i svoje zaposlene u postupcima”.
”Kao i svi drugi, i mi smo odgovorni i to na visokom nivou za svoj rad. Regresna politika mora početi da se sprovodi i mora biti jednaka za sve. Da li će je neko shvatiti lično, jer je prvi ili drugi u njenoj primjeni, na to ne možemo uticati. Borili smo se za promjene na bolje. Da sistem napokon počne da funkcioniše. Zašto onda da bježimo od odgovornosti nad našim radom? Na kraju, svako ima mogućnost u sudskom sporu da dokaže da šteta za koju se tereti nije proizvod njegovog rada. Zadnju riječ daće sud”, zaključila je Ćirović.
Bonus video:
