Agencija za sprečavanje korupcije, što se tiče administrativnih i tehničkih uslova za rad, ima gotovo sve, a može da pristupi podacima, kojima ne može da pristupi ni Specijalno državno tužilaštvo.
Zato je, poručuje u razgovoru za “Vijesti” izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković, ključno pitanje nepristrasnosti, odgovornosti i hrabrosti vodećih ljudi u toj Agenciji.
”Agencija ima vrlo značajan budžet, raspolaže pristupu podacima koji je kvalitetniji nego što ga ima specijalno tužilaštvo. Ima direktan pristup određenim bazama podataka, a specijalni tužioci nemaju. U tom smislu, ključno je pitanje nepristrasnosti i odgovornosti i hrabrosti budućeg menadžmenta Agencije u tome kako će da određuje prioritete - jesu li prioritet banalni slučajevi u kojima je neko zaboravio da prijavi 10 ili 15 eura neke nadoknade ili slučajevi gdje postoji ogromna razlika u prihodima i imovini javnih zvaničnika u odnosu na njihov stil života”, naglasila je Ćalović Marković.
Ona je kazala i da je posebno važna nadležnost Agencije koja se odnosi na finansiranje političkih partija.
”Upravo je to segment u kojem političke partije imaju dodatni interes da zarobe menadžment Agencije i spriječe ih da se stvarno bave tim pitanjem, jer smo vidjeli da na oba politička pola ima struktura koje itekako imaju sumnjivih poslova za finansiranje političkih kampanja”, kaže Ćalović Marković.
Upozorava i na to da su kazne ključni problem što se tiče Zakona o sprečavanju korupcije.
”Te sankcije nemaju nikakav ozbiljan efekat na javne funkcionere, čak i kad budu procesuirani. Međutim, kad govorimo o slučajevima kolekcije satova predsjednika Mila Đukanovića, njegove imovine u Kočanima, životnih stilova velikog broja funkcionera koji su u velikoj nesrazmjeri sa njihovim primanjima, ključno je pitanje pravljenje sistema uvezanih zakona. Dakle, govorimo o povezanosti zakona o sprečavanju korupcije i oduzimanju nezakonito stečene imovine. Zato je zakone trebalo mijenjati odmah, u paketu, da ne bi nedostatak u jednom propisu ili u radu jednog organa lančano uticao na kompletan postupak i one organe koji su pokazali da hoće nešto da rade”, ističe Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, Zakon o sprečavanju korupcije je jedan od propisa koje je trebalo mijenjati čim je vlast promijenjena, jer je to jedan od najvažnijih alata za otkrivanje nezakonito stečene imovine.
”Agencija, zadužena za njegovo sprovođenje, do sada je nebrojeno puta dokazala da je politički bič prethodnog režima. Ono što me čini, donekle, zabrinutom su motivi nove vlasti da mijenjaju taj zakon, s obzirom na to da je većina poslanika nove većine bila upravo pod udarom Agencije. To jesu bili manji prekršaji, koji nije trebalo da budu prioritet u radu Agencije, ali i među poslanicima nove vlasti ima onih koji krše zakon, a neki godinama čak ni ne prijavljuju izvještaje o imovini i prihodima. Mislim i da među njima ima onih koji imaju interes da sakriju imovinu i da učine da ovaj zakon ponovo nema mnogo mehanizama”, ocijenila je Ćalović Marković.
Ona očekuje da “nećemo doći u situaciju da nova vlast nema svijesti o tome da treba i sebe i druge da ograniči i da treba da pokaže mnogo veću političku volju u odnosu na prethodni režim”.
”U Skupštini je krenuo proces izmjena, dobili smo poziv da učestvujemo u Radnoj grupi, odazvaćemo se, a očekujemo da će taj nacrt zakona biti i na javnoj raspravi i da će biti upućen Evropskoj komisiji kako bismo izbjegli da u njega budu uključeni neki partikularni interesi”, ističe Ćalović Marković.
Smatra i da je u reformu sudstva trebalo ući prije dvije godine, paralelno sa reformom tužilaštva.
”…Zato što nema napretka ako optužnice ne budu potvrđene, a postupci ne budu vođeni pred nepristrasnim sudovima, nego pred sudijama koje su zarobljene i suštinski pod kontrolom prethodnog režima”, kazala je direktorica MANS-a.
Ta organizacije je, kako ističe Ćalović Marković, više puta upozoravala da napori Specijalnog tužilaštva “mogu ostati bez bilo kakvih konkretnih rezultata, zato što nema vizije reforme koje se odnose na sudstvo”.
”Vidjeli smo u postupcima koji su se odnosili na Vesnu Medenicu, a evo i u slučaju Petra Lazovića, da su sudije, koje su blisko povezane sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda, donosile odluke i angažovane u tim predmetima. Bez čišćenja pravosuđa od ‘trulih’ dasaka, jer najmanje deset godina ništa nije urađeno u vezi sa tim, nećemo vidjeti konkretne rezultate. Rizikujmo da dođemo u još veći problem - da ovi postupci koje je pokrenulo Specijalno tužilaštvo završe oslobađajućim presudama, zato što su neke sudije uključene u te postupke ili povezane sa tim osobama, a hronično ne prijavljuju sukob interesa”, upozorila je Ćalović Marković.
Ona ističe i da je Zakon o slobodnom pristupu infrormacijama jako važan antikorupcijski zakon.
”…Ali je začuđujući kontinuitet vlasti - i taj propis je podvučen i mijenjan. Ne znamo da li će ući u skupštinsku proceduru, s obzirom na sve što se dešava u političkoj sferi i vrlo smo zabrinuti što se propis koji je dobio pozitivno mišljenje Evropske komisije, rađen u saradnji sa civilnim sektorom, sada bez ikakvih konsultacija ponovo drži u ladicama i ne znamo kada će i hoće li biti dostavljen parlamentu. Mislim da to nije dobar način, pogotovo kad su u pitanju antikorupcijski zakoni, a to propis o slobodnom pristupu informacijama jeste”, kaže Ćalović Marković.
Navodi i da je o značaju tog propisa upoznat i premijer Dritan Abazović.
”…Jer smo gospodin Stevo Muk i ja više puta na Savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou pozivali na značaj hitnog donošenja tog zakona. On (Abazović) je tada u Vladi Zdravka Krivokapića tvrdio da su mu ruke vezane i da ti procesi traju duže nego što bi trebalo. Sada u njegovoj Vladi vidimo da se ti procesi dešavaju iza scene, bez konsultacija sa onima koji su najviše radili na tom zakonu i ne znamo ni kakva će mu biti sudbina. To nije dobra poruka, taj zakon je jako važno popraviti, a ne koristiti njegove izmjene da sada nova vlast, koja je osjetila kako to izgleda biti pod kontrolom javnosti, u propis integriše neke svoje interese”, naglasila je Ćalović Marković.
Kad se ne može dokazati porijeklo imovine, slučaj dostaviti specijalnim tužiocima
Ćalović Marković je još jednom naglasila da svi problemi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću proističu iz osnovnog problema koji je konstrukciona greška tog propisa.
”Umjesto da Specijalno tužilaštvo i potvrđivanje optužnice budu filter i ‘okidač’ za pokretanje ovog postupka, sistem treba postaviti upravo obratno: da organi unutar institucija, recimo Poreska uprava ili neko novo tijelo, provjeravaju imovinu određenih osoba, na koje se odnosi propis i pokreću postupke pred sudom protiv te imovine. Kada se utvrdi da osobe ne mogu dokazati porijeklo imovine, onda se takvi postupci dostavljaju Specijalnom tužilaštvu”, naglasila je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, upravo to je suština.
”Na ovaj način, potvrđivanjem optužnice specijalnog tužioca, dramatično se smanjuje broj ljudi na koji taj proces može biti primijenjen. Predloženi zakon u ogromnoj mjeri ograničava period na koji se možemo vratiti, kad je u pitanju sticanje imovine. Ako su zastrjela krivična djela ili ako nema dokaza, onda se ne može pokrenuti postupak protiv imovine, što je apsurdno”, upozorila je Ćalović Marković.
Postupak protiv imovine, navodi ona, treba da može da bude pokrenut protiv bilo koje osobe čiji se zvanični prihodi razlikuju od imovine, bez obzira na to kada je stečena.
”Međutim, činjenica da su uveli Specijalno tužilaštvo i optužnicu kao uslov da se pokrene taj postupak je i dovela do problema koliko vremena možemo da se vratimo unazad. Da su radili poseban zakon, što smo više puta sugerisali, kojim se uvode postupci protiv imovine, onda ne bi bilo potrebe da postoji bilo kakvo vraćanje unazad. Zato sam više puta ukazivala na to da se amandmanima ne može popraviti taj zakon jer ima konstrukcionu grešku, koja će dramatično minimizirati rezultate”, naglasila je Ćalović Marković.
Ona očekuje da će taj propis biti vraćen na javnu raspravu.
”Nije mi jasna ta tvrdoglavost u istrajavanju na rješenju koje su, pored nas, kritikovali i brojni evropski i crnogorski eksperti”, pojasnila je direktorica MANS-a.
Bonus video:
