Koalicija 27: Zakon o planiranju prostora i izgradnji zanemaruje sve mehanizme zaštite prirode

Direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac, kazao je da Predlog zakona o planiranju prostora i izgradnji ostavlja prostor za korupciju i sužava mogućnost da građani kontrolišu donošenje odluka
110 pregleda 0 komentar(a)
Koalicija, Foto: PR Centar
Koalicija, Foto: PR Centar
Ažurirano: 20.09.2017. 11:36h

Predlog zakona o planiranju prostora i izgradnji zanemaruje sve mehanizme zaštite prirode, ostavlja prostor za korupciju i isključuje učešće javnosti u pocesu donošenje odluka, ocijenjeno je na okruglom stolu Koalicije 27.

Koalicija 27, koju čini 20 ekoloških nevladinih organizacija (NVO), organizovala je danas okrugli sto “Ekološka država Crna Gora - Od vizije do realnosti“ povodom obilježavanja 26 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.

Izvršna direktorka NVO Green Home, Nataša Kovačević, ocijenila je da nije ispunjena ustavna odrednica ekološke države i da ona postoji samo na papiru.

„Može se reći da smo skoro i posramljeni što takvu odrednicu imamo u Ustavu, a nismo u stanju nikakvim činjenicama da to i potkrijepimo“, kazala je Kovačević u PR Centru.

Prema njenim riječima, najvidljiviji problem predstavlja komunalni i industrijski otpad.

„Naše najvrednije rijeke poput Tare, Morače i Ibra su zagađene otpadnim vodama. Zapravo sistemi za prečišćavanje otpadnih voda ne funkcionišu gotovo nigdje. To pitanje je riješeno samo u nekoliko gradova“, pojasnila je Kovačević.

Prema njenim riječima, Crna Gora se posljednjih godina sve više suočava sa intenzivnim i prekomjernim korišćenjem prirodnih resursa na račun određenih interesnih grupa.

„Kapital se slio u ruke pojedinaca i postavlja se pitanje na koji način je došlo do prekomjernog korišćenja resursa. A sa druge strane, štete u životnoj sredini i štete po građane su ogromne“ ocijenila je Kovačević.

Ona je kazala da su rijeke na sjeveru Crne Gore pregrađene, a, kako je naglasila, od megalomanskih investicija nisu pošteđena ni zaštićena područja.

„Otvoreno se govori o nekim rješenjima turističkih vila, za komercijalne usluge, sa bazenima, heliodromima. Da li je to nešto što bi trebalo da bude dio ekološke države“, upitala je Kovačević.

Direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac, kazao je da Predlog zakona o planiranju prostora i izgradnji ostavlja prostor za korupciju i sužava mogućnost da građani kontrolišu donošenje odluka.

„Ukoliko ovakav zakon bude usvojen i počne da se primjenjuje, Vlada će imati odriješene ruke da sve interese i megalomanske projekte strateških investitora dovede do kraja, bez mnogo miješanja lokalnih uprava na čijim teritorijama će to da se dešava“, kazao je Milovac.

Usvajanje zakona o planiranju prostora bi, prema njegovim riječima, stvorilo „apsolutnu urbanističku stihiju“.

„Jednostavno neće postojati niti jedna prepreka za bilo koga ko bude odlučio da prostor definiše po svom nahođenju, a ne u skladu sa javnim interesom. Rješenja koja donosi zakon su prije svega u pojedinačnom, a ne u javnom interesu“, istakao je Milovac.

On je najavio da će MANS apelovati na poslanike, struku i NVO da pruže otpor, a od Skupštine će, kako je dodao, tražiti da se zakon o planiranju prostora vrati na javnu raspravu.

Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Jovana Janjušević, istakla je da Predlog zakona o planiranju prostora i izgradnji nije usaglašen sa propisanim mehanizmima zaštite prirode.

„Stiče se utisak da autor ovih zakonskih rješenja gotovo uopšte nije konsultovao Zakon o zaštiti prirode, a da ne govorimo o činjenici da se na taj način grubo ogriješio o sve one mehanizme koji su osmišljeni sa ciljem zaštite prirode“ rekla je Janjušević.

Ona je navela da zakon ne prepoznaje ekološku mrežu Natura 2000.

„Imajući u vidu značaj definisanja granica budućih Natura 2000 područja, čija adekvatna zaštita predstavlja uslov ulaska Crne Gore u Evropsku uniju (EU), postavlja se pitanje na koji način predloženi Zakon može istu prostorno tretirati, a da je apsolutno i ne prepoznaje“, rekla je Janjušević.

Prema njenim riječima, novi zakon ne prepoznaje kategorije koje je definisao Zakon o zaštiti prirode, već „izdvaja samo jednu kategoriju nacionalno zaštićenih područja i to nacionalne parkove i jednu od međunarodno prepoznatih kategorija UNESCO“.

„Iz ovoga je dalje nejasno šta je sa ostalim kategorijama nacionalno zaštićenih područja poput strogog rezervata prirode, posebnog rezervata prirode, parka prirode, spomenika prirode i predjela izuzetnih odlika“, kazala je Janjušević.

Predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma, Brankica Cmiljanović, kazala je da Crna Gora prati savremene trendove u oblasti zaštite životne sredine.

„To činimo na način što usvajamo pravnu tekovinu EU, primjenom međunarodnih ugovora, unapređenjem učešća javnosti i transparentnosti svega onoga što proizilazi iz domaće zakonske regulative“, poručila je Cmiljanović.

Bonus video: