Đurović: Crna Gora će uvijek biti sigurna brana bilo kakvoj pojavi antisemitizma

"Upravo je Crna Gora jedna od rijetkih evropskih država u kojoj je bilo više Jevreja nakon nego na početku Drugog svjetskog rata"

4016 pregleda 1 komentar(a)
Nina Ofner Bokan i Danijela Đurović, Foto: Skupština Crne Gore
Nina Ofner Bokan i Danijela Đurović, Foto: Skupština Crne Gore

Crna Gora će, kao članica NATO-a i buduća članica Evropske unije, uvijek biti sigurna brana bilo kakvoj pojavi antisemitizma, poručila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

Skupština Crne Gore u saradnji sa Jevrejskom zajednicom Crne Gore obilježila je danas Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, 27. januar.

Kako je saopšteno iz Skupštine, Đurovićeva je navela da je 27. januar dan kada za trenutak zastaje čitav svijet i prisjeća se najvećeg zločina u istoriji čovječanstva.

Ona je podsjetila u toj nezapamćenoj tragediji da je život izgubilo šest miliona pripadnika jevrejskog naroda, od čega čak milion i po djece.

“Ovom prilikom želim da odam počast svim nevino stradalim žrtvama Holokausta i da nakon 78 godina od oslobođenja Aušvica, jednog od najvećih i najbrutalnijih stratišta u istoriji, izrazim najdublje ljudsko saosjećanje sa patnjama svih naroda koji su stradali u ovom neviđenom zločinu”, kazala je Đurović.

Ona je istakla da je Holokaust postao “simbol posrnuća čitave civilizacije i trajna opomena budućim generacijama da moraju dati sve od sebe da se ovakve zamisli i tragedije više nikada i nigdje ne smiju ponoviti”.

Kako je naglasila, upravo je Crna Gora jedna od rijetkih evropskih država u kojoj je bilo više Jevreja nakon, nego na početku Drugog svjetskog rata.

“Predsjednica Skupštine Đurović je istakla da je povezanost jevrejskog i našeg naroda naročito došla do izražaja, upravo tokom tog rata kada smo, u vremenu stradanja, zajedno živjeli i ginuli, boreći se protiv fašističkog agresora”, kaže se u saopštenju.

Ona je, kako je rekla, sigurna da narod u Crnoj Gori koji se uvijek, bezrezervno borio za slobodu, i danas kao i svih prethodnih decenija dijeli tugu za svim žrtvama Holokausta, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost.

“Upravo sloboda je bila jedina želja onih kojih su preživljavali pakao koncentracionih logora i zato naš narod koji, kako je Njegoš davno rekao, nikada nije ljubio lance, dobro razumije njihovu tragičnu sudbinu“, kazala je predsjednica Skupštine.

Ona je poručila da danas, nakon 78 godina od oslobođenja Aušvica, svi moraju doprinijeti suzbijanju ideologija, programa i predrasuda koji bi doveli do stradanja takvih razmjera.

Danijela Đurović, Nina Ofner Bokan
foto: Skupština Crne Gore

Kako je istakla, zadatak svake zajednice mora biti da radi na eliminaciji bilo koje vrste diskriminacije, isključivosti i netolerancije.

Prema riječima Đurović, u tom procesu glavnu ulogu ima i imaće obrazovanje mladih naraštaja, jer samo znanje i svijest o brutalnostima koje su promijenile tok istorije kakva je, bez sumnje, Holokaust, može uticati na buduće generacije da streme međusobnom razumijevanju, toleranciji i poštovanju različitosti.

“Mračne politike koje su dovele do nasilja i razaranja neviđenih razmjera moraju ostati u prošlosti, a posebna pažnja se mora posvetiti kulturi sjećanja i širenju svijesti o događajima koji su ugrožavali pravo na život, mir i multietnički i multivjerski sklad”, rekla je Đurović.

Ona je navela da umjesto nazadnih i nacionalističkih ideja koje se najlakše primaju u vremenima kriza, savremena Evropa se mora temeljiti na poštovanju univerzalnih ljudskih prava i vrijednosti.

“Crna Gora će, kao članica NATO-a i buduća članica Evropske unije, i njeni građani uvijek biti sigurna brana bilo kakvoj pojavi antisemitizma”, napomenula je Đruović.

Ona je kazala da progoni jevrejskog naroda traju hiljadama godina, ali su njegovi pripadnici uvijek nalazili snage, hrabrosti i mudrosti da opstanu i da sačuvaju svoje temeljne vrijednosti i principe.

Kako je istakla, ni Holokaust nije mogao slomiti duh jevrejskog naroda.

“Zahvaljujući tom duhu, i dalje ste tu, postojite, borite se i napredujete. Vaša spremnost da oprostite služi kao primjer i uzor narodima širom svijeta koji su svjesni vrijednosti ljudskog života i dostojanstva“, navela je Đurović.

Ona je poručila da su Jevrejska zajednica i njeni predstavnici uvijek činili neodvojiv dio crnogorskog društva i kamen temeljac u mozaiku različitosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti Crne Gore.

Đurović je naglasila da će, kao predsjednica Skupštine, uvijek i na svakom mjestu pozivati na dijalog, poštovanje, razumijevanje, toleranciju i solidarnost kao temeljne vrijednosti na kojima ćemo graditi razvijeno i prosperitetno društvo.

Predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan ocijenila je da se danas svjedoči porastu antisemitizma u Evropi i šire, ali i svijesti o činjenici da se Crna Gora oduvijek odupirala tom zlu.

Ona je u poručila da je suštinski važno iz dana u dan jačati društva koja će se snažno suprotstavljati svakom obliku diskriminacije, isključivosti i netolerancije.

“Sjećanje na Holokaust naša je zajednička odgovornost”, istakla je Ofner Bokan.

Ona je kazala da ključnu ulogu u tome mora imati obrazovanje mladih, jer samo preneseno znanje i svijest o istorijskim strahotama uči buduće generacije poštovanju ljudskih i manjinskih prava.

“Moramo se sjećati svih zločina, isto tako moramo i oprostiti, kako bi sadašnje i buduće generacije nastavile da žive u miru i grade zajedničku budućnost bez podjela“, kazala je Ofner Bokan.

U saopštenju se navodi da je otvaranju programa prethodio sastanak Đurović sa Ofner Bokan, tokom koga su razmijenjena mišljenja o položaju Jevreja u Crnoj Gori, izazovima sa kojima se suočava Jevrejska zajednica Crne Gore, kao i planovima za njen budući rad.

“U okviru programa, Crnogorski orkestar mladih izveo je trodjelnu kompoziciju „Različiti vozovi“ (Different trains) iz 1988. godine, koja se bazira na poluautobiografskoj priči Stiva Rajha o Holokaustu. Kompoziciju je pratio film na istu temu”, rekli su iz Skupštine.

Bonus video: