Iako je Crna Gora prema Ustavu država socijalne pravde, najugroženije kategorije stanovništva često su bez ikakve pomoći države i prinuđene su da pomoć u osnovnim životnim namirnicama i novcu traže od ljudi dobre volje.
Svjetski dan socijalne pravde, 20. februar, Crna Gora dočekuje sa sumornom statistikom, koja pokazuje da svako treće dijete živi u siromaštvu, ali i sa kritikama sa međunarodnih adresa da pomoć ne stiže do svih i da su neki od najugroženijih članova društva isključeni iz socijalne zaštite.
Dok volonteri nevladinih organizacija i građani ukazuju da što prije treba povećati materijalna davanja, uspostaviti bonove za hranu, socijalne prodavnice i pomoć za stanovanje, još nema dugoročnog odgovora države na to što veliki broj građana živi u siromaštvu.
Ugroženi čekaju jednokratnu pomoć
Povodom Svjetskog dana socijalne pravde, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS) “Vijestima” su odgovorili da će u narednom periodu određene kategorije stanovništva dobiti materijalnu pomoć.
”Potpisivanje ‘Finansijskog sporazuma radi ublažavanja krize izazvane poskupljenjem energenata i električne energije’ između Ministarstva kapitalnih investicija i Evropske komisije očekuje se do kraja februara. Nakon toga će se utvrditi dinamika i način podjele sredstava. Napominjemo da je već formirana Radna grupa za implementaciju sporazuma koja je počela sa radom i koja će pratiti dinamiku isplate pomoći”, piše u odgovoru.
Iz MRSS su kazali da će pomoć dobiti korisnici materijalnog obezbjeđenja (6.328 porodica korisnika, odnosno 21.381 član), korisnici materijalnog obezbjeđenja boraca (453), korisnici najniže penzije koju isplaćuje Fond PIO (41.065) i korisnici novčane naknade kod Fonda PIO (212).
”Ukupan iznos pomoći je 8,5 miliona eura, od čega će korisnici materijalnog obezbjeđenja (6.328 porodica) dobiti po 350 eura pomoći, dok je za ostale korisnike opredijeljeno po 150 eura”, navodi se u odgovoru iz tog resora.
Upitani da li MRSS planira povećanje iznosa određenih socijalnih naknada i kojih, da li korisnici MOP i tuđe njege i pomoći u narednom periodu mogu da računaju na povećanje i u kojem iznosu, kazali su da je od 1. februara ove godine planirano vanredno usklađivanje lične invalidnine za 25 odsto.
Prema ranijim najavama iz tog resora, za ovu godinu planira se donošenje novog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se unaprijedila ova oblast i pobošljao materijalni položaj korisnika socijalno zaštitnih prava.
MRSS posjeduje samo podatke o broju korisnika koji ostvaruju prava iz socijalne i dječje zaštite. Ta prava, pojasnili su ranije, čine 14 materijalnih davanja i pet grupa usluga socijalne i dječje zaštite koji se ostvaruju preko centara za socijalni rad i ustanova za smještaj korisnika. Međutim, samo jedno od tih prava, materijalno obezbjeđenje, odnosi se na siromašne, odnosno zavisi od imovinskog stanja.
Naknade za socijalno ugrožene od 1. jula prošle godine uvećane su za 8,7 odsto i iznose 76,56 eura po pojedincu, odnosno 145,55 eura za porodicu sa pet i više članova.
Potrebna reforma socijalne zaštite
Da jednokratna pomoć najugroženijima nije rješenje, ukazuju iz Banke hrane. Predsjednica te fondacije Marina Medojević poručuje da bi država trebalo da se zalaže za neselektivna zapošljavanja, adekvatne naknade za nezaposlene, unapređenje i proširenje obuhvata socijalnih davanja osobama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
”Crna Gora je država sa izrazitim ekonomski i socijalnim nejednakostima. Naše stanovništvo je među siromašnijim u Evropi. Zbog toga je neophodno napraviti strategiju kojom bi bile definisane sve aktivnosti usmjerene na smanjenje siromaštva i nezaposlenosti, unapređenje ravnopravnosti, borbu protiv diskriminacije i poštovanja ljudskih prava”, tvrdi ona.
Ističe da je neophodno izmijeniti zakon o socijalnoj zaštiti, unaprijediti sistem obrazovanja, ali i da moraju da zažive socijalne penzije i da se uvede pomoć za stanovanje koja će zavisiti od visine dohotka, imovine, broja članova porodice, stambenih troškova.
Predlaže i da socijalna zaštita mora da sadrži politike tržišta rada i programe koji su namijenjeni lakšem zapošljavanju, kao i programe socijalnog osiguranja kako bi se ublažili rizici vezani za nezaposlenost, invalidnost, starost...
I najnoviji izvještaj Svjetske banke i UNICEF-a pokazuje da je Crna Gora ojačala sistem socijalne i dječje zaštite, ali da materijalna davanja stižu do ograničenog broja ljudi
”Crna Gora je u posljednjoj deceniji ojačala sistem socijalne i dječje zaštite, ali materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih, onih kojima su najpotrebnija”, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke i UNICEF-a, čiju je izradu finansirala Evropska unija.
Izvještaj poziva na poboljšanje zdravstvenih, obrazovnih i usluga iz domena socijalne i dječje zaštite za djecu i porodice, ali i snažniju podršku porodicama u riziku i jačanje usluga hraniteljstva.
Mala djela - velika podrška građanima
Da u državi postoje svijetli primjeri, odnosno oni koji svakodnevno čine dobra djela i pomažu građanima, pokazuje i organizacija Devet dobrih žena, nastala krajem 2020. godine.
Riječ je o neformalnoj grupi prijateljica koje su se okupile sa istim ciljem.
”Mala djela humanosti, koja se trudimo da sprovodimo, su upravo naša ‘oblast djelovanja’, a posebno se trudimo da osluškujemo ljude oko nas i na taj način dobijemo ideju za akciju. Kako smo sve iz različitih profesija, tako je i dijapazon naših akcija velik, pa smo tako u fokusu imale i djecu i osobe starijih generacija, i zdravstvene radnike i školarce”, kaže za “Vijesti” Tamara Šljivančanin iz te organizacije.
Ona poručuje da akcije pripremaju pažljivo, a da je za pojedine trebalo i četiri ili pet mjeseci da ih sprovedu.
”Ono što posebno ističemo je da grupu Devet dobrih žena čine svi oni koji nam na bilo koji način pomognu, od pojedinaca do kompanija i zaista su nam svi velika podrška u svakom smislu. Presrećne smo kada vidimo da neke od naših akcija traju, da ih ljudi koriste i da one koriste ljudima. Pravi primjer toga su već svima poznate naše Table solidarnosti ili korpe sa voćem koje smo postavile u desetak osnovnih škola na teritoriji grada Podgorice, gdje svakodnevno dobijamo poruke da ih djeca koriste. To nam je zaista veliki podstrek da i dalje nastavimo da ‘radimo’”, kaže Šljivančanin.
Ona tvrdi da uvijek imaju nove ideje, da o nekima diskutuju i nalaze im potencijalne “mane” jer se trude da svaku akciju sprovedu besprekorno.
”Naše akcije su takve da je za njihovu realizaciju potrebna prije svega dobra volja onih od čije realizacije zavise, a to najčešće bude neko iz Glavnog grada ili Sekreterijata, i zaista su nam uvijek izlazili u susret i prepoznavali kao dobro ono što smo željele da uradimo. Naša posljednja akcija ‘Siluete’ koje služe kao upozorenje vozačima da se nalaze u zoni škole i da treba da obrate pažnju na djecu, podržana je od Sekreterijata za saobraćaj, i na tom projektu smo dugo radile. Iskoristiću priliku da se osvrnem i na problem na koji smo naišle, na sreću ili nažalost prvi put od kada smo krenule sa radom, da su upravo Siluete na neviđenoj meti vandalizma i to upravo djece u čiju korist su i postavljene. S obzirom da su organi policije upoznati sa tim, nadam se da se više takvi ispadi neće ponavljati”, poručuje Šljivančanin.
Ona zaključuje da veliku zahvalnsot imaju za sve one koji se javljaju putem društvenih mreža, konstantno im pomažu i čuvaju njihova mala djela...
Bonus video:
