U Crnoj Gori ne postoji odgovarajući i prilagođen udžbenik za opismenjavanje djece oštećenog vida, kao ni ostali udžbenici u odgovarajućim formatima za osnovnu školu.
Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić dala je preporuku Ministarstvu prosvjete da preduzme sve neophodne aktivnosti, uključujući i zakonodavne, kako bi učenici oštećenog vida osnovnoškolskog uzrasta ostvarili pravo na obrazovanje, bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima. Preporukom se Ministarstvo Miomira Vojinovića posebno usmjerava na olakšavanje učenja Brajevog pisma izdavanjem udžbenika za opismenjavanje na ovom pismu i zapošljavanje nastavnog osoblja koje je kvalifikovano da koristi ovo pismo, uključujući nastavnike koji su i sami lica sa invaliditetom.
Druga preporuka je da Ministarstvo sve radi uz bliske konsultacije i aktivno učešće lica sa invaliditetom, uključujući djecu sa invaliditetom, kroz organizacije koje ih predstavljaju.
Ovo mišljenje donijeto je na osnovu pritužbe Saveza slijepih Crne Gore, koji se žalio zbog diskriminacije, uskraćivanja prava na pristupačno obrazovanje i nejednak tretman pred zakonom osnovaca oštećenog vida.
U pritužbi se, u suštini, ukazuje da i osnovci oštećenog vida, poput ostalih vršnjaka, imaju pravo na besplatno i pristupačno obrazovanje, da je trenutno stanje u Croi Gori takvo da oni nemaju pristupačnu literaturu i udžbenike, uprkos činjenici što je osnovno obrazovanje obavezno za sve.
Dodaje se da je Savez slijepih Crne Gore prije više godina izradio prototip udžbenika za opismenjavanje na Brajevom pismu djece oštećenog vida, ponudivši ga kao radnu verziju Ministarstvu prosvjete, Zavodu za školstvo i Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. I dalje se čeka finalna verzija Brajevog bukvara.
Ministarstvo nije dostavilo traženo izjašnjenje zaštitnika, uprkos tome što je poslata urgencija ovom resoru.
Dobardžić u zaključcima navodi da brojni akti nacionalnog i međunarodnog prava, uključujući i Ustav Crne Gore, zabranjuju diskriminaciu po bilo kom osnovu, što nesumnjivo uključuje i invaliditet.
Ona smatra da nepostojanje adekvatanog i prilagođenog udžbenika za opismenjavanje djece oštećenog vida i ostalih udžbenika za osnovnu školu u odgovarajućim formatima nesumnjivo smanjuje stepen inkluzivnosti obrazovnog sistema, odosno na diskriminatoran način krši pravo na obrazovanje na štetu ove djece.
Dobardžić se u mišljenju pozvala i da Evropski sud za ljudska prava u predmetu G.L. protiv Italije iz septembra 2020. godine pored ostalog smatra “da je diskriminacija čija je žrtva podnositeljica zahtjeva ozbiljna zbog činjenice da se desila u okviru osnovnog obrazovanja koje predstavlja temelj obrazovanja i društvene integracije, kao i prva iskustva zajedničkog života - i koja je obavezna u većini zemalja”.
U Crnoj Gori je, prema posljednjem popisu stanovništva, gotovo 14.500 stanovnika prijavilo da ima djelimično ili potpuno oštećenje vida.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) objavio je u januaru prošle godine da ni studenti nisu mogli učiti iz literature na Brajevom pismu, jer njih nije bilo u bibliotekama. Ova literatura nije se mogla naći ni u bolje snabdjevenim crnogorskim knjižarama. Zbog toga se studenti moraju oslanjati na pomoć asistenata, članova porodice ili prijatelja.
Bonus video:
