Svjedok u sudskom postupku u slučaju “Morinj” žalio se Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) da su dva podgorička suda bez njegove saglasnosti objavila njegove lične podatke, uključujući ime i prezime i adresu stanovanja.
Naročito se ističe da je taj svjedok, državljanin Hrvatske, zabrinut za svoju bezbjednost i sigurnost upravo zbog objavljivanja njegove adrese, s obzirom na to da je imao svojstvo svjedoka - oštećenog u sudskom postupku u slučaju “Morinj”.
”Pored navedenog, navodi se da objavljivanje ličnih podataka podnosioca zahtjeva, uz iznos dosuđenih troškova na ime naknade nematerijalne štete u odnosu na ovo lice može podstaći bilo kojeg pojedinca da vidjevši javno imovinsko stanje ovog lica i adresu na kojoj živi izvrši određene protivpravne-prevarne radnje, odnosno izazove ozbiljne posljedice, što se ukazuje i presudi Alkaya protiv Turske”, navodi se u dokumentu.
Obraćanje AZLP se odnosi na Osnovni i Viši sud u Podgorici.
U zapisniku o izvršenom nadzoru se navodi da je podgorički Osnovni sud bez valjanog pravnog osnova iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti otkrio identitet tužioca, navodeći njegovo ime i prezime, adresu stanovanja, kao i iznos dosuđenih troškova na ime naknade nematerijalne štete i iznos parničnih troškova.
Krajem decembra, Osnovni sud je obavijestio AZLP da je presuda uklonjena sa internet stranice, zatim ponovo anonimizovana i postavljena.
U odluci Savjeta AZLP se navodi da se zaštita ličnih podataka obezbjeđuje svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje...
”Savjet AZLP ukazuje da iznos dosuđene naknade nematerijalne štete i iznos troškova postupka ne predstavlja lične podatke koje je potrebno anonimizovati u situacijama u kojima su prethodno zaštićeni podaci o imenu i prezimenu i adresi stanovanja lica, odnosno bez otkrivanja identiteta lica. Međutim, u konkretnom slučaju, javnim objavljivanjem informacija o iznosu naknade nematerijalne štete u odnosu na ovo lice, koje uz podatke o identitetu lica čine sastavni dio presude, mogu prouzrokovati ozbiljne posljedice i predstavljati uticaj na pravo na privatnost podnosioca zahtjeva - tužioca, što se ukazuje i u presudi Alkaya protiv Turske”, navodi se u rješenju koje potpisuje predsjednik tog tijela Željko Rutović.
Savjet AZLP nije naložio upravne mjere, imajući navode Osnovnog suda da je prilikom procedure u Pravosudnom informacionom sistemu (PRIS-u), usljed isteka roka predviđenog za anonimiziranje, došlo do objave neanonimizovane presude na službenom sajtu, koja je potom uklonjena, ponovo anonimizovana i objavljena na sajt, što je naknadnom provjerom ovih navoda i potvrđeno.
AZLP je izvršio nadzor i u Višem sudu. Na zapisnik o izvršenom nadzoru podnijet je prigovor Višeg suda u kojem se ističe da oni nakon anonimizacije objavljuju pravosnažne odluku na svojoj internet stranici, shodno odredbama Sudskog poslovnika, kao i da ni u jednom slučaju nije objavljena adresa oštećenog lica. Takođe, navodi se da je pred Višim sudom vođeno oko 160 drugostepenih postupaka vezano za naknadu nematerijalne štete a povodom ratnih zločina na teritoriji Crne Gore - Morinj, te da se sve odluke u ovim predmetima, shodno odredbama Sudskog poslovnika anonimizuju i objavljene su na sajtu.
”A da je u šest odluka došlo do objave neanonimizovanih odluka do kojih je došlo zbog propusta zapisničara koji vrši anonimizaciju ili tehničkom greškom kojom se i pored anonimizacije, neanonimizovana odluka iz PRIS-a prebaci na sajt”, navodi se u dokumentu.
Savjet AZLP ni u ovom slučaju nije naložio upravne mjere. To tijelo je odbilo prigovor Višeg suda na zapisnik o nadzoru kao neosnovan.
Bonus video:
