Policijski inspektori juče su saslušali više maloljetnika, učenika Osnovne škole “Milan Vukotić” iz Golubovaca, kako bi utvrdili okolnosti dvije tuče - jedne iz učionice te obrazovne ustanove, a druge, koja se dogodila u neposrednoj blizini škole.
Pripadnici Sektora za maloljetničku delinkvenciju istragu su započeli nakon što im je dostavljeno više snimaka dva odvojena incidenta, poslije čega su u prisustvu roditelja obavili razgovore sa đacima.
Iz uprave škole “Vjestima” je potvrđeno da u saradnji sa policijom rade na utvrđivanju činjenica i najavljuju da će intenzivirati rad na suzbijanju vršnjačkog nasilja.
”Vijesti” su u posjedu više snimaka tuča: na jednom se vidi da djevojčica, u učionici, šakama udara druga iz odjeljenja, dok nekoliko đaka pokušava da je odvoji od vršnjaka. Na drugom video-zapisu, dvojica đaka viših razreda brutalno se šaketaju, dok ostali sugerišu kako da se tuku i navijaju.
To nije prvi slučaj vršnjačkog nasilja i tuča zabilježen kamerama mobilnih telefona.
Više sagovornika novinarima redakcije kazalo je da poseban problem predstavlja to što se snimci nevjerovatnom brzinom šire društvenim mrežama i Vajber grupama.
”To predstavlja posebnu opasnost, s najmanje dva aspekta - prvi je da đaci među sobom šalju poruku da su organizovane tuče poželjan i ‘kul’ vid ponašanja, a drugi, opasniji, da žrtve nasilja teško podnose kasnije to što ih vršnjaci ismijavaju i to sa sobom nosi posljedice i po fizičko i po mentalno zdravlje”, kazao je “Vijestima” jedan od roditelja đaka OŠ “Milan Vukotić”.
Iz Udruženja Roditelji kazali su “Vijestima” da se ne radi o usamljenom slučaju, već da se ovakvi incidenti dešavaju često u školama ili u njihovoj neposrednoj blizini.
Bjelobrković: Saznali smo od policije
Direktorka škole Sonja Bjelobrković kazala je da “ono što se dešava iza vrata učionica i van školskog dvorišta, nama ostaje nepoznanica sve do momenta dok nas neko od učenika u to ne uputi”.
”U pomenutim situacijama, škola je od strane učenika i učesnika događaja ostala neinformisana. Sa ovim događajima smo upoznati od momenta kada su nam snimak uputili iz Uprave policije, Sektora za maloljetničku delinkvenciju. U skladu sa saznanjima, pozvali smo roditelje učenika koji su akteri snimaka i uputili ih u problematiku. Dalju komunikaciju roditelji su nastavili u Upravi policije, sa inspektorkom za maloljetničku delinkvenciju, a mi ćemo naš rad na suzbijanju vršnjačkog nasilja intenzivirati u skladu sa dogovorima koje napravimo sa Savjetom roditelja”, odgovorila je Bjelobrković “Vijestima”.
Ona je ukazala na to da se ta škola “aktivno bavi borbom protiv suzbijanja vršnjačkog nasilja i tu temu doživljava izuzetno važnom i značajnom”.
”Kroz organizaciju brojnih tematskih radionica, česte individualne konsultacije sa učenicima koji pokazuju problematično ponašanje, kroz rad Đačkog parlamenta i saradnju sa Savjetom roditelja, škola pokušava stati na kraj problemu nasilja…”, ističe Bjelobrković.
Ukazuje i na to da se u školi organizuju roditeljski sastanci na kojima uprava redovno predočava aktuelne situacije i moli roditelje za razumijevanje i pomoć.
”Tim za suzbijanje nasilja takođe efikasno djeluje kroz česte radionice. Prethodno postavljene kamere su nam značajan saveznik u borbi protiv ovog problema, pomažu nam da vladamo situacijom i držimo sve pod kontrolom. Da je naša škola prepoznata kao neko ko diže glas protiv nasilja, svjedoči poziv NVO Osvit da uzmemo aktivnog učešća u Danu ružičastih majica - Danu borbe protiv vršnjačkog nasilja i da govorimo na tu temu. U momentu kada se škola suočava sa ovim problemom, naši učenici nas predstavljaju na obilježavanju ovog projekta”, kazala je Bjelobrković.
Ona je obećala da će škola nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti ovakve tematike, organizovaćemo tribine koje će promovisati poželjne oblike ponašanja i uputiti na problematiku vršnjačkog nasilja.
Policija je i u novembru reagovala u ovoj školi. Tada je, nakon verbalnog okršaja, uvreda i prijetnji, jedan učenik osmog razreda napao godinu starijeg đaka u blizini škole i zadao mu nekoliko udaraca.
Mihailović: Pojačati patrole u blizini škola
Direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović upozorava na to da se “svako malo pojavljuju snimci tuča u i oko škola, odnosno sukoba djece i mladih, i potvrđuje se priča o sveprisutnom vršnjačkom nasilju kojim se ovo društvo ne bavi”.
”Moramo da priznamo da se ne bavimo i to je činjenica. Neko zaista mora da počne da odgovara za to. Šta treba da se desi da bismo se presabrali? Kakvi incidenti, kojih razmjera?”, upitala Mihailović.
Ukazala je i na to da nije rješenje da se društvo bavi samo posljedicama.
”Ali je sad već takva situacija da moramo barem time. Dok čekamo da se počnu primjenjivati mehanizmi koji su konačno usvojeni, i nakratko zaživjeli, a onda obustavljeni prvo zbog koronavirusa, pa zatim nezainteresovanosti nadležnih da ih sprovode, moramo preduzimati još neke korake. Policija odbija da vrati inicijativu Školski policajac, Ministarstvo prosvjete ne uvodi zaštitare, ali moraju naći način da se ovi ovakvi nasilnički susreti zaustave. Tražićemo od policije da na nivou cijele Crne Gore pojača prisustvo patrola i policajaca u blizini škola, gdje se djeca praktično svakodnevno okupljaju i tuku. Svaka škola zna gdje su ta mjesta, znaju i roditelji i moramo ih locirati, a zatim uraditi sve da do incidenata ne dođe”, zaključila je Mihailović.
Prema istraživanjima UNICEF-a iz 2018, 28 odsto mladih uzrasta od 12 do 17 godina kazali su za sebe da su žrtve vršnjačkog nasilja. Gotovo trećina - 32 odsto mladih uzrasta od 12 do 17 godina, izjavila da često lako gube živce i ljute se.
Tužilac obaviješten o detaljima incidenata
Iz Uprave policije su “Vijestima” kazali da su službenici prikupili obavještenja od učesnika dva incidenta, a nakon toga sa spisima upoznali državnog tužioca.
Ističu i da u događaju u učionici, nijedan đak nije zadobio povrede, dok su učenika koji je u drugom incidentu zadobio povrede, policajci uputili u zdravstvenu ustanovu radi provjere zdravstvenog stanja.
”U odnosu na različite vrste vršnjačkog nasilja (fizičko, psihološko, emotivno, socijalno) policija reaguje i ima svoju ulogu najčešće prilikom fizičkog nasilja, kada se konkretan događaj kvalifikuje od strane nadležnog tužilaštva kao neko od krivičnih djela propisanih Krivičnim zakonikom Crne Gore. Važno je istaći da vršnjačko nasilje, kao specifičan vid agresivnog ponašanja, predstavlja nasilje koje se odnosi isključivo na one slučajeve u kojima jedan ili više maloljetnika, fizički ili psihološki moćnijih, maltretira drugog, a da takvo ponašanje prethodno nije ničim isprovocirano”, objasnili su iz UP-a.
Poručuju i da je prilikom određenja pojma nasilništva (bullying) važno naglasiti šta sve nije vršnjačko nasilje.
”Siledžijstvo ili vršnjačko nasilje ne odnosi se na - povremene konflikte među vršnjacima, na tuče u kojima je odnos snaga relativno ravnopravan, kao ni na one oblike učeničkog nasilja koji se završavaju letalno (školske pucnjave, masovna ubistva), mada mnogi podaci ukazuju na to da je takvim oružanim napadima prethodila dugotrajna izloženost maltretiranju od strane vršnjaka”, odgovorili su.
Navode da, ukoliko se radi o nekom lakšem obliku uznemiravanja ili narušavanja redovnog stanja u školskom okruženju, škola preduzima odgovarajuće aktivnosti iz svoje nadležnosti (upućivanja kod pedagoga ili psihologa, obavještavanja roditelja, upozorenja).
”Odgovornost roditelja propisana je u prekršajnom i krivičnom zakonodavstvu i odnosi se na zanemarivanje, vaspitnu zapuštenost i nedostatak brige u podizanju i vaspitanju djece, a koju u konkretnim situacijama ocjenjuje, odluku donosi i kazne izriče nadležni sud”, zaključuje se u odgovoru UP-a.
Bonus video:
