Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovali su danas konferenciju „Otmica u Štrpcima - zločin u nastavcima“ na kojoj je zaključeno da „Tri decenije crnogorske vlasti ignorišu zločin u Štrpcima, a porodice žrtava ni danas nemaju status civilnih žrtava rata."
Na konferenciji je poručeno da Rezolucija o zločinu u Štrpcima, inicirana od strane porodice žrtava, čeka od maja u Skupštini Crne Gore da dođe na red za raspravu.
Konferencija je okupila pravnike, svjedoke, građanske aktiviste i analitičare koji su iz različitih uglova govorili o okolnostima i ovom zločinu nad civilima, posljedicama i mogućim ishodima približavanja pravdi, ali i obavezama državnih institucija i pravosuđa u dijelu humanitarno-socijalnih mjera zbrinjavanja žrtava i porodica, navodi se u saopštenju.
Predstavnik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Rastoder kazao je kako "Bošnjaci ne mogu i nikada neće zaboraviti žrtve otmice iz voza u Štrpcima, kao ni druge civile stradale u bezumnim, genocidnim ratovima 1991-2021."
On je podsjetio na hronologiju ovog ratnog zločina, za koji su do danas kažnjeni pravosnažno samo dvojica saučesnica u zločinu – Nebojša Ranisavljević i Mića Jovičić, dok 12, nedavno prvostepeno osuđenih u Sarajevu i Beogradu, čeka pravosnažnu presudu.
Dodao je i da je kolovođa otmičara Milan Lukič, osuđen je u Hagu na doživotnu robiju za druge zločine, a za Štrpce ga tek od 2015. godine tereti Sud BiH.
Nezadovoljstvo povodom čekanja na javnu raspravu o ovoj temi u Skupštini izrazio je i predstavnik rodbine žrtava zločina u Štrpcima Demir Ličina.
"Nadam se da će se ipak o njoj nekad raspravljati, jer želimo da čujemo glas države prema ovom zločinu." dodao je on.
Putnik voza i svjedok otmice Igor Lakić dao je izjavu o ovom zločinu inspektorima koje je poslalo tužilaštvo Srbije pred crnogorskim nadležnim organima, a kasnije je i svjedočio i pred sudom u Sarajevu u procesu koji se vodio tamo.
„Moja ljudska dužnost je da pomognem u ovome bez obzira što je sve to bilo teško i ponovo bih isto uradio“, kazao je Lakić na konferenciji.
Autor knjige "Usud imena" ,Rifat Rastoder, istakao je da bi cjelovita istina o ratnom zločinu u Štrpcima i makar istinsko kajanje onih koji su na bilo koji način participirali u kreiranju svijesti i klime u kojoj se tako nešto moglo dogoditi svima bila najblagotovornija.
Iz CGO-a su podsjetili da treća decenija prolazi u znaku nevoljnosti institucija da adekvatno procesuiraju jedan od najbrutalnijih zločina počinjen tokom ratnih 90ih uz izostanak pravde za žrtve i njihove porodice.
"Nemamo ni Zakon o nestalima, ni Zakon o civilnim žrtvama rata, ni Zakon o obeštećenju porodica nestalih kojima bi se regulisao status žrtava i njihovih porodica u Crnoj Gori i započeo proces okončanja dodatne viktimizacije koju žive“, navela je izvršna direktorka te nevladine organizacije Daliborka Uljarević.
Advokat i pravni zastupnik porodica Velija Murić naglasio je da je najbolnija tačka ubijanja putnika otetih iz voza sa stanice Štrpci činjenica da su ubijeni samo zbog imena, vjere i nacije.
"Zato moramo raditi na suočavanju s tim državnim zločinom, koji je bio motivisan diskriminacijom i da sve one koji su ga dozvolili i sproveli privedemo pravdi” kazala je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
Podsjetila je da HRA godinama apeluje i da se porodicama žrtava obezbijedi status civilnih žrtava rata i da su slali predlog izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti Vladi Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, koje su na to ostale nijeme.
U Štrpcima je 27. februara 1993. godine oteto 20 putnika iz voza „Lovćen“ 671, koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifet Husović, Senad Đečević, Ismet Babačić, Halil Zubčević, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Favzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvezdan Zuličić, Jusuf Rastoder, zatim Tomo Buzov, vojni penzioner iz Beograda, i jedno nepoznato lice.
Bonus video:
