Ambiciozna vizija Ministarstva kulture i medija, prema kojoj će prva medijska strategija doprinijeti unapređenju ambijenta za slobodno i profesionalno novinarstvo, nije propraćena sa dovoljno dobro koncipiranim aktivnostima da bi takva očekivanja bila opravdana.
To je zaključak eksperata Savjeta Evrope, kojem je Vlada u novembru uputila na stručno mišljenje Nacrt strategije, čiji je cilj jačanje položaja medija i novinara...
”Vijesti” saznaju da je među najvažnijim primjedbama Savjeta Evrope to što se nezavisnost regulatornog tijela, ali i javnog servisa i lokalnih javnih emitera u dokumentu pominju u širokom smislu, bez jasnih rješenja...
Prema nezvaničnim informacijama, eksperti su poručili da je nezavisnost javnih emitera jedan od osnovnih evropskih standarda kojima bi trebalo posvetiti više pažnje, kroz ugradnju mehanizama kojim bi se nezavisnost osigurala.
Navodno su, međutim, upozorili i da Vlada nije dala smjernice i rješenja za osiguranje transparentnosti vlasništva medija i pitanje rodne ravnopravnosti.
Nedostaju objašnjenja za zaštitu novinara
Eksperti su konstatovali da je za sprovođenje operativnog cilja, koji podrazumijeva uspostavljanje mehanizama za odvraćanje od ugrožavanja i narušavanja fizičkog integriteta novinara i povećanu odgovornost institucija, predviđeno mnoštvo mjera, ali je glavni fokus na rad policije, pravosuđa i Komisije za praćenje napada na novinare. Upozoravaju da nedostaju mjere prevencije i da aktivnosti treba da se usmjere na same novinare, žrtve ili mete napada i centre iz kojih takvi napadi potiču.
Eksperti Savjeta Evrope, kako saznaju “Vijesti”, poručili su da su neke mjere koje treba da dovedu do osnažene socio-ekonomske pozicije zaposlenih u medijima i slobodnih novinara teže ostvarive. Predložili su da se detaljnije objasni na koji način će se povećati primanja novinara, s obzirom da to zavisi od spremnosti poslodavaca na dogovor.
Eksperti koji su razmatrali nacrt prve medijske strategije imali su primjedbe na metodologiju autora, po kojoj bi smanjivanje broja prigovora Agencije za elektronske medije (AEM) za 10 odsto bilo pokazatelj povećanog kvaliteta i obima sadržaja u elektronskim i štampanim medijima. Broj izrečenih mjera, kako su naveli eksperti, može zavisiti od niza faktora i ne mora značiti da je kvalitet sadržaja bolji ili gori.
Isto su, saznaju “Vijesti”, konstatovali i za metodologiju koja se tiče jačanja mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje, onlajn uznemiravanja i dezinformacija. Tako su upozorili da manji broj prigovora i mjera ne znači da je manje i govora mržnje i onlajn uznemiravanja i dezinformacija, već zavisi i od osviještenosti publike, motivisanosti da se podnose prigovori, monitoringa i slično...
Čeka se i usvajanje medijskih zakona
Prema podacima Ministarstva kulture i medija iz maja 2022. godine, ukupan broj zaposlenih u medijima je 2.257.
Taj Vladin resor u nacrtu medijske strategije koja je upućena Savjetu Evrope na ekspertsko mišljenje, osvrnuo se i na loš socio-ekonomski položaj novinara, ali i na činjenicu da je pandemija dodatno otežala posao onima koji rade u medijima. U nacrtu strategije, koji je Vlada po drugi put prije četiri mjeseca uputila Savjetu Evrope na ekspertsko mišljenje, zaključeno je da ekonomski i socijalni položaj novinara i dalje obilježava loš materijalni status, pritisci, preopterećenost i strah, što, između ostalog, dovodi do napuštanja profesije u velikom broju slučajeva.
Vlada je u novembru objavila i nacrte medijskih zakona, čija bi primjena u budućnosti trebalo da dovede do unapređenja položaja novinara i informisanja građana, povećanja nezavisnosti javnog servisa, suzbijanja govora mržnje i uvećanja izdvajanja za medije iz budžeta države...
Takođe, mijenja se i član zakona koji je najviše kritikovan u javnosti, a tiče se zaštite izvora, pa je predviđeno da je samo na osnovu odluke nadležnog suda moguće da novinar otkrije izvor informacija, a kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja...
Novim Nacrtom Zakona o medijima prvi put je uvrštena odredba kojom se daje definicija novinara, ali i uvođenje inspektora za medije...
Nacrtom je predviđen dodatni vid zaštite za zaposlene u medijima, kojima ne može prestati radni odnos, smanjiti se zarada, promijeniti status u redakciji ili utvrđivati odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izraženo u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima.
Novim Nacrtom zakona o RTCG trebalo bi postići dalje jačanje nezavisnosti, eliminaciju bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju javnog medijskog servisa koji kao takav treba da služi isključivo javnom i interesu građana.
”Kao jedne od glavnih zamjerki sa, prvenstveno adrese Evropske komisije, ističu se dalja potreba za jačanjem nezavisnosti RTCG u pogledu rada Savjeta, te oslobađanje bilo kakvog političkog uticaja i puno poštovanje profesionalnih standarda u radu. Osim toga, neophodno je dodatno razraditi kriterijume za imenovanje članova Savjeta RTCG, revidirati broj članova Savjeta i postojeće kriterijume za predlagače”, piše u izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja ovog propisa.
Bonus video:
