Prisustvo žena u pravosuđu od suštinskog je značaja za njegov legitimitet, kazala je povodom Međunarodnog dana sutkinja koji se obilježava 10. marta sutkinja Apelacionog suda Crne Gore i predsjednica Udruženja žena sudija Crne Gore Mirjana Popović.
"Postizanje jednakosti za žene sudije, u smislu zastupljenosti na svim nivoima u pravosuđu, cilj je kome treba težiti, ne samo zato što je to ispravno za žene, već i zato što je to ispravno i potrebno za ostvarivanje pravednije vladavine prava i jačanje povjerenja javnosti u sudstvo, koje će se tako doživljavati kao transparentnije, inkluzivnije i kao istinski predstavnik građana i građanki na čije živote utiče", rekla je Popović, navodi se u saopštenju AIRE Centra.
Dodaje da na putu postizanja jednakosti za žene sudije čekaju brojni rodni izazovi u postizanju rodne ravnoteže u crnogorskom sudstvu i brojne rodne barijere.
"Počev od postupka izbora sutkinja, dolaska sutkinja na visoke pozicije u sudstvu, izgradnje kapaciteta za rodnu ravnopravnost u sudstvu, izgradnje podsticajnog radnog okruženja za žene u sudstvu, rodno odgovorne organizacije rada u sudstvu, itd. Međutim, iskreno vjerujem da će ovi i brojni drugi izazovi, biti samo podstrek za još jaču motivaciju svima uključenim u ove procese, da te izazove uspješno savladamo, i postanemo sudstvo koje će biti garant jednakosti i pravde svuda. I za sve!", kazala je Popović.
Iz AIRE Centra dodaju da iako su žene i muškarci jednaki pred zakonom, žene su na Zapadnom Balkanu i dalje u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u svim sferama javnog i privatnog života.
"Nejednakost u zastupljenosti i tretmanu žena vidljiva je u gotovo svim aspektima njihove svakodnevice, te seže sve od niže stope zaposlenosti i posjedovanja imovine do veće ekonomske nesigurnosti. Nadalje, žene su više izložene izraženim i rasprostranjenim rodno zasnovanim nasiljem. Budući da sudovi u konačnici osiguravaju provedbu zakona i zaštitu ljudskih prava, uloga sutkinja nikada nije bila važnija. Međutim, žene su i dalje nedovoljno zastupljene u pravosuđu, posebno kada je riječ o višim pozicijama unutar pravosudnih institucija", kazali su.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić ukazala je kako su "kroz godine rada i djelovanja žene u pravosuđu pokazale i dokazale da se mogu nositi sa svim izazovima koje sa sobom nosi kompleksno pravosuđe u Bosni i Hercegovini".
“Nije rijetkost da su žene na čelu pravosudnih institucija, pa i onih najviših u BiH. Trenutno su u BiH na čelu tri najviša suda upravo žene, koje svojim predanim radom opravdavaju svoje mjesto i ulogu u pravosudnom sustavu BiH. Sve žene u pravosuđu svakodnevno se susreću s donošenjem brojnih i teških odluka, iza kojih stoje svojim radom i argumentima. Stoga bih se ovdje pozvala na ono što je rekla Rut Bader Ginsburg, bivša sutkinja američkog Vrhovnog suda i veliki borac za prava žena: ‘Ženi je mjesto na svim mjestima gdje se donose odluke. Žene u tom smislu ne trebaju da budu izuzetak’. Slijedeći te riječi, prema mom mišljenju, mjesto i uloga žena u pravosuđu treba da bude pravilo, a nikako izuzetak", poručila je Galić.
Predsjednica Ustavnog suda Republike Kosovo Gresa Caka-Nimani smatra da su sudovi najučinkovitiji mehanizam za sprovođenje jednake zaštite zagarantovanih prava.
"Sudovi koji promovišu rodnu zastupljenost, ne samo da unapređuju svoju inkluzivnost i legitimitet, već doprinose i postepenom otklanjanju rodnih stereotipa, te unapređuju primjenu rodne perspektive pri donošenju odluka, čime se poboljšava njihova kvaliteta. Sve to doprinosi i povjerenju i boljem pristupu pravosudnom sistemu. Budućnost zahtijeva stalno povećanje broja sutkinja na vodećim pozicijama, što ima potencijal da transformiše njihovu ulogu u liderice reformi i voditeljice sistema upravljanja i vladavine prava u svim zemljama", rekla je Caka-Nimani.
Sokol Saduši, vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Albanije, izjavio je da su uprkos raznim poteškoćama, mnoge žene doprinijele napretku rodne ravnopravnosti, te su uspjele prevladati izazove i doći na položaje u najvišim sudovima.
Napomenuo je da “kroz razvoj regionalne saradnje, edukacije o važnosti zastupljenosti žena u pravosudnom sistemu i promovisanje solidarnosti među sudijama i sutkinjama, zajedno možemo značajno doprinijeti povećanju svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu”.
"Važno je istaknuti da zastupljenost žena na svim nivoima pravosuđa značajno doprinosi jačanju legitimnosti sudova, jednakom pristupu pravdi i povjerenju javnosti. Prisutnost žena u sudstvu nas vodi zdravijoj demokratiji i povećava kredibilitet pravosuđa. Stoga bi rodna perspektiva trebalo dobiti primarni fokus za pravosudne aktere", rekao je sudija Saduši.
Natasha Gaber-Damjanovska, sutkinja i direktorica Akademije sudija i državnih odvjetnika u Sjevernoj Makedoniji ocjenjuje da se istinska pravda može postići samo kada pravosuđe zaista bude odražavalo raznolikost društva kojem služi.
"Uključujući ravnopravnu i značajniju zastupljenost žena, koje donose jedinstvene perspektive i iskustva u sudske klupe. Primjećujem da se zastupljenost žena u pravosuđu poboljšava, ali borba treba ići dalje u postizanju pravednog sistema koji odražava talente, profesionalizam i potencijal svih”, rekla je ona.
Olivera Pejak-Prokeš, sutkinja Apelacionog suda u Novom Sadu u Srbiji, kazala je kako "žene u pravosuđu unose svoju, drugačiju perspektivu i iskustvo i time, zajedno sa muškarcima, osnažuju pravosudni sistem, doprinoseći efikasnijoj zaštiti ljudskih prava i jačanju poverenja građana i građanki u pravosuđe u celini", ističući da se to naručito uočava u "oblasti zaštite od svih oblika rodno zasnovanog nasilja, zaštiti prava djece, kao i žrtava teških krivičnih djela".
“I pored opšte tendencije da u pravosuđu sutkinje čine većinu, njihova brojnost nije jednaka stvarnoj moći da značajnije utiču na pravosudni sistem. Žene u pravosuđu se još uvek susreću sa stereotipima i predrasudama u pogledu rodne ravnopravnosti. Važno je stalno ukazivati na značaj žena u pravosuđu, primenjivati međunarodne standarde i principe, razmenjivati iskustva sa sutkinjama iz drugih zemalja", kazala je sutkinja Pejak-Prokeš.
Mreža sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti u zemljama Zapadnog Balkana osnovana je prošle godinei okuplja eminentne sudije i sutkinje iz Bosne i Hercegovine, Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Kako su kazali, ovo je prva mreža koja okuplja predstavnike pravosudne zajednice iz regiona kako bi radili na unapređenju rodne ravnopravnosti. U konačnici, ova Mreža radit će i na poboljšanju profesionalnog i osobnog razvoja sutkinja u regiji.
"Da bi žene u balkanskim društvima živele život ne samo oslobođen straha već u punoj meri učestvovale u svim njegovim aspektima, neophodno je rodno zasnovano nasilje sprečiti i sankcionisati i ženama osigurati ostvarenje jednakog pristupa servisima i jednakosti u uživanju svih prava. Bez sudova koji u krajnjoj instanci osiguravaju da se zakoni sprovode ostajemo na nivou deklaracija. Zbog toga je važna poruka koju pravosuđe šalje uspostavljanjem ove Mreže: Prepoznajemo važnost rodne ravnopravnosti i spremni smo dati svoj doprinos ostvarenju ljudskih prava i sloboda u regionu", kazala je Biljana Brajtvajt, direktorica programa za Zapadni Balkan AIRE centra.
Bonus video:
