Opasnost od novog odrona na starom mjestu - kroz Pinješ, zbog čega je put od petka zatvoren za saobraćaj, donio je dodatne glavobolje čelnicima Ulcinja, uz mučno podsjećanje da je makar na još četiri lokacije što prije nužno djelovati kako ne bi došlo do obrušavanja i erozije tla sa nesagledivim posljedicama.
Sanaciju čekaju sablasno obrušene zidine u Starom gradu koje, kao i kataklizmičko klizište u Kručama, trenutno tihuje. Aktivno je obrušavanje kamenja i stijena ispod Palate Venecija iznad južnog ulaza u Stari grad, dok se na Adi mjesecima već bore protiv erozije i nestanka plaže...
Javnost je u međuvremenu ostala uskraćena za informaciju da li je u protekle nešto više od dvije godine, od kada su se na obje kolovozne trake Pinješkog puta sručile ogromne količine zemljišta, kamena i stijena, angažovan najavljeni tim eksperata i ako jeste, da li je pripremljen plan za sanaciju klizišta, objavljen tender...
Preporuke stručne javnosti - da bi taj dio puta trebalo zaštititi makar potpornim zidovima, nijesu zavrijedili pažnju tadašnjih gradskih očeva...
A Gojko Bogojević, Aleksandra Božović i Nadica Dimitrijević sjećaće se tog 12. januara 2021. i puta kroz Pinješ vjerovatno do kraja života, jer su ih sekunde dijelile od tragedije, iako su na kraju prošli sa lakšim povredama.
”Mislio sam da ću tu ostati”, kazao je Bogojević nakon što je sa mjesta suvozača jedva izvukao živu glavu.
Dimitrijević je “Vijestima” ispričala da je sve djelovalo nestvarno.
”Bandera koja pada na put kao na nekom usporenom snimku, onda zemlja i kamenje koje kao kroz vječnost guraju auto prema ambisu… A u stvari, sve je trajalo dvije sekunde”, kaže ona.
Neophodna ispitivanja
Poznati građevinski inženjer Mentor Lunji kazao je tada da je u slučaju Pinješa riječ o plitkom, ali visokom klizanju.
”U tom dijelu preovlađuju pješčari, glinci, gline i očigledno obilno natapanje vodom, osim što je povećalo masu kliznog dijela, odnosno povećalo opterećenje na kliznu ravan, ono je razorilo i kontakt sa stijenom i taj dio brda je popustio”, pojasnio je on.
Ocijenio je da su prije bilo kakvih intervencija neophodna geomehanička ispitivanja koja će odrediti sastav slojeva i stabilnost terena na buduća klizanja.
”U međuvremenu, neophodno je izraditi privremene potporne zidove za sigurnost korisnika tog puta”, kazao je Lunji.
Kako tada, tako i danas - put je opet zatvoren, ogromne stijene i količine mokre zemlje i dalje streme prema kolovozu, mještani strahuju…
Obrušavaju se i dva i po milenijuma stare zidine
Dva dana prije nego se odlomljeni dio brda sručio na frekventnu saobraćajnicu u Pinješu, 10. januara 2021. obrušile su se zidine drevne tvrđave stare dva i po milenijuma. Obrušavanju zidina u Starom gradu, za razliku od erozija u Pinješu i Kručama koje su posljedice prirodnih procesa, dominantno je doprinio ljudski faktor.
”Ne treba biti građevinski stručnjak da bi se prepoznalo što je uzrok obrušavanju zidina Starog grada u Ulcinju. Jasno je da je tu bilo nedozvoljenog nasipanja zemlje i šuta u visini od metar i po do dva, što je proizvelo aktivni pritisak za koji zidine nijesu bile projektovane. Ako tome dodamo i natapanje vodom od obilnih padavina, što je povećalo horizontalni pritisak, onda je uzrok kristalno jasan...”, kazao tada Lunji.
Naveo je da je obrušavanju dijelom mogao pomoći rastresiti krečnjak na kontaktu zidina i osnovne stijene, koji je popustio pod dodatnim pritiskom.
”… Ne radi se ovdje toliko o statičkom problemu, kako na prvi pogled može izgledati, više je riječ o restauracijiskom, konzervacijskom pitanju. Statička intervencija nije toliko komplikovana koliko će biti problematično vratiti zidine u pređašnje stanje... a treba što prije intervenisati”, istakao je Lunji.
Ko je odgovoran što sanacija ne počinje?
Potvrda njegove priče stigla je nedavno i iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja negira odgovornost zbog toga što još nije počela sanacija obrušenih zidina na južnoj strani Starog grada.
U toj državnoj instituciji, u odgovoru “Vijestima” tvrde da su stvorili sve zakonske preduslove da projekat, urađen u skladu sa konzervatorskim uslovima, bude dostavljen Upravi na saglasnost, ali da to do danas niko nije učinio.
”Informišemo vas da je stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara, po prijemu obavještenja o urušavanju bedema, u januaru 2021. godine, obišao predmetnu lokaciju i evidentirao oštećenja. O zatečenom stanju na terenu obaviještene su sve relevantne institucije, skrenuta je pažnja na alarmantnost situacije, i upućena molba za pomoć u pokretanju potrebnih procedura”, stoji u odgovoru Uprave.
Dodaje se da je shodno zahtjevu Opštine Ulcinj za izdavnje konzervatorskih uslova, Uprava 24. maja 2021. godine izdala konzervatorske uslove za potrebe izrade urbanističko-tehničkih uslova za sanaciju obrušenog dijela južnog bedemskog zida.
Napominju da shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, za izradu konzervatorskog projekta za sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru, Uprava na zahtjev vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra, izdaje konzervatorske uslove.
Dalje se navodi da, shodno istom Zakonu, saglasnost na konzervatorski projekat daje Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra, ili privrednog društva koje vrši reviziju tehničke dokumentacije, odnosno organa nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.
”Nažalost, uprkos svim našim naporima da sistemski prevaziđemo ovu situaciju, o čemu svjedoči dokumentacija ove Uprave, obavještavamo vas da do danas, projekat urađen u skladu sa konzervatorskim uslovima izdatim od strane ovog organa, nije dostavljen Upravi na saglasnost”, odgovoreno je “Vijestima”.
Iz aktuelne lokalne uprave nijesu se oglašavali tim povodom.
Ali iz bivše lokalne vlasti tvrdili su u martu prošle godine, neposredno prije lokalnih izbora, da su se stekli svi uslovi da sanacija urušenih bedema počne ubrzo. Bivši sekretar za komunalne djelatnosti Adnan Alibegu to je potvrdio “Vijestima”, navodeći da su neophodna sredstva već obezbijeđena i da je pribavljena potrebna pisana saglasnost od firme “SJ Property” za korišćenje dijela njihove parcele unutar starogradskih zidina radi izvođenja radova.
U međuvremenu su bili lokalni izbori i smjena vlasti, ali i turbulentna dešavanja na državnom nivou oko formiranja manjinske Vlade.
Takođe, neposredno nakon obrušavanja zidina prije dvije godine, i iz Ministarstva prosvjete, nauke i sporta su najavili da će obezbijediti novac za sanaciju zidina, a da će, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, raditi na trajnoj zaštiti kulturnog dobra Stari grad. Pomoć za sanaciju obezbijedila je i Ambasada Kosova.
Aktuelni predsjednik Opštine Omer Bajraktari nedavno je u razgovoru za “Vijesti”, govoreći o kontinuiranom obrušavanju kamenja i stijena ispod Palate Venecija na ulazu u Stari grad sa južne strane, i činjenici da još ništa nije urađeno na sanaciji obrušenih zidina na drugom mjestu prije dvije godine, kazao da je riječ o velikom problemu koji iziskuje mnogo priprema, znanja i sredstava. On je izrazio spremnost Opštine da učestvuje u rješavanju tog problema uz podršku centralnih vlasti i uz angažovanje stručnih lica i referentnih institucija.
Uprkos svemu, sanacija zidina nikako da počne, stijene se obrušavaju sada i na drugim mjestima, iako je Stari grad koji postoji dva i po milenijuma i jedan je od najstarijih na Jadranu, odavno proglašen spomenikom prve kategorije. Posebno je alarmantno ispod Palate Venecija, gdje je već zabilježeno nekoliko slučajeva obrušavanja kamenja i stijena, koje se za sada zaustavljaju na postojećem potpornom zidu. Pitanje je samo kada će stići do ulice, automobila i prolaznika.
Kruče opominju
Baš kao što je i slučaj sa dijelom Kruča, gdje je martovske noći 2015. prema moru krenulo oko 70 vikendaških kuća. Porušeni domovi, raskopani putevi, krateri i pukotine svjedočili su tada o jezivoj noći. Iako su najavljivani sanacioni planovi, javnost do danas ne zna ništa o tome... U međuvremenu, vlasnici vikendica promijenili su mjesto prebivališta.
”Vijestima” je u Opštini nedavno rečeno da ne znaju kakva je trenutna situacija u Kručama.
”Kruče su aktivno klizište ‘u mirovini’ do momenta kada tu prividnu stabilnost ne poremete vanjske ili unutrašnje aktivnosti, kao što su padavine, pa čak i neznatna pomjeranja tla usljed zemljotesa. U suštini, riječ je o sedimentima punim vode koja će i dalje biti u pokretu... Teško da se tu nešto kvalitetno može uraditi bez ozbiljnih investicija”, ocijenio je tada Lunji.
Bonus video:
