Rijeke u Crnoj Gori se ne posmatraju kao prirodni resurs i ne sprovode se aktivnosti koje bi mogle dugoročno da omoguće njihovo kvalitetno stanje, ocijenila je izvršna direktorica nevladine organizacije Green home, Azra Vuković.
Ona je, povodom Međunarodnog dana rijeka, kazala da se ove godine obilježava u znaku solidarnosti prema svim lokalnim zajednicima koje na neki način dižu glas za očuvanje rijeka i koje žele da ukažu na to koliko su one važne.
Podsjeća da u Crnoj Gori ima oko 30 rijeka koje su važne i značajne, ali da su za njih vezani i problemi.
„Ono što je važno jeste da za svaku našu rijeku možemo vezati makar jedan problem i čini me se da su više po problemima prepoznate nego po njihovim vrijednosti. Tu mislim na eksploataciju šljunka, izgradnju objekata na samim obalama, otpadnim vodama...“, ukazala je Vuković.
Prema njenim riječima,uprkos svemu rijeke u Crnoj Gori imaju dobar kvalitet vode, jer nema teške industriju koja bi ga ugrozila.
„Ali, ono što je loše je naš odnos prema njima“, ocijenila je Vuković
Govoreći o problemima koji su vezani za svaku rijeku pojedinačno, Vuković je kazala da je na Morači nedavno aktuelizovan problem zbog eksploatacije šljunka koja je napravila štetu i trajne posljedice ovoj rijeci.
„U Podgorici imamo Zetu i Cijevnu, koje imaju status zaštite, ali na njima nemamo sprovođenje mjera zaštite, već su one „parkovi na papiru“, kazala je Vuković.
Pojasnila je da je procedura zaštite sprovedena, ali da nijesu obezbijeđeni upravljači, ni aktivnosti koje imaju za cilj da se njima upravlja na pravi način.
„Mi i dalje na Zeti imamo izlivanje otpadnih voda iz svih objekata koji funkcionišu na obalama, dok na Cijevnoj imamo eksploataciju pijeska i šljunka“, ukazala je Vuković.
Ona je istakla da ne treba zaboraviti ni izgradnju malih hidroelektrana (Mhe) širom Crne Gore koje su planirane ili izgrađene, a koje su takođe jedan od velikih pritisaka za rijeke.
Kako je dodala, Lim se prepoznaje po brojnim lokacijama na kojima se direktno ubacuje otpad i poznato je da na skoro cijelom sjeveru to pitanje nije adekvatno riješeno, jer uporno ljudi bacaju otpad direktno u rijeku.
„Slike tih aktivnosti vidimo kada imamo veliki nivo vode i susjedne države u kojima su ogromne količine našeg otpada“, navela je Vuković.
Pomenula je i rijeku Komarnicu, koja, kako je rekla, ima prirodne vrijednosti koje su važne i zadovoljava sve kriterijume da bude stavljena na listu zaštićenog područja.
„Uprkos svemu ovome to nam nije smetalo da na njoj planiramo izgradnju HE čime bi odmah sve ove vrijednosti izgubili“, ukazala je Vuković.
Napomenula je da je, u zavisnosti od toga da li je rijeka od lokalnog ili nacionalnog interesa, nadležnost različita.
„Činjenica jeste da se naše rijeke posmatraju samo kao resurs onda kada na njima planiramo da izgradimo bilo malu ili veliku HE ili da eksploatišemo pijesak ili šljunak ili druge resurse koje one imaju. Nažalost, rijeke ne posmatramo kao prirodni resur ili vrijednost i ne sprovodimo aktivnosti koje bi mogle dugoročno da nam omoguće kvaliteno stanje na njima“, istakla je Vuković.
Poručuje da se rijeke moraju posmatrati kao važan prirodan resurs koji se, zbog vrijednosti koje su čovjeku neophodne, mora čuvati.
Bonus video:
