Stanari dijela Beogradske ulice u Podgorici, gdje je u planu izgradnja stambene zgrade od preko 4.300 kvadrata, tražili su hitno ukidanje saglasnosti kojom je firmi "CK Group Investment" Glavni državni arhitekta dozvolio gradnju.
Oni su to poručili danas na protestu zbog izgradnje četverospratnice u dijelu Beogradske. Kao jedan od argumenata protiv dalje gradnje, pozvali su se na mišljenje Inženjerske komore, koja je dala negativan komentar na idejno rješenje za stambenu zgradu firme "CK Group Investment".
Komora je ocijenila da ono nije urađeno u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima i važećim Detaljnim urbanističkim planom "Gorica C", u dijelu koji se odnosi na maksimalnu spratnost i udruživanje parcela.
Podgorička firma "CK Group" za gradnju zgrade od preko 4.300 kvadrata dobila je saglasnost Glavnog državnog arhitekte firma sredinom juna prošle godine. Gradnja urbanističko-građevinskoj inspekciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prijavljena je 10. novembra. Objekat se gradi na urbanističkim parcelama 2b.19 (KP 2532/2 i 2531/1) 2b.20 (KP 2532/1), Blok 2, podblok b, u zahvatu DUP-a "Gorica C", KO Podgorica II.
Stanari su ranije rekli da su, prema DUP-a iz 2005, ovdje bila predviđena dva porodična stambena objekta. Godine 2019. rađen je novi DUP, za koji stanari tvrde da je "mimo zakona", zbog čega su tražili da se stavi van snage.
"U grafičkom dijelu DUP-a ‚Gorica C’, kao i grafičkom dijelu izdatih urbanističko-tehničkih uslova za navedene parcele je navedena maksimalna spratnost Po+P+2+Pk. U tekstualnom dijelu ovog plana, i urbanističko-tehničkim uslovima se u jednom poglavlju navodi da je maksimalna spratnost u bloku b do Su+P+3+Pk. Navedena konstatacija se ne odnosi na navedene parcele 2b19 i 2b20, već na maksimalnu spratnost na nivou čitavog bloka, i na parcele kojima je u grafičkom dijelu plana određena takva spratnost. Pogrešnim tumačenjem je ova odredba upotrijebljena i za parcele 2b19 i 2b20, pa je u idejnom rješenju prekoračena dozvoljena spratnost", piše u odgovoru Novice Mitrovića, predsjednika Strukovne komore arhitekata na Inicijativu stanara.
U Komori su, kako se dodaje, i mišljenja da udruživanje dijela urbanističke parcele sa drugom urbanističkom parcelom, kao što je urađeno u idejnom rješenju "nije u skladu sa tekstualnim dijelom planskog dokumenta koje se odnosi na pravila parcelacije".
Odgovor Komore stanari su dostavili Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Glavni državni arhitekta Vladan Stevović, koji je na toj poziciji u oktobru 2022. naslijedio Mirka Žićića, rekao je da bi njegova služba odluku o investiciji u Beogradskoj 51, trebalo da donese u toku sljedeće sedmice.
Zbog početka radova na izgradnji zgrade od preko 4.300 kvadrata, stanari su protestovali i prošlog mjeseca.
Usljed radova na gradilištu, na susjednoj parceli, gdje je kuća porodice Vukčević, u noći 26. na 27. februar, obrušio se dio dvorišta. Inspekcija je u međuvremenu naložila sanaciju, ali je predstavnik stanara Srđan Laković danas rekao tu "nije riječ o sanaciji, već o nastavku radova".
Lidija Vukčević, vlasnica kuće čiji dio dvorišta je urušen usljed radova na susjednoj parceli, kazala je da ona i ukućani od tog 27. februara ne spavaju i ne borave na spratu, već su život preselili u prostoriju koju koriste kao ljetnju kuhinju.
Krajem januara, Inženjerska komora negativno je ocijenila i idejno rješenje objekta, kojeg kompanija "Okov" gradi u Beogradskoj ulici, u okviru DUP-a "Nova Varoš 2". Kako su tada rekli "Vijestima", to idejno rješenje nije u potpunosti urađeno u skladu sa izdatim urbanističko-tehničkim uslovima. Kazali su i da sa urbanističko-tehničkim uslovima i planskom dokumentacijom nije u skladu ni saglasnost Glavnog državnog arhitekte na to idejno rješenje.
Povezani članci
Urbanističko-građevinska inspekcija potom je zapečatila gradilište.
Iz resora ministarke u tehničkom mandatu Ane Novaković Đurović nisu tada odgovorili na pitanje da li negativna ocjena Inženjerske komore na saglasnost koju je izdala služba glavnog državnog arhitekte, povlači njegovu, odnosno odgovornost lica koje je potpisalo rješenje. Nisu odgovorili i da li investitor zbog zabrane gradnje može da traži naknadu štete, jer je gradio na osnovu rješenja koje je izdao resor koji je i zabranio gradnju.
Bonus video:
