Potpredsjednik Opštine Mojkovac Ivan Ašanin reagovao je na tekst Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore “Skijaša nema, a vrijedna oprema propada”, objavljen 19. marta u “Vijestima”, o trenutnoj situaciji sa Ski-centrom “Žarski-Cmiljača”.
”Navodi iz teksta, pominjanjem Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi iz 2010. godine, početak projekta Ski-centar ‘Žarski’, Opština Mojkovac (nekad i sad kako gleda na razvojni projekat Skijalište Žarski-Mojkovac) itd. ima mnogo tačnosti. Međutim, prisutne su zamjene teza iz razloga neposjedovanja određenih informacija ili uticaja nekih privatnih interesa iz susjedstva, a da autorka očito nije bila u spoznaji istih.
Nova lokalna vlast u Mojkovcu kada je formirana prije godinu u kojoj sam resorni potpredsjednik za investicije i razvoj, u listi prioritetnih projekata pod brojem jedan je upravo nastavak radova na Skijalištu “Žarski” i spajanju skijališta “Žarski” i “Cmiljača” na teritoriji Bijelog Polja. Samim postupkom spajanja ovo skijalište obuhvata 25 km staza. Po mišljenju i ocjeni mnogih i najvećih stručnjaka i prvaka u ovom sportu iz bivše SFRJ, Borisa Strela, Bojana Križaja, prof. Voja Tomića (jednog od direktora zimske olimpijade u Sarajevu) ovo skijalište jedinstveno je po mnogo čemu.
Činjenica da je korona učinila određeni zastoj na ovom projektu kao i tranzicija vlasti prošle Vlade. S tim u vezi, slobodno mogu da kažem da sa državnim budžetom aktuelne Vlade usvojenim u Skupštini Crne Gore, kao i nedavnom posjetom Mojkovca premijera Dritana Abazovića zajedno sa pet ministrara, stavljena je tačka na neke dileme oko nastavka projekta i osujetili neke privatne interese i uticaje iz susjedstva. Uspjeli smo da za kratko vrijeme uradimo dosta toga da ove građevinske sezone punim zamahom nastavimo radove koje smo pokrenuli prošle građevinske sezone.
Mnogo je posla urađeno u prethodnoj godini oko projektne dokumentacije, nastavka eksproprijacije. Intenzivno se radi oko projekta postavljanja treće žičare koja će spajati Mojkovac i Bijelo Polje. Nastaviće se i završiti ove godine preostalih trećinu staza na Bjelogrivcu na skijalištu “Žarski”.
Raskinuti su već neki ugovori oko elektrodalekovoda, dorađuje se projektna dokumentacija za isti, kako bi se ukomponovali i riješili razni problemi oko imovinskih odnosa, kao i problemi tehničke prirode. Napravljeno je ovih dana i završeno nekoliko projekata oko trafo-stanica za dvije žičare u baznoj stanici “Žarski”. Takođe, putna infrastruktura je sa dijela mojkovačke strane urađena u procentu od preko 50 odsto, gdje je glavni dio posla odrađen u smislu zemljanih, betonskih radova i konstrukcija.
Takođe, most preko Tare po riječima direktora Uprave za saobraćaj gospodina Vuksanovića počinje početkom građevinske sezone, jer je sva projektna odnosno tenderska dokumentacija kao i ostali pripremni radovi završeni. Dakle, sve je spremno za početak, ovaj most je predviđen da spaja magistralni put sa regionalnim putem prema Lubnicama-Beranama, a ujedno taj put je polovina puta do skijališta “Žarski”.
Raspisani su tenderi i uskoro još nekoliko projekata ulazi u završnu fazu i to oko puta kao i vodosnabdijevanja bazne stanice na Žarskom, kao i još mnogo toga oko spajanja puta Smiljače i Žarskog - parkirališta. Lokalna uprava sa resornim Ministarstvom finansija i državne komisije radi na rješavanju imovinskih odnosa za postavljanje pomenute treće žičare - šestosjeda i nadamo se da ćemo zajedno sa građanima raditi na opšte zadovoljstvo. Napominjem, do sada je uloženo oko 30 miliona.
Ovogodišnjim državnim budžetom je za “Cmiljaču” i “Žarski” predviđeno oko 10 miliona, uz žičaru vrijednu šest miliona, koja spaja ova dva skijališta, dok je ukupna investicija vrijedna 15-16 miliona. Na nama je, lokalnim upravama Mojkovac i Bijelo Polje da pomognemo Upravi za kapitalne projekte oko realizaciji ovog zajedničkog projekta, sa kojom imamo odličnu komunikaciju kao i direktorom Uprave gospodinom Esimom Bećovićem, gdje se ne čeka na sastanak, već se zakazuje telefonski, a i mnogi poslovi tako se i završavaju. Ministarstvo ekonomskog razvoja je nedavno napravilo operativni tim, a takođe je i Ministarstvo finansija delegiralo državnog sekretar Miloša Medenicu da koordinira ovim projektom.
Naravno, lokalna uprava Mojkovac se ranije samoorganizovala i pokrenula ovaj projekat. Postoji sigurno propusta, ali svako će imati svoj dio naknadnog troška od izvođača do investitora. Mislim da pojedini to žele predstaviti iz tendecioznih razloga, kako bi se predstavilo da ovaj projekat neće zaživjeti i kako bi neki privatni profiteri ušićarili. Mi im poručujemo iz loklne uprave Mojkovac, kao i Bijelo Polje, da je ovo projekat važan za sjever i za Crnu Goru, a ova zimska sezona je pokazala da je ovaj projekat potreban i bitan radi rasterećenja cjelokupne infrastrukture Kolašina i Skijališta Crne Gore. Naglašavajući, potvrđujem da i ove godine na Bjelogrivcu i Turjaku, tj. na skijalištu “Žarskom” i “Cmiljači” ima ubjedljivo najviše snijega u regionu, zbog svoje dispozicije, sjeverno i prirodno orijentisanih ski-staza. Kada sve bude u funkciji, produžetak zimske sezone će na ovom budućem skijalištu sigurno trajati u produženom vremenu od 15 dana, što su konstatacije ne moje nego svetskih stručnjaka još poodavno kada se rađala ova ideja prije 30 godina.
U zadnjem dijelu teksta pominje se da se opštinska Agencija za investicije i razvoj Mojkovca protivila ovom projektu, a sadašnja lokalna uprava isti vidi kao razvojnu šansu. Tada sam kao direktor Agencije, kada se radilo oko Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi iz 2010. godine, učestvovao u davanju primjedbe na projekat da se kroz PPPN ne ucrtava i ne pribjegava tolikoj urbanizaciji sa 7000-8000 ležajeva. Strategija je bila i ostala ista, da se ogromni prostorni potencijali za gradnju hotelskih kapaciteta prave u samom gradu Mojkovcu, a da se reviduje takav PPPN za Bjelasicu, a ne da je kako je u teksu navedeno opština Mojkovac ili njena Agencija bila protiv projekta skijališta već protiv masovne gradnje na Bjelasici. Mi ćemo sada upravo donijeti određene odluke u ovom smjeru. Ne želimo da od Mojkovca pravimo nerazvijene Rašku i Brus, a ‘Kopaonik’ gradimo na Bjelasici.
A profiterima poručujem: država neće više nikada biti ‘krava muzara’ gdje ona ulaže pare, a ekstraprofiteri ne žele da ulažu već da skidaju kajmak, tj. da prigrabe profit za sebe. Takvi nam ne trebaju, već zdravi investitori koji se već javljaju i iskazuju određenu zainteresovanost. Država je pokazala snagu sa više odluka ove Vlade, vrativši trajekte, Željezaru, Luku, Elektroprivredu, itd. Nadamo se da će nastaviti i na sjeveru, a kada dolazite na sjever autoputem tim povodom, preporučujem Vladi da se zadrže u Kolašin pa dalje.
Uz zahvalnost autorki teksta CIN, a u nemanju dovoljno informacija, tj. dobijenih i sagledanih iz jednog ugla-centra, vjerovatno i ne znajući namjere tih centara da nijesu dobronamjerni ni prema Mojkovcu ni prema Bijelom Polju, a ni prema građanima Crne Gore, ipak ste podstakli i upozorili na neke promašaje koji su evidentno bili na ovom projektu. Na početku, da mi koji sada to radimo - nastavljamo, ne napravimo slične greške. Zahvaljujemo se i stojimo na raspolaganju, da preko medija podstaknemo sve da ažurnije dovršimo ovaj značajan projekat. Ponoviću svoju tezu - ‘Vlada koja ne završi ovaj projekat 2025-2026, nije Vlada koja treba da ima podršku ni Mojkovca ni Bijelog Polja, pa ni sjevera’. Ličnu odgovornost ću osjećati ukoliko se ne realizuje ovaj projekat, ali će u tom slučaju i javnost biti obaviještena. Znam da se to neće desiti.
Bjelasica je jedna od rijetkih planina koja ima ovakve ljepote, oslanja se na pet opština koje su povezane auto-putem, predstavlja bijelo more na sjeveru, treba redom osmisliti ulaganje u zimsku i ljetnju turističku infrastrukturu. A sa razvojem ski rizorta na Bjelasici, postajemo privlačni za planinski i seoski turizam što je u posljednje vrijeme, posebno poslije korone, sve izraženije. Tako da sjever postaje destinacija za cjelogodišnji turizam kroz ovakav razvojni potencijal, što je Vlada prepoznala i opredijelila značajna sredstva kako za Bjelasicu tako i za Hajlu. Sa već prepoznatljivim Durmitorom, dobrom uvezanošću infrastrukture, otvara se i mijenja sjever u ekonomskom smislu, a lokalne uprave će postajati samoodržive”.
Bonus video:
