Svaki građanin može jednim klikom da dobije podatak da li su i koje su parcele ili objekti vlasništvo države.
To je za “Vijesti” kazao direktor Uprave za katastar i državnu imovinu Koča Đurišić.
Time je, nakon skoro deceniju i po ignorisanja propisa, završena druga faza zakonske obaveze - formiranje registra državne imovine, poručio je on.
Zakon o državnoj imovini je još 2009. predvidio obavezu uspostavljanja registra državne imovine. Popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore završen je tek u maju prošle godine, a sada je dostupan svakom građaninu na portalu ekatastar.me
”U Zakonu stoji pojam registar, koji podrazumijeva evidenciju - popis, elektronsku bazu podataka i procjenu državne imovine. Novi menadžemnt Uprave za katastar i državnu imovinu ništa od toga nije zatekao. Zato smo popis državne imovine postavili kao prioritet Uprave. Prošle godine smo završili prvu fazu registra - popis imovine. Krajem februara smo zadovoljili i drugi kriterijum, odnosno fazu - objavili smo evidenciju u elektronskoj formi na već postojećem softveru ekatastar.me”, kazao je Đurišić.
Prema njegovim riječima, nijedan državni objekat nije bio evidentiran, a softver, vrijedan više stotina hiljada eura, kupljen još 2014. godine, nikada nije profunkcionisao.
”Popisali smo državnu imovinu i modifikovali postojeći softver. Nismo potrošli niti jedan državni euro”, kazao je Đurišić.
Vlada da procijeni treba li ulagati u procjenu imovine ili mijenjati zakon
Posljednja faza - procjena državne imovine, kaže Đurišić, koštala bi desetine miliona eura.
”U razgovoru sa sudskim vještacima različitih struka - građevinske, poljoprivredne... došli smo do zaključka da bi to koštalo desetine miliona eura. Svaki objekat, zemljište, šuma... mora biti procijenjena u skladu sa kategorizacijom. Ni zemlje regiona to nijesu završile. Od zemljama bivše SFRJ, samo Slovenija ima tu vrstu procjene. Ne radi se o tome da je taj posao nemoguć, već se radi o ogromnom novcu koji je za to potreban. Učinili smo ono što je bilo moguće u ovom trenutku sa kapacitetima koji su nam bili na raspolaganju, a bez trošenja dodatnih finansijskih sredstava. Kad će biti procjena, da li će država obezbijediti novac za to ili će promijeniti to zakonsko rješenje, ostaje da se vidi”, naglasio je Đurišić.
Nelegalni graditelji da znaju da su na državnoj imovini
Ako su građani gradili na državnim, odnosno opštinskim parcelama, ističe Đurišić, a u međuvremenu ih nijesu otkupili, one se i dalje vode na državu.
”Takvih parcela ima mnogo. To su postupci za koje je zadužen Vladin resor za urbanizam. U budućnosti, u svrhu legalizacije objekata na državnim, odnosno opštinskim parcelama, koji budu prepoznati planskom dokumentacijom, biće odobrena, pretpostavljam, prodaja te zemlje. Kakvi će kriterijumi i koje će biti cijene, to su pitanje za Vladu i za opštine”, kazao je Đurišić.
Kad me je jedan ministar pitao koliko je popis državne imovine tačan, dao sam mu riječ da se radi o najtačnijem popisu državne imovine koji je država imala. Pitao me je tada zašto sam toliko samouvjeren. Objasnio sam mu da je najtačniji, jer je prvi i nema sa čim da se uporedi. To oslikava činjenično stanje - šta smo zatekli, a šta smo uradili
Prema njegovim riječima, ima i pravnih lica, odnosno firmi koje su uzurpirale državnu imovinu.
”U svakom slučaju, niko ne može steći pravo svojine nad državnom imovinom, ako ne postoji presuda nadležnog suda, rješenje nadležnog organa ili da je neko na licitaciji to kupio od države”, naglasio je on.
Đurišić objašnjava i da je evidencija državne imovine “dinamična kategorija”.
”Imamo imovinu koja se kroz sudske presude ili rješenja drugih državnih organa, vraća vlasnicima, pa se briše iz evidencije državne imovine. Isto tako, određena imovina se vraća državi, pa se upisuje u evidenciju”.
Tako su se i popisivači susretali sa čudnim situacijama na terenu.
”Jedan objekat u podgoričkoj Ulici kralja Nikole bio je upisan kao državni. Međutim, on je zapravo vraćen vlasnicima i srušen pedesetih godina. Imamo i tu vrstu problema, koji se polako rješavaju, čišćenjem evidencije nakon konstatovaa stanja na terenu”, objasnio je Đurišić.
Zakup da, prodaja ne
Crna Gora ima 1.153.323 hektara zemljišta u državnoj svojini, ali i 2.515 objekata, ukupne površine 532.672 metra kvadratna.
Država posjeduje i 4.278 posebnih djelova objekata (garaže, stanovi i poslovni prostori), ukupne površine 827.275 kvadrata.
Prema podacima Uprave, najviše državnih hektara je u Pljevljima (157.723), Nikšiću (124.201), Plužinama (123.663), Kolašinu (113.260), Podgorici (65.731), Šavniku (60.736), Žabljaku (59.885), Baru (54.909)...
Kad su u pitanju objekti u državnoj svojini, najviše ih je u Podgorici (392, ukupne površine 110.165 metara kvadratnih), Nikšiću (316, ukupne površine 73.142 kvadrata), Baru (219, ukupne površine 44.871 kvadrat)...
Garaža, stanova i poslovnih objekata, odnosno posebnih djelova objekata, takođe je najviše u Podgorici - 1.603, ukupne površine 334.037, Beranama - 275 (površine 57.106 kvadrata), Baru 156 (površine 50.953 kvadrata), Nikšiću 275 (površine 49.047 kvadrata)...
Đurišić objašnjava da su državni organi uglavnim skoncentrisani u glavnom gradu, gdje je većina neiskorišćenih državnih objekata je u lošem i zapuštenom stanju:
”Potrebno je ulaganje da se dovedu u pristojno stanje, a uz to su male površine. Ima i situacija da su kategorisani kao poslovni prostori, a da se uvidom utvrdi da se radi o atomskom skloništu ili ruševni”.
Naglašava i da će oni objekti koji nijesu potrebni državi, a koji su u pristojnom stanju, biti oglašeni za davanje u zakup.
”Stav uprave je da država nema potrebe da prodaje svoju imovinu, nijedan centimetar kvadratni. Taj stav ne obavezuje Vladu, ali to je ono što mi zastupamo. Davanje u zakup da, prodaja nikako”.
Bonus video:
