Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašisti Nikšića u mjestu Risji do, u Dragovoljićima, kraj Nikšića, otkrili su spomen-obilježje posvećeno narodnom heroju Muharemu Asoviću na mjestu gdje je poginuo od strane četnika.
"U blizini mene nalazila se jedna gomila kamenja koja je zarasla u drveće. Od straha sam se sakrio u nju, ali sam odatle imao bolji pogled. Sa lijeve strane, iz jednog ždrijela, iskočio je čovjek na kraj njive. U tom momentu oko njega je bilo oko deset ljudi i pokušali su da ga uhvate. Napravio je pokret u lijevu stranu i sam sebi pucao u sljepočnicu. Čule su se psovke. Tako je svoj život završio narodni heroj Muharem Asović. Izašao sam posle toga i pobjegao u prvu rođačku kuću i kada sam prilazio kući, vidio sam kako svezanog strika Dimitrija odvode", ispričao je Ljubo Bojović koji je te 1943. imao deset godina i bio svjedok Asovićeve pogibije.
Predsjednik nikšićkog UBNOR-a, Slobodan Bato Mirjačić, kazao je da je crnogorski narod navikao da se vjekovima bori za rodnu grudu i da je prvi u Evropi podigao oružani ustanak protiv fašističke nemani i domaćih izdajnika.
"U prvim danima, mjesecima i godinama oružane borbe protiv okupatora ostvarivani su zavidni rezultati. Pobjede su se nizale, a iz dana u dan broj boraca se povećavao. Tako je bilo do kraja 1942. godine kada su se crnogorski partizani ostupili za Bosnu. Ostale su samo najistaknutije ličnosti i manje grupe da održavaju vezu sa narodom. Italijani i četnici u našem kraju iskoristili su taj trenutak pa su organizovali hajke na cijelom prostoru naše opštine. Tako je ovdje i nastradao Muharem Asović, a nedaleko odvade na Konjsku poginuo je i narodni heroj Danilo Bojović", istakao je Mirjačić.
Kako je rekao, najgore su prošli partizani, njih 14, koji su se krili u Budoškoj pećini gdje su poginuli Jagoš Kontić, Milica Baletić, Blažo i Ilija Lješković i Vojin Nikčević.
"U sve tri ove akcije-hajke učestvovao je veliki broj četnika, a sa sigurnošću se zna da je Bajo Stanišić podijelio 30.000 lira četnicima koji su učestvovali u ovom zločinu koje je dobio od italijana. Nije nam poznato da li su novčano nagrađeni i oni koji su ubili Danila Bojovića i Muharema Asovića ali je sigurno da su dobijali oružje i municiju, hranu i odjeću od Italijana“, kazao je Mirjačić.
Zahvalio se SUBNOR-u Crne Gore, Vojsci, preduzetnicima Migu Bojoviću i Voju Peroviću, koji su im pomogli realizuju postavljanje spomen obilježja, a posebno se zahvalio porodici Bojović koja je osam decenija čuvala uspomenu na pogibiju Muharema Asovića.
Čedomir Vukotić, član predsjedništva UBNOR-a i antifašista Nikšića, govorio je o Muharemu Asoviću, koji se po ugledu na oca, bavio kovačkim zanatom, bio aktivan u sportskom društvu, a član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) postao je 1934. godine.
"U poznatoj partijskoj provali 1936. godine, među uhapenim komunistima bio je i Muharem. U zloglasnom istražnom zatvoru u Dubrovniku, đe je mučen, proveo je sedam mjeseci. Po povratku u Nikšić, bilo mu je ograničeno kretanje, a svakodnevno je morao da se javlja policiji. Kad su u našem gradu organizovane demonstracije, policija ga je hapsila. Zbog revolucionarnog djelovanja uoči rata, sproveden je u koncentracioni logor u Smederevskoj Palanci. Pušten je pred izbijanje aprilskog rata 1941. godine“, kazao je Vuković.
Asović je bio aktivan učesnik Trinaestojulskog ustanka, a u jesen 1941. biran je u Sreski komitet Partije. Polovinom 1942. godine, kada se glavnina partizanskih snaga povukla u Bosnu, ostavljen je da ilegalno radi na okupiranoj teritoriji nikšićkog okruga.
„Brojne snage nacionalista i četnika organizovale su krajem 1942. i početkom 1943. godine česte potjere u kojima ginu mnogi ilegalci. U januaru 1943. Muharema su sa još tri druga opkolili četnici u Dragovoljićkom Riśem dolu, nadomak Nikšića. Četnici su među njih bacili bombu, od koje Muharem, iako teško ranjen, pokušava da pobjegne. Iznemogao, ni po koju cijenu ne želeći da padne neprijatelju u ruke, izvršava samoubistvo“, kazao je Vukotić.
Njegov otac Mujo i mlađi brat Alita, strijeljani su u Berane 1943. godine, a Muharem je 1953. proglašen za narodnog heroja.
"Pogibija ovoga crnogorskog junaka utoliko je teža i tragičnija jer je stradao od 'domaćega' izdajničkog jada koji Crnu Goru, nažalost, prati kroz vjekove Danas, na 80. godišnjicu smrti heroja Muharema Asovića, Udruženje boraca NOR-a i antifašista Nikšića otkriva ovu spomen-ploču za nezaborav. Davno neko reče da čovjek umire dva puta, prvi put kada prestane da kuca njegovo srce, a drugi put kada bude zaboravljen. Muharem Mujov Asović nije, ne smije i neće biti zaboravljen, kao ni hiljade poginulih za čast i slobodu Crne Gore, sve dok je ijednog antifašiste pod crnogorskim nebom“, zaključio je Vukotić.
Otkrivanju spomen obilježja, pored članova UBNOR-a, Ljuba Bojovića i porodice Asović, prisustvovali su i Vukić Pulević, Stevan Radunović i Dragan Mitov Đurović, potpredsjednik i generalni sekretar SUBNORA Crne Gore.
Bonus video:
