Mjeseci priprema stali su u dva dana - dvije nedjelje i dva kruga predsjedničkih izbora koje je, kao i u godinama za nama, kroz program građanskog posmatranja, i ove godine pratio Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Prvi ljudi u prostorije PR centra, u Podgorici, gdje su drugog aprila bili članovi glavnog tima CeMI-jeve posmatračke misije, počeli su da pristižu i prije sedam sati, kada su otvorena biračka mjesta.
Oko osam, tu su već bile i kamere tri televizije - RTCG, Vijesti i TV E, njihove ekipe pripremale su neophodno za dug radni dan. Kamere su postavljene i spremne za uživo prenos i uključenja.
Definisani su i podijeljeni i linkovi za Jutjub, za sve druge redakcije koje su na taj način u toku dana publici prenosile konferencije, kojih je toga dana bilo devet.
Članovi glavnih CeMI-jevih timova - pravnici, statističari, programeri, dizajneri, novinari, fotoreporteri, kamermani, zaposleni u centru za korisnike, gdje pristižu i prve prijave nepravilnosti… već rade punom parom.
”Kakvo je olakšanje kad sve radi”, čuje se komentar nekog iz tima, već nakon prvog uključenja u 9.15 sati, kad je sistem i prvi put toga dana uživo testiran.
U hodu se rješavaju vizuali, dizajnerima se sugeriše kako da neki podaci izgledaju bolje i da se izmjene završe do prvog sljedećeg uključenja u 11.15 sati.
”Kafa bez šećera, a kakva je za tebe…”, do svakog je već stigla Ceca.
”Ceca brine da niko nije gladan i žedan, da ima dovoljno kafe”, pojašnjavaju mi.
”A ko brine o Ceci?”
”Svi oni”, Ceca nije ni čekala da drugi odgovore umjesto nje.
Od izbornog dana, svi se nadaju najviše tome da - prođe mirno.
Dosta je jedno iskustvo iz 2013. godine
U nedjelju drugog aprila, građani su, u drugom krugu, birali između aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića (DPS) i Jakova Milatovića (Evropa sad). CeMI je toga dana nadgledao izbore, kao što to čini od 2000. godine. U građanskom nadgledanju jedino nisu učestvovali 2013, kada su u trci za predsjednika učestvovali Filip Vujanović i Miodrag Lekić. A rezultate tih izbora, podsjeća šefica CeMI-jeve misije Ana Nenezić, niko sa sigurnošću ne može da saopšti ni danas. I to je, kaže ona, i jedna od glavnih vrijednosti građanskog posmatranja izbora.
”Jedan jedini put kad organizacije civilnog društva nisu posmatrale izbore bilo je 2013, tada je međunarodna zajednica izašla sa stavom da je Crna Gora dostigla dovoljan stepen demokratskog razvoja, da posmatranje te vrste nije potrebno i da Državna izborna komisija (DIK) može sama da iznese taj proces. Međutim, 2013. godine desilo se da su oba izborna štaba izašla sa proglašenjem pobjede, jer su na bazi njihovih rezultata oba kandidata pobijedila”, prisjetila se Nenezićeva i dodala da je tada zamalo došlo i do nemira. Nisu se, kaže, desili, samo zahvaljujući ozbiljnosti jednog od kandidata.
Uz CeMI, izbore na taj način u Crnoj Gori nadgleda i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Cilj građanskog nadgledanja, kako piše i na vebsajtu CeMI-ja, jeste “da procijeni izborni proces u skladu sa najboljim praksama i metodologijom koju koriste sve renomirane organizacije za monitoring izbora”.
”A da istovremeno mijenja dugotrajnu situaciju u zemlji u vezi sa malim povjerenjem birača u izbore, kao i upitnom legitimnošću i zakonitošću prethodnog izbornog procesa”, navodi se na zvaničnoj stranici te organizacije.
Prema riječima Nenezićeve, takvi podaci tokom protekle preko dvije decenije govore da kad CeMI izađe sa rezultatima izbora, nema sumnje da će to biti blizu onome što su i konačni rezultati.
”Time se izborni štabovi onemogućavaju da pojedinačno izlaze sa proglašenjem pobjeda, a onda se i štiti javni interes da ne dođe eventualno do nereda”, kaže ona.
U dva kruga preko 1.200 osoba u misiji
U toku oba kruga predsjedničkih izbora, 19. marta i 2. aprila, angažovano je 1.100 posmatrača, 450 u prvom i 650 u drugom. To nije i konačan broj ljudi koji učestvuje u misiji.
Maja Bjelić, PR koordinatorka CeMI-ja, kazala je da je u dva izborna procesa ukupno učestvovalo preko 1.200 ljudi, ne računajući i medije koji su registrovani za praćenje. Uz Bjelić, glavni tim posmatračke misije te NVO, čine još šefica i zamjenik šefa misije, pravni analitičar, PVT koordinatorka, analitičar finansiranja političke kampanje, koordinator mreže posmatrača i analitičar izborne administracije.
”Glavni tim, dakle, čini osam članova, a onda se hijerarhija spušta niže na posmatrače sa terena. Uz nas, u svakoj od ovih oblasti imamo konsultante, naročito kada je riječ o PVT timu”, kaže ona.
Statističari i programeri centar sistema
PVT, tim za paralelno prebrojavanje glasova, centar je sistema. Tu se slivaju podaci o izlaznosti, nepravilnostima i obrađuju i pripremaju za dalju objavu. PVT čine programeri i statističari. Jedan od njih, Dragiša Bjeloglav, čovjek koji se, kako kaže, cio život bavi izborima, pojašnjava da je njihov zadatak da za što kraće vrijeme nakon zatvaranja biračkih mjesta, dođu do procjene rezultata glasanja. Procjena koju rade na uzorku, kako je rekao, ne smije da odstupa više od 0,5 odsto od stvarnih rezultata.
”Obično radimo na uzorku od 400, ali ove godine je CeMI bio ambiciozniji... Ideja je da se već, kratko nakon 20.00 sati, prikažu rezultati i to već oko 20 godina radi ista ekipa”, kaže on.
”Znači uigran ste tim?”
”Uiguran tim, sa njima radim kao da sam dio njih”.
Metodologija je, kaže, slična i u drugim zemljama regiona, i dodaje da u Crnoj Gori više niko ne očekuje rezultate DIK-a.
”Svi znaju da je to, to kad mi objavimo podatke”, kaže Bjeloglav.
Uz prebrojavanje glasova, uloga PVT tima je i prikupljanje podataka o nepravilnostima. Za to, pojašnjava Ivana Vojvodić, imaju razvijene detaljne formulare, podatke prikupljaju nekoliko puta tokom dana i obrađuju u realnom vremenu. To timu pomaže u procjeni kako protiče izborni dan, kako rade birački odbori, da li je sve regularno ili ne. Dio tih podataka objavljuje se tokom dana, dio kasnije, u završnim izvještajima.
Svi podaci koji pristižu, obrađuju se i plasiraju na različite načine, a cio sistem je, kaže Vojvodić, automatizovan.
”Do mjere da mislim da rijetko koja posmatračka misija u svijetu ovako funkcioniše, da je brzo…”, kaže ona.
U timu su, uz statističare, i programeri. Jedan od njih, Marko, pojašnjava da se statistika cijelog procesa godinama oslanja na tehnologiju za koju je zaslužan tim iz Ipsosa i CeMI-ja.
”Na toj tehnologiji se prikupljaju, obrađuju i prikazuju podaci statističarima, da bi oni mogli da na osnovu njih donose zaključke, koje su to informacije koje su im potrebne da bi bili što bliže tome što je finalni rezultat”, kaže on.
Bjeloglav dodaje da “sve mora biti na vrijeme, tačno, precizno”.
”Mediji, cijela Crna Gora, pa i svijet posmatra šta se dešava. Na osnovu ovih rezultata koji se mjere, može se lako procijeniti i kakvi će biti konačni rezultati, izlaznost, koji dio države više izlazi… Vrlo lako je vještom statističaru da napravi projekciju u toku dana, ali ono što je ključno je da ćemo već u 20.20 imati prve rezultate, gdje će pobjednik biti jasan”, kaže Bjeloglav.
Iza tehnologije, pojašnjava Marko, stoji kompleksna matematika, proces integracije podataka, jer dobijene podatke treba u konačnom prikazati u razumljivom formatu za opštu javnost.
”Mi smo izvor podataka za sve ostale - medije, za sajt, društvene mreže, za sve što ide van ove mreže”, pojašnjava Marko.
Dodaje i da je uloga programerskog dijela tima da se postara i da u toku izbornog dana tehnički funkcioniše sve kako treba.
”Možemo da se pripremamo pola godine, ali ako danas nešto ne radi, onda ništa nismo uradili, sjutra je već sve završeno. Mnogo je izazova, i vrlo je nezgodno razvijati i održavati takve sisteme baš iz tog razloga, što taj jedan dan mora da radi”, kaže on.
I slikovito objašnjava na primjeru sistema jedne banke: “Razvijate ga u kontinuitetu i on ne radi sat vremena, izračuna se koliki je gubitak banke za tih sat vremena i ulažu se napori da se sljedeći put to ne desi, banka sjutradan nastavlja da radi. Ništa se nije desilo, nije bio nikakav fatalni prekid. Ali, izbori su jedan dan”.
Suština dijela posla programera je i da tokom izbornog dana tehnički samo prate sistem, jer tu, uz prethodne pripreme, nema bitnih izmjena. Ako se za tim i ukaže potreba - nešto treba da se izmijeni, obezbijedi neki novi format podataka, zadatak tog tima je, dodaje Marko, da na dan izbora brzo reaguje. Brza reakcija, pojašnjava on, neophodna je i ako se dogode napadi ili bilo šta što se tiče bezbjednosti.
”Tu smo da reagujemo najbrže što možemo”, kaže Marko.
Programeri brinu i da mobilna i veb aplikacija “Fer izbori”, putem koje se, pored ostalog, prijavljuju nepravilnosti, funkcioniše kako treba.
Iskusan i brojan tim za prijave nepravilnosti
A sve nepravilnosti koje prijave građani i posmatrači CeMI-ja, prati pravni tim. Nepravilnosti, osim što pristižu putem mobilne aplikacije i vebsajta ferizbori.me, u aplikaciju unose i oni koji se nalaze u centru za korisnike.
”Oni podatke koje dobiju upisuju direktno u aplikaciju i to su isto podaci koje obrađujemo kroz aplikaciju”, pojašnjava pravni analitičar Ognjen Mitrović.
U nedjelju, tokom drugog kruga predsjedničkih izbora, do 11.15 sati podnijeto je pedesetak prijava.
”Ono što je dobro je da imamo iskusan i dovoljno brojan tim, kako bismo obradili sve prijave kroz aplikaciju. Informacije koje se pripremaju za konferencije, koje su organizovane na dva sata, obuhvataju samo ključne nepravilnosti i informacije, dok se one manje, detaljnije obrađuju za preliminarnu izjavu i konačne izvještaje”, pojašnjava on.
Prema riječima Mitrovića, uz one nepravilnosti koje i formalno i suštinski predstavljaju kršenje zakona, dešavaju se i one koje to nisu, ali je takvih prijava značajno manje. Ipak, dodaje, sve što građani i posmatrači prijave, ostaje u aplikaciji, gdje se definiše šta će biti objavljeno.
”Postoje uvijek neke zanimljive i simpatične prijave, koje ne predstavljaju neregularnost, one ostaju u aplikaciji, ali nisu dostupne javnosti. Od svih neregularnosti i nepravilnosti, mi za javnost u toku izbornog dana saopštavamo one koje su učestale i koje predstavljaju najznačajnije i najevidentnije kršenje odredbi koje štite izborni proces”, kazao je pravni analitičar i član glavnog CeMI-jevog tima za posmatranje izbora.
Dodaje i da se aplikacija ferizbori.me stalno unapređuje, da se za potrebe ovih izbora radilo na tome da bude što efikasnija i razumljivija za korisnike (user friendly).
”Da je ispromovisana adekvatno, kako bi građani znali da je i ovo jedan od načina na koji mogu prijaviti nepravilnosti. Mi svakako radimo punom parom kako bismo sve te nepravilnosti i obradili i filtrirali, i učinili dostupnim javnosti”, kaže Mitrović.
U 15 minuta do rezultata
Dvanaest sati po dolasku u PR centar, atmosfera je već drugačija - više je novinarskih ekipa, tokom posljednjih minuta, prije zatvaranja biračkih mjesta u 20.00 sati, na svako malo druga redakcija uključuje se uživo u program matične kuće. Pristižu i predstavnici stranih ambasada.
PVT tim već obrađuje prve podatke sa terena. Ima prostora i za šalu - statističari se međusobno nadmeću u vezi sa tim ko je bliži u projekcijama. Petnaest minuta po zatvaranju biračkih mjesta, u 20.15 sati, već su imali preliminarne rezultate. Pet minuta kasnije, CeMI je u uključenju uživo saopštio da je Crna Gora dobila novog predsjednika.
Žene važne u svakom procesu
Žene su i ranije bile dio glavnog CeMI-jevog tima za posmatranje izbora, ali sada prvi put njima pripadaju i dvije ključne pozicije.
Maja Bjelić podsjeća da su i u samoj kampanji žene neznatno prisutne.
”NVO sektor i CeMI uvijek šalju poruku i institucijama i političkim partijama koliko su žene važne u svakom procesu i koliko je važna politička participacija žena”, rekla je ona.
Kad ukažu na problem i još vide rezultat, novinari vide sav smisao tog posla
Oko 15 sati, pred još jedan presjek i početak konferencije, u PR timu pripremali su grafiku koja govori o (ne)pristupačnosti biračkih mjesta za osobe sa invaliditetom.
Iz tima, koji tokom cijelog izbornog dana komunicira i putem društvenih mreža, pojašnjavaju da žele da javnosti pruže one informacije koje su zanimljive i indikativne, koje ukazuju na određene probleme. Kažu i da primjećuju da, nakon što javnosti pruže slične podatke, registruju da se neke nepravilnosti ponavljaju u manjoj mjeri.
Poručuju i da je to razlog zbog kojeg i rade taj posao i kako novinarstvo tako pokazuje sav svoj smisao.
Prijetnje bombom nisu zaustavile misiju, ali šalju zabrinjavajuću poruku
U svakom Cemijevom timu u toku izbornog dana nadaju se da će sistem biti stabilan i da ih tehnika i tehnologija neće iznevjeriti. Posljednje izbore, međutim, obilježila je i drugačija vrsta brige - između dva kruga predsjedničkih izbora, prvi put su dobili prijeteće poruke. I to je objasnilo prisustvo policajaca u prostorijama PR centra u toku izbornog dana.
Prema riječima Nenezićeve, misiji su sedam dana putem elektronske pošte stizale prijetnje, u početku blaže.
”I došli na kraju do toga da nam je čovjek prijetio da će nam baciti bombu”, kaže ona.
Prijetnje su prijavili, tužilac je djelo kvalifikovao kao ugrožavanje bezbjednosti, CeMI-ju je dodijeljeno deset policajaca.
O prijetnjama, pojašnjava, nisu htjeli da u toku izbora govore javno da ne bi rizikovali misiju. Maja Bjelić kaže da prijetnje nisu uticale na funkcionisanje misije.
“Ali je pojava koja šalje određenu poruku, da se možda želi uticati i utišati glas nevladinih organizacija poput CeMI-ja, koje vrše posmatranje”, kazala je ona.
Bonus video:
