Zahtjeve za državljanstvno Crne Gore prijemom, resor unutrašnjih poslova počeo je da rješava na osnovu odluke koju je nekoliko sati uoči izglasavanja nepovjerenja, 4. februara 2022. godine usvojila Vlada Zdravka Krivokapića. To proizilazi iz odgovora koji su iz Ministarstva uputili “Vijestima” nakon četiri ponovljena upita.
Odlukom Krivokapićeve Vlade, osoba mora imati 10 godina boravka u Crnoj Gori - pet godina privremenog, plus pet godina stalnog.
Prvi put, redakcija se elektronskom poštom resoru ministra u tehničkom mandatu Filipa Adžića obratila 22. februara, te potom i prvog i šestog marta, pa 4. aprila. Pitanje MUP-u je da li će o dodjeljivanju državljanstva prijemom odlučivati na osnovu Odluke o izmjeni odluke o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, koja je usvojena na telefonskoj sjednici Vlade 4. februara 2022, ili će MUP eventualno osporiti tu odluku.
”MUP u postupcima za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom primjenjuje važeće pozitivnopravne propise i to Zakon o crnogorskom državljanstvu (Službeni list, br. 13/08, 40/10, 28/11, 46/11, 20/14 - Odluka US CG, 54/16 i 73/19) koji propisuje načine i uslove sticanja crnogorskog državljanstva prijemom i Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom (Službeni list, br. 47/08, 80/08, 30/10, 56/12, 15/22) kojom se određuju kriterijumi za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom”, piše u odgovoru “Vijestima”.
Iz MUP-a nisu precizirali kada je počela primjena Odluke.
”Vijesti” su krajem jula pisale da je resor unutrašnjih poslova od 28. aprila 2022, kada je formirana Vlada Dritana Abazovića, pozitivno odgovorio na 26 zahtjeva za sticanje državljanstva Crne Gore prijemom, a da nijedan nije riješen na osnovu odluke koju je nekoliko sati uoči smjene, 4. februara te godine usvojila Vlada Zdravka Krivokapića. Takav zaključak proistekao je iz rješenja na zahtjev za slobodan pristup informacijama (SPI) koji je resoru Filipa Adžića uputio Centar za građanske slobode (CEGAS).
Marija Kalezić Popović, izvršna direktorica te organizacije, komentarišući posljednji odgovor MUP-a, kazala je “Vijestima” da je umjesto primjene Odluke Krivokapića, trebalo sačekati da Ustavni sud ocijeni da li je zakonita i u skladu sa Ustavom, ili da nova vlada raspravlja o njoj.
”Najsvrsishodnije bi bilo da je Ustavni sud donio odluku o ocjenjivanju zakonitosti i ustavnosti, na osnovu podnesene inicijative za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića, koja je ovu Odluku donijela na elektronskoj sjednici, bez predstavnika MUP-a, u danu kada je izglasano njeno nepovjerenje. Način donošenja Odluke na ovaj način je krajnje sporan. Po Odluci se tokom naredne, 43. Vlade, nije odlučivalo, dok se očekivalo da Ustavni sud ocijeni da li je ustavna ili neustavna, te u skladu sa tim, dobije ili izgubi pravnu važnost. Ili, da Vlada raspravlja o njenoj sadržini i eventualnim izmjenama. Kako se nijedna od mogućih i očekivanih radnji nisu dogodile, MUP je morao u konačnom donositi rješenja po datoj Odluci”, kazala je Popović Kalezić.
Prema njenim riječima, “građani i građanke imaju pravo na ostvarivanje prava na crnogorsko državljanstvo, uz ispunjavanje uslova iz date Odluke”.
”Sve dok ona nije pravno osporena i stavljena van pravne snage. Sporna Odluka u suštini precizira i razrađuje zakonske norme tumačeći ih povoljnije za potencijalne aplikante za crnogorsko državljanstvo”, rekla je ona.
Iz CEGAS-a su više puta upozoravali na spornost stalnih izmjena odluka koje se tiču sticanja crnogorskog državljanstva, u zavisnosti od Vlada koje ih donose.
”Pogotovo kada se propuste dobre prakse, pa se ugrozi transparentnost, javnost, pa samim tim - organizovanje javne rasprave. Brojni zakoni, pored Zakona o crnogorskom državljanstvu, kao što su Zakon o registrima prebivališta i boravišta, Zakon o strancima, nemaju usklađene definicije jednih te istih pojmova, pa se konstantno stvara različita mogućnost tumačenja, što za posljedicu ima stalno prisutnu pravnu nesigurnost i nejednaku primjenu”, poručila je ona.
Vlada Zdravka Krivokapića usvojila je izmijenjenu Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom na elektronskoj sjednici 4. februara, u posljednjim satima punog mandata. Odluka je usvojena mimo znanja tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića. Izmijenjena Odluka objavljena je u Službenom listu 11, a na snagu je stupila 19. februara 2022.
Zakon o crnogorskom državljanstvu donijet je 2008. godine. Predviđa četiri načina sticanja - porijeklom, rođenjem na teritoriji Crne Gore, po međunarodnim ugovorima i sporazumima i prijemom. Uslovi za sticanje državljanstva prijemom uređeni su posebno odlukama Vlade. Odluka koja je prethodila onoj koju je usvojila Vlada Zdravka Krivokapića, kao jedan od preduslova za pravo na sticanje crnogorskog državljanstva je da osoba mora imati ukupno 15 godina boravka u Crnoj Gori - pet privremenog i 10 stalnog. Odlukom Krivokapićeve Vlade, taj preduslov izmijenjen je na način da se 10 godina boravka smatra pet godina privremenog, plus pet godina stalnog.
Odluke kojima se uređuju uslovi za sticanje državljanstva prijemom donošene su više puta - dva puta 2008, 2010, 2012, 2016, 2018. i 2020. godine. Po usvajanju posljednje, Odluke od 4. februara, tada potpredsjednik Vlade i mandatar za sastav nove, Dritan Abazović, kazao je da će ona biti poništena. Advokat i član Predsjedništva SDP-a Miloš Vukčević krajem februara prošle godine predao je inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi Odluke o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Pored ostalog, naveo je da bi njena dalja primjena mogla uticati na to da značajno bude izmijenjena struktura birača.
Bonus video:
