Država mora pod hitno da uredi sistem rada turističkih vodiča, jer trenutno o Crnoj Gori turistima pričaju i oni koji ne znaju crnogorski jezik. Problema je mnogo - od nelojalne konkurencije do štancovanja licenci, ali i nedovoljno uređenog socijalnog statusa, ocijenio je odbornik Asocijacije turističkih vodiča Crne Gore Ivan Perčobić.
On ističe da su jednostavno nevidljivi za nadležne institucije, koje su nezainteresovane za turističke vodiče.
"A mi smo prva linija fronta, mi smo ti koji tom turisti koji dođe priča o ovoj državi. Mi predstavljamo zemlju, mi ublažavamo loše stvari. Mi smo ti koji im možemo promijeniti mišljenje koje su možda imali o našoj državi. Mi predstavljamo našu zemlju kao ambasadori. Zamislite jednog lošeg ambasadora koji tokom sezone ima na desetine grupa turista, kakvu on sliku prenosi gostima o Crnoj Gori. Zato želimo da iskontrolišemo ko može da dobije licencu. Želimo da nas državne institucije čuju, jer naše iskustvo je značajno, možemo doprinijeti da se donesu bolji zakoni. Jednostavno, da nas pitaju bilo šta, jer mi smo tu da pomognemo državi da se na neki način uredi ova oblast i omogući kvalitetan rad. Mi smo individue, imamo Asocijaciju, ali nažalost nemamo kome da se obratimo, uđe kroz jedno, izađe kroz drugu uvo. A imamo ogromne probleme. Crna Gora živi od turizma, a svi želimo da što više ljudi dođe", kazao je on za "Vijesti".
On priča da od turista često čuje da su obišli mnogo zemalja, ali da je Crna Gora najljepša koju su vidjeli.
"Kroz njih sam još više shvatio, iako putujem mnogo po svijetu, koliko je naša zemlja lijepa, koliko treba da je cijenimo, koliko treba da je čuvamo", kazao je on.
Edukacija problem
Navodi da trenutno na spisku u Crnoj Gori ima hiljadu i po vodiča, ali da je stvarni broj koji se bavi tim poslom 300 do 350.
"Ogroman problem je taj što se mora izvršiti promjena edukacije za turističkog vodiča. Prvo što treba uraditi je da makar trećina predavanja bude praktična nastava (na terenu), kao što je u mnogim uređenim zemljama. Nažalost, sada praktična nastava nije ni pet odsto, dok je 95 odsto teorija. Ti ljudi moraju da imaju praksu, da bi nešto naučili".
Perčobić je naglasio da bi trebalo zabraniti izdavanje licenci nerezidentima i osobama koje samo znaju najosnovnije riječi našeg jezika.
"Mi smo kao Asocijacija zaustavili primanje novih vodiča iz razloga što smatramo da ta edukacija nije dovoljno dobra, jer licencu dobijaju ljudi koji ne znaju ni ukupno stotinu riječi našeg jezika. Zamislite da vam zemlju predstavlja neko ko ne zna vaš jezik, nema ni osnovnu komunikaciju. Takvi uspiju da dobiju licencu turističkog vodiča, što je nedopustivo. Bilo koja druga zemlja to ne bi dozvolila. Ti isti viodiči koji ne znaju naš jezik, rade ispod cijene, što predstavlja ogroman problem za ostale vodiče. To omalovažava naš rad, zbog čega stari vodiči, profesionalci, izlaze iz ovoga posla, jer im se više ne isplati da ostanu u tome".
Mnogi i ne uzimaju lokalne vodiče
Upozorava da inostrani vodiči tura i domaći “kvazi vodiči”, kao što su taksisti, glume vodiče, ali i da problem predstavlja i to što grupe inostranih gostiju, koji autobusima dolaze iz Hrvatske i ostalih zemlja okruženja, ne uzimaju lokalne vodiče.
"To je ogroman problem, jer naš zakon, na primjer, obavezuju da morate imate vodiče za lokacije poput Starog grada Budva, Starog grada Bar… Problem je što na putu između Bara i Budve nije vam potreban vodič. To što će ti vodiči grupama pričati između Bara i Budve, to je njima ostavljeno, što je van svake pameti. Oni će onda da dođu ispred Starog grada Budve i reći da je grupa slobodna jer im je ‘sve ispričao’ u autobusu, tako da izbjegnu da uzmu lokalnog vodiča koji bi turistima mnogo bolje približio istoriju i kulturu naše zemlje. Jednostavno im ne možemo ništa, nemoćni smo, a pitanje je kako je taj isti vodič predočio turistima Crnu Goru".
Prema njegovim riječima, za vrijeme pandemije korona virusa, oni su volontirali zajedno sa inspekcijom pokušavajući da suzbiju rad takvih vodiča.
"Upozoravali smo te vodiče da ne mogu to raditi, da moraju uzimati lokalne vodiče. Bilo je slučajeva da budu privedeni, ali kazne su smiješne, stotinu eura ili slično. To su bili rijetki slučajevi, jer uglavnom oni raspuste grupe pred Stari grad i puste turiste da sami obilaze. Nažalost, nemamo kazneni sistem koji bi na pravi način suzbio takve pojave. Potrebno je uvesti strogi kazneni sistem kakav je u Hrvatskoj. Tamo je nemoguće dovesti grupu turista, a ne uzeti njihovog vodiča, jer onaj ko to ne bi uradio, dobija kaznu - zabrana pola godine ulaska u Hrvatsku, a i kazne su enormne. Uvođenjem takvog kaznenog sistema uveli bi red, omogućili bolje punjenje budžeta, ali i angažovanje inspekcije. Imate samo par mjesta gdje bi moglo sve da se iskontroliše, to su Perast, Budva, Biogradska gora, Stari Bar, Kotor…".
Deficitarni jezici i manjkavost zakona
Primjeri nelojalne konkurencije su svuda vidljivi, a posebno kada je riječ o kruzing agencijama koje ne žele da povećavaju dnevnice vodičima, iako su turistima povećali cijene izleta, priča Perčobić.
"Nažalost, mnogi vodiči prihvataju da rade po tim nižim cijenama, jer nas je pogodila korona kriza kada mnogi nijesu radili".
Smatra da bi akcenat morao biti stavljen na edukaciji turističkih vodiča za deficitarne jezike.
"Forsira se engleski, imate štancovanje stotina licenci za vodiče za engleski jezik. Engleskih vodiča imate na pretek, čak svako ko zna neki drugi strani jezik zna i engleski. Moraju da se forsiraju deficitarni jezici, prije svih njemački, francuski, kineski… Svi ti jezici odakle imamo dosta gostiju, a fali vodiča. Svake godine vi ne možete naći dovoljno vodiča za francuski i njemački jezik".
Naglašava da veliki problem predstavlja i aktuelni zakon.
"Socijalni status, nedovoljno uređen po pitanju zapošljavanja. Potrebno je preuzeti ono što je urađeno u Hrvatskoj, gdje svaki vodič može imati više načina kako da bude poreski obveznik. Do prije nekoliko godina nijesmo imali poreski broj pod kojim se vode vodiči. Kada su nas pozvali, nakon naših insistiranja da se neko zainteresuje za našu profesiju, rekli su nam ovo je najbolji zakon koji je napravljen. Znači, oni su izmislili zakon, pored onoga što postoji u Hrvatskoj gdje se pokazao efikasnim. Ne treba da izmišljamo toplu vodu. Primjera radi, neko radi par mjeseci, neko sedam, a da bi bio registrovan mora da plaća tokom cijele godine, a ne za period koji radi, kako je to regulisano u Hrvatskoj. Zato tražimo da se iskopira hrvatski zakon, jer sada imamo problem da 80 odsto vodiča nije registrovano što se tiče poreza".
Perčobić navodi da je posao turističkih vodiča jedan od najljepših, da uđe u krv, i ističe da je potrebno da se što prije stvore što bolji uslovi za turističke ambasadore, kako bi se Crna Gora na što bolji način prezentovala hiljadama turista.
Prljamo obraz samima sebi
Perčobić navodi da je smeće jedan od najvećih problema Crne Gore:
"Gosti to vide, koliko god mi pričali o Crnoj Gori kao prelijepoj, wild beauty destinaciji, ekološkoj, oni kada vide gomile smeća uz put, u nacionalnim parkovima, zezaju nas. Koliko god bili ponosni na ljepote Crne Gore, kada naiđemo na deponije uz ulice, na izletištima… mi se sami postidimo. Ne znamo kako da objasnimo da u 21. vijeku je takva kultura naših građana".
Precizira da su brojne kritične tačke - put od Podgorice do Tuzi, deponija kod Mojkovca, čak i uz Taru, Suzu Evrope.
"Kada naiđemo na nju, okrećemo glavu na drugu stranu. Imate puteve koji se ne koriste, poput onog preko Paštrovske gore, gdje imate užas od smeća. Imate smeće u nacionalnim parkovima. Evo juče sam imao vožnju po Skadarskom jezeru, lijevo-desno po žbunju se vide kese, smeće… Pričamo gostu o nacionalnom parku, imate sve te ljepote, zelenilo i onda naiđete na smeće. Baš prljamo obraz samima sebi, nijesmo ni svjesni koliko".
On je istakao da bi problem smeća trebalo urgentno riješiti, od uvođenja stroge kaznene politike do edukacija djece i omladine za podizanje ekološke svijesti i zaštite životne sredine.
Bonus video:
