Uprava policije mora biti profesionalan organ, i nijedna funkcija u njoj ne treba da zavisi od političke podobnosti, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona smatra da crnogorski bezbjednosni sektor nije depolitizovan i da je na sceni pokušaj da druge strukture preuzmu poluge moći i da ih koriste u sopstvene svrhe.
"Umjesto toga, imenovanja bi trebalo da budu zasnovana na objektivnom mjerenju sposobnosti, rezultata, profesionalnog učinka ali i integriteta da se blokira bilo čiji politički uticaj na rad policije", rekla je Bajramspahić.
Bajramspahić je u intervjuu agenciji MINA kazala da nove političke strukture žele da imaju kompletan menadžment Uprave policije, koji bi radio po njihovim političkim instrukcijama.
„Uprava policije bi trebalo da bude profesionalan organ, nijedna pozicija nije politička i ne bi trebalo da bude vezana za smjene vlasti“, istakla je Bajramspahić.
Ona je ocijenila da je, u ovom trenutku, nemoguće u Upravi policije budu postavljeni profesionalci.
„Jer političari koriste mogućnost što odlučuju o ključnim postavljenjima u sektoru bezbjednosti, da biraju one koji su njima lojalni“, pojasnila je Bajramspahić i dodala da to uništava taj sektor.
Bajramspahić smatra da je razrješenje Zorana Brđanina sa funckije direktora Uprave policije u pravnom smislu nezakonito, i da je Vlada tu odluku donijela protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima.
To, kako je kazala, ne znači da nije legitimno postavljati pitanje odgovornosti.
"Međutim, Vlada je u jednoj izuzetno osjetljivoj situaciji, pred drugi krug predsjedničkih izbora, odlučila da, protivno Zakonu, razriješi direktora policije, što nas navodi na pitanje o njenim motivima i pravim razlozima“, rekla je Bajramspahić.
Ona je kazala da je povod za razrješnje nešto o čemu treba da se razgovara, i da je odgovornost oko rasprostranjene korupcije u policiji relevantna tema.
„Ako je to razlog za razrješenje direktora policije, bilo je osnova da se razmišlja i o odgovornosti ministra unutrašnjih poslova“, dodala je Bajramspahić.
Ona je istakla da joj je neuvjerljivo to što je premijer Dritan Abazović kazao da je jedan od razloga za razrješenje Brđanina njegovo prijateljstvo sa Ljubom Milovićem.
„Mi to znamo već godinu, jer već godina ima otkad je procurio izvještaj Europola, gdje se postavlja pitanje prijateljstva između Brđanina i Milovića. Ako to nije bio razlog za razrješenje prije godinu, postavlja se pitanje zašto je sad“, navela je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, nije tajna da je korupcija rasprostranjena u policiji i da postoji sprega između pojedinih policijskih službenika i organizovanih kriminalnih grupa.
„Mi to sad dodatno vidimo i dobijamo ilustrativniju sliku zahvaljujući Sky transkriptima. Tako da, nešto što smo znali na nivou načela, sada dobija lice i oblik“, kazala je Bajramspahić.
Kako je navela, od 30. avgusta do danas nije se vidjelo da je unutrašnja kontrola MUP-a imala ikakve rezultate a očigledno je imalo mnogo posla za nju.
Bajramspahić je kazala da je reforma policije ključni dio poglavlja 24, dok za obavještajni sektor postoji prećutna saglasnost da je izvan pregovora, osim u slučajevima brutalnih kršenja ljudskih prava od tog sektora.
„Bez temeljne refome Uprave policije, teško da će biti napretka u poglavljima 23 i 24, ali ne samo policije. Savremene reforme više ne prave tako oštre razlike između reforme sektora bezbjednosti i reforme krivičnog pravosuđa“, rekla je Bajramspahić.
Kako je navela, Crna Gora će morati, osim normativnih reformi, da demonstrira odlučnost da se predmeti vode na kvalitetan način, uz zakonito prikupljanje podataka o službenicima javne uprave koji su zloupotrebljavali ovlašćenja.
Bajramspahić je podsjetila da je, dolaskom Sergeja Sekulovića za ministra unutrašnjih poslova, odlučeno da Uprava policije ponovo bude vraćena u sastav Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i, kako je dodala, došlo je do „zamućivanja“ granica između političkih i profesionalnih odluka u sektoru bezbjednosti.
Ona je dodala da nove političke strukture žele da imaju kompletan menadžment Uprave policije koji bi radio po njihovim instrukcijama.
„Kad god se desi da neko odbija poslušnost i rad pod takvim političkim direktivama, bude smijenjen bez kvalitetnog obrazloženja, i sve pod krinkom da se radi o DPS kadrovima ili ljudima koji nemaju dovoljno čiste biografije“, navela je Bajramspahić i dodala da to ni u jednom slučaju nije bilo procesuirano, obrazloženo ili dokazano.
Bajramspahić je kazala da je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić ojačao Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove nad Upravom policije, tako što je tim službenicima protizakonito dao čak i policijska ovlašćenja, a ni oni, kako je navela, do danas nijesu imali nikakve rezultate.
Ona je istakla da je policijski posao složen i da traži veoma specifične psihofizičke sposobnosti, ali da je u Crnoj Gori sve to devalvirano.
„Kod nas Uprava policije funkcioniše kao služba za zbrinjavanje kadrova bez kompetencija“, kazala je Bajramspahić i dodala da se problemi ne mogu riješiti dok se ne podignu kriterijumi za zapošljavanje, postavljenje i napredovanje u policiji.
Ona je rekla da su prethodne dvije i po godine bile turbulentne u sektoru bezbjednosti i da postoji kontinuirano curenje podataka koje ne uliva povjerenje partnera i utiče na partnerske službe da smanje nivo informacija koje razmjenjuju sa crnogorskim službama.
Bajramspahić smatra da postoji prevelika popustljivost službenika Uprave policije na razne političke diktate.
Kako je kazala, sve institucije moraju da imaju djelotvornu unutrašnju kontrolu i Vlada treba da prati funkcionisanje bezbjednosnih sektora, ali na način da insistira da funkcionišu unutar standarda, što u Crnoj Gori nije slučaj.
Bajramspahić je, govoreći o ulozi Odbora za bezbjednost i odbranu, kazala da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja koja ima Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, ali da je problem kvalitet rasprave na saslušanjima.
„Rasprave se pretvaraju u pričaonicu u kojoj se političari međusobno optužuju i skupljaju poene, a kvalitet zaključaka je veoma loš“, smatra Bajramspahić.
Ona je navela da bi Odbor trebalo da prati da li se ispunjavaju standardi u institucijama sektora bezbjednosti i da insistira na primjeni standarda i unapređenju primjene ljudskih prava ovih institucija.
„Trebalo bi da pomogne u oblikovanju reformi ovog sektora, a to se takođe ne dešava“, rekla je Bajrampshaić i dodala da Odbor svakako treba da nastavi da poziva na odgovornost.
Bajramspahić je naglasila da je dužnost Odbora da prati realizaciju svojih zaključaka i, kako je dodala, trebalo je da primjećuje i da su ti zaključci mahom deklarativne prirode.
Ona je kazala da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović pokrenuo neke izuzetno važne predmete i da je važno da je uspio da se izvuče iz pritisaka i demonstrira nezavisnost u odnosu na aktuelnu vlast.
„Ovo je još uvijek početak, jako mali broj predmeta koji su pokrenuti je uznapredovao pred sudovima, tako da ćemo tek moći da sudimo o kvalitetu dokaza u nekim kasnijim fazama“, rekla je Barjamspahić.
Ona je kazala da će se integritet glavnog specijalnog tužioca cijeniti i po tome kako razrješava zlopotrebe novih vlasti.
Bajramspahić je rekla da su donedavno Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjelnje (SPO) bili zainteresovani da se odvoje od Uprave policije i funkcionišu kao zaseban organ.
„U međuvremenu smo imali neke interesantne kadrovske promjene, i sada šef SPO kontroliše i Sektor kriminalističke policije, pa će biti interesantno da vidimo da li će i dalje biti zainteresovani za reforme koje su ranije predlagali“, rekla je Bajramspahić.
Ona je ocijenila da trenutna kadrovska rješenja neće opstati dugo, jer URA kontroliše sve čelne pozicije u sektoru bezbjednosti, pa ne očekuje da će druge partije imati interes da tako bude i nakon formiranja nove vlade.
Prema riječima Bajramspahić, u Crnoj Gori do sada nije bilo postavljenja i razrješenja na osnovu kvalitetnih orbazloženja.
Kako je kazala, ni kod postavljenja vršioca dužnosti direktora Uprave policije nije bilo kvalitetnog obrazloženja.
„To moramo da imamo u svakoj situaciji, jer ako nemamo, to demotiviše ostatak policijskih službenika da rade kvalitetno, jer neće imati vjeru da će na osnovu svog rada jednog dana biti predloženi za neke rukovodeće funkcije“, rekla je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, prvi preduslov za depolitizaciju je unapređenje upravljanja ljudskim resursima u sektoru bezbjednosti, a drugi je unapređenje poštovanja ljudskih prava.
Bajramspahić je istakla da je u sektoru bezbjednosti važna i rodna ravnopravnost, unapređenje odgovornosti i transparentnost.
Ona je kazala da je Vlada utvrdila Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojim potpuno isključuje kompletan sektor bezbjednosti.
„To znači da i brojni podaci, koji nijesu osjetljivi, samo zato što su u vlasništvu institucija bezbjednosti neće moći da budu transparentni. To je veliki korak unazad“, zaključila je Bajramspahić.
Bonus video:
