Osim znanja, stručnosti i posvećenosti, potrebna je dobra menadžerska organizacija i angažovanje stručnjaka iz određenih oblasti kako bi se liste čekanja u Crnoj Gori svele na prihvatljiv nivo.
Građani Crne Gore prethodne sedmice nijesu uspjeli da zakažu preglede kod više specijalista. Kod izabranih doktora koji upućuju pacijente u jedini klinički centar nije bilo slobodnih termina za gastroenterologa, reumatologa, oftalmologa, a mjesecima ni za endokrinologa i hematologa.
Pacijenti u četvrtak i petak nijesu mogli da zakažu pregled kod psihijatra i psihologa u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), a u naredna četiri mjeseca nema ni termina u kabinetu za holter EKG, pa su kardiološki bolesnici prinuđeni da ovu vrstu usluge plaćaju privatno.
Kada je riječ o operacijama, na listama čekanja na ortopediji i traumatologiji u aprilu je bilo 340 pacijenata, a na listi Klinike za kardiohirurgiju 83.
Kardiohirug Aleksandar Nikolić, koji je ranije rukovodio Centrom za kardiohirurgiju KCCG, tvrdi da je osnovni razlog za velike liste čekanja na operacije nedovoljan broj centara. Ipak, kaže da država daje monopol određenim državnim centrima i ocjenjuje da samim tim dolazi do mogućnosti manipulacije bolesnicima od pojedinih ljekara.
Nikolić podsjeća da za vrijeme njegovog mandata u KCCG nijesu postojale liste čekanja i da se taj problem, između ostalog, može riješiti i angažovanjem stručnjaka iz određenih bolesti u državnim klinikama.
Ipak, podsjeća na to kako su u Makedoniji, Bugarskoj i Grčkoj liste čekanja smanjenje uvođenjem privatnih bolnica u sistem i u ravnopravan položaj sa državnim. To, tvrdi, dovodi do jačanja konkurencije, ali i do kvalitetnijih medicinskih usluga. Takva praksa postoji u razvijenim evropskim zemljama.
Građani Crne Gore o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje kod privatnika sada mogu da urade određene procedure, kao što su pregledi magnetnom rezonancom, dio stomatoloških i oftalmoloških pregleda i procedura, hiperbarična oksigena terapija, vantjelesna oplodnja…
Liste čekanja u Crnoj Gori decenijski su problem, koji se tokom prethodnih godina uglavnom rješavao dopunskim radom, zabranom rada dopunskog rada kod privatnika zaposlenima koji rade u organizacionim jedinicama gdje se duže od 30 dana čeka na zdravstvenu uslugu, a nekada i uvođenjem privatnika u posao, što je plaćala država.
Prema ranijim analizama Vlade, liste čekanja su mogući izvor korupcije. Upravo je akcionim planom za borbu protiv korupcije bilo predviđeno da se javno objavljuju i redovno ažuriraju liste čekanja na sajtovima crnogorskih zdravstvenih ustanova. To, do danas, ne rade ni opšte ni specijalne crnogorske bolnice.
Hrvatska: Na prvi pregled trenutno čeka skoro 120.000 hrvatskih osiguranika
Duge liste čekanja rak rana su hrvatskog zdravstva. Ministri se mijenjaju, ali ta se situacija godinama ne popravlja. Termini se nerijetko čekaju apsurdno dugo, pa iako je osnovno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj obavezno po jednoj od nekoliko osnova, osiguranici sve češće bivaju prisiljeni pomoć potražiti u privatnim zdravstvenim ustanovama kojih je sve više. Pandemija kovid-19 dodatno je pogoršala stvar.
Ministar zdravstva Vili Beroš pokušava se uhvatiti u koštac s listama čekanja, pa je prije nešto više od godinu dana pokrenuo pilot analize liste čekanja, nakon kojih tvrdi da je došlo do smanjenja broja dana čekanja u pojedinim kategorijama zdravstvenih usluga.
Međutim, to se može gledati na taj način jedino ako se izdvoje kontrolni pregledi, za koje je po logici stvari nužan određeni protok vremena. Navodno da je nekoliko informatičkih sistema objedinjeno, međutim u stvarnosti bolnice i dalje imaju svaka svoj informatički sistem naručivanja pa primjeri iz prakse govore kako je dvostruko naručivanje i dalje moguće.
Istina je da liste čekanja imaju i zdravstveni sistemu bogatiji od hrvatskog, no neki su činioci ipak posljedica našeg nedovoljno uređenog sistema. Višestruko naručivanje pacijenta za jednu pretragu u više ustanova jedan je od razloga zbog kojih su liste za neki pregled ili dijagnostičko-terapijski postupak tako duge. To je i podosta prisutna defenzivna medicina u kojoj doktori pribjegavaju čitavom nizu nepotrebnih postupaka, idući na ruku očekivanjima pacijenta i izbjegavajući rizik od optužbi za propuste u liječenju.
Istina je i da dio ljekara zaposlen u javnom zdravstvu radi u privatnim klinikama. Ta se praksa primjenjuje i u drugim evropskim zemljama i sama po sebi nije problem, ako se taj dopunski rad ne odvija istovremeno dok im je evidentiran rad u matičnoj bolnici ili ako ga obavljaju bez propisane dozvole, kako je to nedavno u više slučajeva otkrila zdravstvena inspekcija. Jednako tako, ova praksa prerasta u problem ako se pacijente upućuje u privatne ordinacije “jer će tamo brže doći na red”, kao i u slučaju kad ostali ljekari u sistemu moraju ‘potegnuti’ više zbog privatnog rada kolega.
Vili Beroš izjasnio se da mu je takva praksa neprihvatljiva, te je tražio od direktora bolnica analizu učinkovitosti ljekara koji rade i privatno, koja bi onda bila temelj za dobijanje ili ukidanje dozvola za dopunski rad. Hoće li od toga zaista nešto biti, tek ćemo vidjeti. U sklopu zdravstvene reforme pod geslom “pacijent u središtu”, ministar je najavio norme prihvatljivih dužina čekanja za svaku pojedinu zdravstvenu uslugu. Svjetli primjer iz KBC-a Split gdje je na čelo zavoda došao kardiohirurg s Rebra i sa svojim timom riješio listu čekanja u godinu dana, govori da je organizacija ključ i da se može.
Treba reći i da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZ) svake godine ugovara određeni broj zdravstvenih usluga s privatnim uslugama, pa pacijenti tamo mogu uz uput.
Na smanjenje listi čekanja trebala uticati nabavka skupe radioterapijske opreme, čije je finansiranje Hrvatskoj odobrila Evropska komisija u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Uskoro bi trebala biti raspisana javna nabavka za 21 linearni ekcelerator i 9 CT simulatora, čime bi RH s pet uređaja na milion stanovnika dostigla prosjek EU. Krajnji je rok kraj 2025. godine, s tim da se s pripremama kasnilo.
Trenutno na prvi pregled u nekoj od ustanova (bolničkih i vanbolničkih) čeka skoro 120.000 hrvatskih osiguranika. Prosječno se na se na prvi pregled u bolnicama prve kategorije čeka u prosjeku 128 dana, najduže na prvi pregled alergologa i kliničkog imunologa - 320 dana. Za prvi reumatološki pregled čeka se 288 dana, dok se u najvećim bolnicama (KBC-i Zagreb, Sestre milosrdnice, Osijek, Rijeka, Split te KB-i Dubrava i Merkur) za prvi pregled dječjeg oftalmologa prosječno čeka 258 dana, a za logopeda ili za dermatološku onkologiju 233 dana.
U bolnicama druge kategorije (Sveti Duh, Dubrovnik, Pula, Slavonski Brod, Varaždin, Zadar) prosječno se na prvi pregled čeka 166 dana, a u onima treće (Bjelovar, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Sisak, Šibenik, Virovitica, Zabok, Požega, Vinkovci, Vukovar, Čakovec) i četvrte (Knin, Nova Gradiška, Ogulin, Našice, Pakrac) 108 odnosno 67 dana.
Na terapijske se zahvate čeka u prosjeku 242 dana u bolnicama prve kategorije, primjerice, 458 dana na ugradnju totalne endoproteze koljena ili 561 dan na početak ortodontske terapije te 361 dan na operaciju katarakte.
Prosječno 205 dana čeka se na dijagnostiku, na UZV dojke 375 dana, a UZV srca 230 dana. MR velikog zgloba čeka se 519 dana, a ME donjih ekstremiteta 405 dana.
U bolnicama druge kategorije još duže, prosječno 243 dana, dok je u manjim bolnicama ipak moguće naći termin na koji će se kraće čekati. To je opcija i u nekim domovima zdravlja koji su uspjeli zadržati dijagnostiku pod svojim krovom posljednjih tridesetak godina, koliko se primarna zdravstvena zaštita zanemarivala i rastakala, pa se mnogi iznenade što, na primjer, na kardiološki ili dermatološki pregled uopšte mogu otići u dom zdravlja i to uz bitno manje čekanja.
BIH: I onkološki pacijenti na operacije čekaju dva mjeseca
Veliki novac iz kantonalnih i federalnog budžeta u Bosni i Hercegovini svake godine se sliva u zdravstvene ustanove, a pacijenti, čak i oni teško oboljeli i sa dijagnozama koje ugrožavaju život ukoliko se blagovremeno ne reaguje, mjesecima čekaju kako bi došli i do specijalističkog pregleda.
Kod specijaliste trebaju i mnogi nalazi i pretrage, a za njih mjeseci pa su liste čekanja sve duže. Ništa bolje nije ni sa listama čekanja za operacije, no konkretne podatke zdravstvene ustanove em kriju, em ni nemaju s obzirom na to da se analize ovih listi rade povremeno.
Ali, ima pretraga i nalaza koje pacijenti čekaju od tri-četiri mjeseca do punih devet. Predsjednica Udruženja Renesansa, osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke u Kantonu Sarajevo, Enida Glušac potvrdila je “Oslobođenju” da onkološke pacijentice, osobe sa utvrđenim karcinomom i kod kojih uvijek postoji mogućnost progresije bolesti, na neke specijalističke preglede čekaju li čekaju. Osnovni pregled, pojašnjava ona, jeste UZ dojke i mamografija na koje se čeka tri do četiri mjeseca, ponekad i duže. Za MRI dojke trebaju četiri mjeseca, a za CT pluća - kada se radi kod sumnje na metastaze - opet mjesec.
”A za operaciju karcinoma pacijentice čekaju mjesec do dva, iako se realno osnovni preoperativni nalazi mogu uraditi za manje od sedmicu. Liste čekanja, evidentno je, i dalje postoje, najveći problem jeste ustvari taj što Vlada FBiH ne uplaćuje sredstva koja je dužna uplatiti. Prema informacijama koje smo dobili od ZZOR-a FBiH trenutno je na listama čekanja enormni broj od 206 pacijentica oboljelih od karcinoma dojke i 179 ostalih onkoloških pacijenata”, naglašava Glušac.
I dr Adnan Jupić, bivši ministar zdravstva u Vladi Zeničko dobojskog kantona, ukazuje na problem čekanja koji nas prati dugi niz godina.
U komunikaciji s našim ljudima koji žive vani i imaju dodir sa zdravstvom, stanje je slično našem, tvrdi Jupić, ističući kako liste čekanja u zdravstvenoj ustanovi gdje on radi nisu duge.
”U SKB Mostar najviše se čeka na operativne zahvate na Klinici za ortopediju. Novom organizacijom rada u dvije smjene, na MR i CT programu, liste narudžbi za radiološke dijagnostičke pretrage u Kliničkom zavodu za radiologiju svedene su na čekanje od 15 do 90 dana za sve”, navode iz Ureda za odnose s javnošću SKB Mostar.
U Zavodu za kliničku radiologiju Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske u Banjoj Luci se najduže čeka mamografija, oko tri mjeseca. Magnetnu rezonancu (MR) i kompjuterizovanu tomografiju (CT) naručuju porodični ljekari. U Zavodu za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde lista čekanja za SPECT miokarda je devet mjeseci, a za PET/CT je tri mjeseca. SPECT miokarda je pretraga koja iziskuje dvodnevno snimanje i dosta vremena za izvođenje. Trenutno se radi na samo jednom SPECT/CT aparatu i to dva puta sedmično, kada raspolažu dovoljnim dozama radiofarmaceutika.
I u ovoj zdravstvenoj ustanovi znatno je veći broj bolesnika od mogućnosti snimanja, koje su limitirane dnevnim dozama radiofarmaka.
”U toku je instalacija novog PET/CT aparata, nakon kojeg će se udvostručiti mogućnost pregleda bolesnika i smanjiti lista čekanja”, navode iz UKC-a RS-a.
U Klinici za kardiologiju lista čekanja za 24-časovni EKG holter je kraj jula 2023. godine. Za ostale preglede u UKC Republike Srpske nema dužih lista čekanja.
Ali, ima i dobrih primjera, čak odličnih: menadžment i ljekari Bolnice “Sveti Vračevi” u Bijeljini sa direktorom Zlatkom Maksimovićem na čelu odlučili su ukinuti liste čekanja za kardiološke preglede. Ljekari su radili i prekovremeno i u danima vikenda, kako bi pregledali sve pacijente.
”Kod nas nema lista čekanja za operacije srca. U proceduri smo da nabavimo još jednu angiosalu i nadamo se da ćemo taj plan ispuniti u narednim mjesecima. I u drugim oblastima medicine kod nas nema lista čekanja. Pomenuću da za operacije katarakte nemamo čekanja, da smo uveli nove procedure u abdominalnoj hirurgiji, otohirurgiji i hirurgiji sinusa, nabavili vrijednu opremu za dijagnostiku. Uvođenjem druge smjene smanjili smo i čekanje na preglede u poliklinici, na primjer reumatoloških pregleda sa šest mjeseci na mjesec... Sedam kardiologa je nedavno besplatno radilo da bi ispraznili listu čekanja za preglede”, naglašava Maksimović.
Upravo je ovaj svijetli bijeljinski primjer, najtamnija sarajevska mrlja: u Federaciji, naime, čak 769 pacijenata čeka za preglede kod kardiologa i kardiohirurga! Mnogima od njih operacije su neminovne.
Srbija: Podvig ogolio statistiku
Nijedno dobro djelo ne prolazi nekažnjeno, planetarna je mudrost, očitovana ovih dana i na primjeru niške Klinike za kardiohirurgiju, koja je početkom mjeseca ukinula liste čekanja za operacije, nakon što je tokom 12 uzastopnih vikenda, u periodu od stotinak dana, radila bez finansijske nadoknade.
Prvobitne povike “Bravo!”, pristigle iz dobrog dijla laičke javnosti, prilično brzo su smijenile kritike resorne ministarke i izvjesnog broja ljekara, koje idu do tvrdnje da je klinika kroz ovakav rad “urušila zdravstveni sistem Srbije”.
Entuzijastični primjer niške Kardiohirurgije, koliko je poznato, nije slijedila nijedna zdravstvena ustanova u Srbiji, uprkos tome što su liste čekanja prilično često njihova rak-rana.
Direktor Kardiohirurgije dr Dragan Milić je, naime, na svom Fejsbuk profilu 10. aprila saopštio da je klinika eliminisala listu čekanja, na kojoj je početkom ove godine bilo 149 bolesnika, i to kroz besplatne operacije vikendima koje su radili od 21. januara ove godine, na inicijativu mladih ljekara.
Umjesto da pacijenti čekaju na operacije od tri do šest mjeseci, a neki od njih za to vrijeme izgube bitku sa bolešću, ubuduće će ulaziti u hiruršku salu najkasnije 15 dana od anesteziološkog pregleda, objavio je on.
Željni atraktivnih i lijepih vesti, kako već koji, mediji i društvene mreže su nakon Milićeve objave na Fejsbuku - eksplodirali. Tim “Kreni- promijeni” zatražio je od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kroz onlajn peticiju, koju je veoma brzo potpisalo 25.000 ljudi, da zaposleni na niškoj Kardiohirurgiji dobiju ordenje za herojsko djelo.
Koalicija “Niš, moj grad” zatražila je da se odlikuju najvišim gradskim priznanjem, nagradom “11. januar”.
Pokret slobodnih građana podržao je inicijativu 114 zaposlenih na niškoj Kardiohirurgiji, podnijetu predsjedniku Vučiću i Vladi Srbije da se u Nišu hitno formira Insitut za kardiovaskularne bolesti, te time značajno poveća kvalitet pružanja usluga, a građani “dobiju iste uslove liječenja kao stanovnici Beograda i Novog Sada”.
A onda su ministarka zdravlja dr Danica Grujićić i v. d. direktora UKC dr Perišić iznijeli kritike na račun onog što su niški kardiohirurzi učinili. Grujičić je kazala da je njihovo eliminisanje liste čekanja na niškoj Kardiohirurgiji “diskutabilno” jer su ljekari, kako je kazala, za stotinak dana “od ozbiljnih operacija uradili-šezdesetak”. Za to vrijeme, na primjer, Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje je uradio 702 operacije.
Dr Perišić je odbio da za Danas komentariše ovu akciju Kardiohirurgije, ali je na niškoj Televiziji “Bela mi” iznio identične podatke o rezultatima niških i drugih zdravstvenih ustanova. Nešto kasnije je i član Glavnog odbora Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije dr Rade Panić na Televiziji N1 između ostalog kazao da smatra da je ljekarima Kardiohirurgije neko naredio da rade prekovremeno, te da osnovano sumnja da iza cijele akcije stoji namjera rukovodstva klinike za dobijanje nekih direktorskih mjesta.
”Za pacijente oni su heroji, ali za zdravstveni sistem u Srbiji - oni ga urušavaju”, zaključio je dr Panić, dodajući da su ljekari iz Niša svoju listu čekanja očistili nakon što su “mudro slali komplikovanije slučajeve u viši centar”. Doktor Milić najavio je tužbu protiv doktora Panića.
U sjenci ovakvog medijskog pingponga ostali su upozoravajući podaci RFZO-a da više od 74.000 građana čeka na dijagnostiku, proceduru ili operaciju. Sa ovakvim brojkama posljednji pacijent sa liste čekanja na Institutu “Banjica” doći će na red tek za deset godina, odnosno 2033. Ministarka Grujičić je kazala da vjeruje da do toga neće doći i da će građani “doći na red na operaciju i ranije”.
Prema podacima RFZO-a, na listama čekanja na najčešće kardiohirurške operacije i intervencije u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije, UKC Niš, IKVB “Dedinje” i IKVB Vojvodine- Sremska Kamenica, sada se nalazi ukupno 4.549 osoba. Na kardiohirurške intervencije u Institutu “Dedinje” čeka 2.901 pacijent, u UKCS- 809, a u Institutu u Sremskoj Kamenici 532 pacijenta.
Resorna ministarka je kazala da je jedan od načina za skraćenje ovakvih listi čekanja uvođenje dopunskog rada u zdravstvenim ustanovama, za šta je pripremljena platforma. Liste će se smanjiti i tako što će na vrijeme biti dijagnostifikovani pacijenti koji će moći da sačekaju mjesec ili dva, kao i obezbjeđivanjem adekvatne opreme. Novi način zakazivanja i pojednostavljenje procedure za dolazak do ljekara-specijalista takođe je jedan od načina. Najduže liste čekanja, za ortopedske operacije, trebalo bi da se kontrolišu na šest mjeseci, a prioritet za operaciju da određuju tegobe pacijenta, navela je. Za sada, međutim, država nije uradila ni približno dovoljno da se nekima od ovih mjera liste eliminišu.
Nesumnjivo je da ovakav problem treba rješavati sistemski, a da zdravstveni radnici ne treba da rade besplatno, kažu i na niškoj Kardiohirurgiji. Nije sporno ni da se okolnosti ili pozadina njihove humane akcije podvrgnu kritici ili provjeri. Loše je, međutim, ukoliko se javnosti pošalje poruka da ne treba činiti dobra djela.
Bonus video:
