Predsjednik Opštine Vladimir Martinović pozvao je Vladu, koja finansira projekat vodosnabdijevanje i osnježavanja planinskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450 zahvatanjem voda rijeke Ljevaje da nađe kompromis u realizaciji tog posla.
Zahvatanje vode Ljevaje za potrebe osnježavanja izazvalo je protivljenje mještana nekoliko sela, kao i ekoloških i građanskih aktivista, a projekat je loše ocijenjen i od dijela struke. Na javnoj raspravi, koja je dio procesa odlučivanja o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, izneseni su brojni argumenti koji potvrđuju, kako mještani i aktivisti kažu, predimenzioniranost i štetnost tog projekta, kako za državu i javni interes, tako i za životnu sredinu.
Martinović je podsjetio da je projekat započet još prije nekoliko godina, a od Vlade očekuje da uvaži "s jedne strane konstruktivne sugestije sa javne rasprave, a s druge strane, da se ne zaustavi investicija". Predsjednik Opštine poručuje da je "kompromis najbolje i jedino održivo rješenje".
Martinovićev prethodnik Milosav Bulatović je početkom juna prošle godine, na preporuku Vlade, donio odluku o određivanju lokacije, kojom je, sada sporni, vodovod proglašen objektom od opšteg interesa. Opština Kolašin donijela je i programski zadatak i urbanističko tehničke uslove (UTU) za taj objekat. Prethodno je Vlada, uz preporuke kolašinskoj Opštini, zadužila i Upravu za javne radove da intenzivira aktivnosti na izgradnji vodovodnog sistema za potreba objekata i staza na Bjelasici.
Iz rijeke Ljevaje uzima se, kako piše u dokumentaciji za projekat, 400 litara u sekundi, od čega bi se 260 litara koristilo za osnježavanje, 110 za priključak kojim bi se obezbijedile dodatne količine vode za grad, a 30 bi bilo korišćeno za snabdijevanje turističkih objekata na Bjelasici. Voda se uzima neznatno ispod izvora rijeke, vodi cijevima do iznad sela Mušovića Rijeka, a zatim nekoliko kilometara pumpama velike snage izbacuje do ski centara.
Katastrofalan projekat za stanovništvo?
Dok se čeka da komisija lokalnog Sekretarijata za zaštitu životne sredine odluči o elaboratu, građanski aktivista Ratko Čogurić poručuje da je projekat "katastrofalan za lokalno stanovništvo u ekološkom smislu". Čogurić podjeća da je na toj rijeci mala hidroelektrana (mHE) "Mušovića Rijeka", koja bi, kako tvrdi, eventualnom, izgradnjom vodovoda ili bila zatvorena ili bi bio značajno redukovan njen rad.
"Niko od nas ne spori niti se protivi gradnji vodovodnog sistema (u granicama predviđenim ovim projektom 30 l/s) za snabdijevanje vodom za piće planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, jer je to izuzetno bitno ne samo za te planinske centre, već i za cjelokupan razvoj turističke ponude Kolašina i ovog dijela Crne Gore. Mi se protivimo projektu i nećemo dozvoliti da se voda za piće iz Ljevaje pumpama snage preko 1.200 KW, cijevima prečnika pola metra, vodi na Bjelasicu i koristi za sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu i osnježavanje ski staza. Onaj ko je projektovao takav način dovođenja vode za osnježavanje pokazao je apsolutno nepoznavanje rada sistema za osnježavanje i njegovih troškova", tvrdi Čogurić.
On podsjeća da projekat košta devet milona eura, ali, objašnjava, tim novcem se ne rješava osnježavanja Bjelasice, već se voda dovodi samo do Ski centra Kolašin 1450. Prema riječima Čogurića, kasnije su potrebni dodatni cjevovodi i pumpe, izgradnja akmulacionog jezere, pa cijevi od jezera do mjesta gdje će biti instalirani snježni topovi.
"To znači nekoliko desetina miliona eura za sistem koji neće moći da radi zbog enormne potrošnje električne energije pumpi, koje dovode vodu iz Ljevaje vodovodom dužine oko sedam kilometara. Ko iole poznaje Bjelasicu zna da je ona bogata izvorima i potocima, imamo sada i vodu u tunelu Klisura koja je dovoljna za osnježavanje. Jedino je upotrebom vode iz izvora i tunela koji se nalazi na samom skijalištu, sistem osnježavanja, donekle ekonomski održiv i isplativ", zaključuje Čogurić.
Prema njegovim riječima, projekat vodovoda je svojevrstan test za novu opštinsku vlast. Oni koje vode opštinu, tvrdi Ćogurić, treba da odluče "jesu li im preči interesi građana od nerealnih i pogrešno urađenih, ekonomski pogubnih, megalomanskih projekata". Građanski aktivista, ali i mještani, smatraju da bi trebalo zakazati i vanrednu sjednicu lokalnog parlamenta, čija bi tema bila izuzetno problematični projekat vodovoda.
"Cijenu tog projekta, ukoliko bi se realizovao platili bi građani Kolašina kroz visoku cijenu vode, zbog enormne potrošnje električne energije, jer je naručilac, ali i budući upravljač tog postrojenja Vodovod i kanalizacija Kolašin. Tražimo da se po hitnom postupku zakaže vanredna sjednica SO Kolašin na kojoj će se razmatrati projekat, jer u ovom momentu nema važnije teme za građane Kolašina", poručuje Čogurić.
Da vodu za osnježavanje treba tražiti u blizini ski centra smatra i vlasnik imanja u selu Mušovića Rijeka Radule Anđelić. On za "Vijesti" kaže da je iz više razloga bitno da rijeka ostane u sadašnjem stanju.
"Pored navodnjavanja imanja iz rijeke, u selu se nalaze i dvije vodenice koje su jedan centar okupljanja mještana i svojevrsna turistička atrakcija. Jedna od najčistijih rijeka na području Kolašina treba i mora da bude što manje oštećena ljudskim uticajem. Treba razmisliti da li postoji drugi način za pronalaženje vode na samom ski centru. Ni na koji način ne želimo da zaustavljamo razvoj turizma u Kolašinu, jer se većina nas i bavi turizmom i poljoprivredom. Stavljanjem ove rijeke u cijevi, priroda našeg sela bi bila nepovratno uništena, kao i sama rijeka i koja je stanište za mnoge zaštićene biljne i životinjske vrste", kaže Anđelić.
Ne zna se kako će projekat uticati na rad mHE
U dokumentaciji za vodovod nema detaljnije analize na to kako će projekat uticati na rad mHE Mušovića Rijeka, koja je stara 73 godine. Međutim, zaključuju da vodovod neće smetati mHE.
"Funkcionisanja ovog sistema, s obzirom na to da se nizvodno od vodozahvata nalazi vodozahvat mHe Mušovića Rijeka, ne može se ocijeniti kao negativan. Proizvodnja količine električne energije u mjesecima kada se inače proizvodi električna energija biti moguća, jer u tim mjesecima inače je izdašnost mnogo veća od potreba za funkcionisanje sistema vodosnabdijevanja i osnježavanja (ide čak do 2,5 m3/s)", piše u elaboratu.
Kako je ranije "Vijestima" kazao izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Nikola Rovčanin, prema prosječnim cijenama na berzama električne energije, tokom minule godine, ta elektrana proizvede struju u vrijednosti oko 700.000 eura. Odluka o rekonstrukciji te mHE, koja će koštati oko 1,5 miliona eura, donesena je, objasnio je Rovčanin, "imajući u vidu kulturno-istorijski značaj tog objekta, ali i značaj svakog proizvedenog kilovatsata iz sopstvenih izvora".
Izrađen je idejni projekat za rekonstrukciju sistema, što podrazumijeva potpunu rekonstrukciju mašinske zgrade sa ugradnjom novog agregata (jedan umjesto dosadašnja tri), rekonstrukcija NN postrojenja, kao i upravljačkih i zaštitnih sistema. Ugradnja novih agregata, objašnjeno je iz EP, podrazumijeva potpuno novu hidromehaničku i hidromašinsku opremu, kao i novi sinhroni generator.
Biće, najavljeno je, ugrađen novi transformator, rekonstruisane generatorske ćelije u koje će se ugraditi potpuno nova oprema. Planirana je rekonstrukciju na dovodnom sistemu, počevši od vodozahvata preko dovodnog kanala i vodostana, kao i cjevovoda čija je dužina 430 metara. Rekonstrukcijom se, kazao je tada Rovčanin, očekuje povećanje proizvodnje od 100 odsto na godišnjem nivou, uz pouzdanost i izuzetnu sigurnost pogona.
Na javnoj raspravi o Elaboratu za projekat vodovoda, predstavnici EPCG kazali su da ih niko nije kontaktirao tokom izrade dokumenatcije za taj porojekat. Međutim, u lokalnom Sekreterijatu za planiranje prostora postoji dokaz da su dokumentaciju slali na tu adresu. Iz EPCG su kazali da će protiv projekta zahvatanje vode Ljevaje biti samo ako ugrozi rad mHE.
Iz tog preduzeća prije tri godine uputili su Vladi zahtjev za koncesiju na vodotok Ljevaja 2020. godine. UTU za rekonstrukciju tog pogona dobili su od resornog ministrastva prije pet godina.
Voda do grada kasnije
U Elaboratu piše da bi vodozahvat zahvatao vodu za potrebe objekata i skijališta na Bjelasici, površinski neposredno ispod izvorišta i imao bi mogućnost zahvatanja do 500 l/s vode. Međutim, planirana količina za zahvatanje je 400l/s. Na najnižoj tački biće ostavljen i priključak za gradski vodovod.
"Na lokaciji na kojoj se trasa cjevovoda ukršta sa putem od Kolašin - Jezerine - Lubnice će biti ostavljena mogućnost priključenja vodovoda Kolašin na koti od 1.110 metara nadmorske visine, što je ujedno i najniža tačka cjevovoda na trasi. Na ovoj ili bliskoj lokaciji bi mogla da se izgradi prekidna komora sa sistemom za tretman vode koja bi potencijalno mogla da pokriva visoke zone u gradu Kolašinu. Minimalni raspoloživi kapacitet za vodosnabdijevanje Kolašina bio bi 110 l/s. To je količina vode koja bi mogla da se povuče u periodu kada se koriste maksimalni kapaciteti sistema za vodosnabdijevanje ski centara", piše u dokumentaciji.
No, kako tvrde, jednovremena maksimalna potrošnja bi bila ekstremno rijetka i gotovo u svim momentima bi Vodovod Kolašin mogao da koristi i do 250 l/s vode. To bi, objašnjavju, bilo i više nego dovoljno za buduće i sadašnje potrebe grada.
Projekat koji je izazvao polemiku, međutim, ne podrazumijeva i sada odvođenje vode prema Kolašinu, već samo ostavljanje priključka za snabdijevanje grada. Takođe, projekat i ne uključuje izgradnju sistema za osnježavanje.
Prema projektu, od glavne pumpne stanice vode dva potisna cjevovoda. Jedan prati trasu puta i potiskuje vodu do lokacije gdje se odvaja put ka skijalištu Kolašin 1600 od puta Kolašin - Lubnice. Tu je predviđeno i mjesto predaje vode od strane vodovodnog preduzeća ka krajnjim korisnicima, skijalištima 1450 i 1600. Na tom cjevovodu biće obezbijeđen proticaj od 260l/s sa visinom dizanja do kote 1.600 metara.
Drugi cjevovod iz glavne pumpne stanice potiskuje vodu u količini od 30 l/s ka rezervoaru za potrebe naselja 1.450 zapremine 500 kubika i ka pumpnoj stanici V1, koja ima sopstveni rezervoar od 150 kubika. Iz rezervoara vodom će se gravitaciono snabdijevati planirani turistički kompleksi.
Iz pumpne stanice V1 prostire se cjevovod koji snabdijeva rezervoar na koti 1.650 metara za potrebe naselja 1600 količinom do 15 l/s. Iz rezervoara vodom će se gravitaciono snabdijevati planirani turistički kompleksi. Za osnježavanje 50 kilometara staza koje ski centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600 imaju, pretpostavljena je potrebna zapremina akumulacija od oko 400.000 kubika, ali to nije dio aktuelnog projekta.
U elaboratu piše da će se realizacijom ovog projekta poboljšati vodosnabdijevanja kako gradskoj sredini tako i skijalištama. Podsjećaju da trenutno sistem vodosnabdijevanja skijališta je potpuno nepouzdan, loš, neodrživ i nedovoljnih količina koje su potrebne, a dok gradskoj sredini u ljetnjim mjesecima, tačnije avgust, javlja se potreba za dodatnim količinama vode. Projekat, tvrde, predviđa rješenje tog problema permanentno za narednih 50 godina.
Bonus video:
