Novinari u Crnoj Gori rade u teškim uslovima, nijesu adekvatno plaćeni i trpe pritiske od političkih i drugih centara moći, urednika, vlasnika i dijela javnosti, ocijenila je direktorica Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić.
Ona je na konferenciji za novinare koju su, povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, organizovali Građanska alijansa (GA) i Sindikat medija (SMCG), kazala da sloboda medija nije samo pitanje zaštite prava novinara i medijskih kuća, već svakog građanina Crne Gore.
"Duboke podjele u našem društvu su obuhvatile i medijsku zajednicu, pa danas javnost dijeli medije na naše i njihove i spremni smo da stanemo u zaštitu samo onih medijskih kuća čije vrijednosti i stavove dijelimo“, rekla je Bakić.
Ona je ocijenila da je finansijska održivost i samostalnost medijskih kuća ključna pretpostavka njihove slobode i nezavisnosti.
"Treba ozbiljnije da se pozabavimo pitanjima koja se tiču finansijske održivosti medija u Crnoj Gori“, dodala je ona.
Bakić je kazala da se nada da će nova zakonska regulativa dati pretpostavke za ostvarivanje tih ciljeva.
"Novinari danas u Crnoj Gori rade u teškim uslovima, za svoj posao nijesu adekvatno plaćeni i posao rade trpeći razne pritiske od političkih i drugih centara moći, urednika, vlasnika, ali i onog dijela javnosti koji se ne slaže sa uređivačkom politikom“, upozorila je Bakić i dodala da su naročito ugrožene novinarke.
Kako je rekla, novinarke čine većinu crnogorskih redakcija, a zbog svog posla su vrlo često predmet onlajn nasilja. Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da slobodu medija u Crnoj Gori karakterišu brojni problemi, a da je veoma važan apsekt te slobode položaj i standard novinara.
On je kazao da su, zahvaljujući zaposlenima i predstavnicima sindikata povećane zarade u nekim privatnim medijima.
"Ovih dana očekujemo da dođe i do potpisivanja novog kolektivnog ugovora u Javnom servisu, čime će značajno biti unaprijeđen standard najvećeg broja zaposlenih u najvećoj medijskoj kući u Crnoj Gori“, rekao je Kračković.
On je istakao da žali jer do svega toga nije došlo ranije, jer su novinari i medijski radnici to zaslužili mnogo ranije, jer rade veoma težak i odgovoran posao.
"U SMCG uvijek smo govorili i govorićemo da nećemo dozvoliti da novinari i medijski radnici ostanu na začelju po standardu“, istakao je Kračković.
Kako je rekao, pregovori o granskom kolektivnom ugovoru koji treba da reguliše medijsku industriju u Crnoj Gori, ne idz željenom dinamikom, jer je vleiki dio predloga SMCG odbijen.
"Mi smo otvoreni za pregovore i kompromise, jer je to vrlo važno kako bi regulisali položaj svih zaposlenih u svim medijima“, rekao je on.
Kračković je pozvao sve medijske radnike da pod hitno pokrenu pregovore sa poslodavcima o povećanju plata.
"Povećanje plata u svim medijima mora biti prioritet svih prioriteta“, rekao je Kračković. On je naveo da je po podacima SMCG prošle i pretprošle godine zabilježeno po 28 slučajeva napada na novinare.
"Povećan je broj verbalnih i prijetnji preko društvenih mreža, a tokom prošle godine i fizičkih napada“, kazao je on i dodao da su državni organi brže reagovali nego ranije.
Kako je kazao, u međuvremenu je izmijenjen Krivičnog zakonik, čime su povećane kazne za napade na novinare.
"Sada čekamo prve presude po novom Krivičnom zakoniku, da vidimo da li će te izmjene ima efekta i da li ćemo imati manje napada na novinare“, rekao je Kračković.
On je naveo da za sada tog efekta neme, jer je broj napada na novinare i dalje veliki.
Kračković je kazao da je medijska polarizacija prisutna i da će biti prisutna u Crnoj Gori.
"Ne smatram to nužno velikim problemom, jer je potreban medijski pluralizam u Crnoj Gori“, dodao je Kračković.
On je istakao da je Crna Gora, prema izvještaju reportera bez granica, zabilježila značajan napredak sa 63. na 39. mjesto.
Predstavnica GA Amina Murić je kazala da podaci Fridom hausa pokazuju da se na svjetskom niovu posljednjih 17 godina bilježi pad slobode medija i slobode izdržavanja, a to se održava i na Crnu Goru.
Ona je navela da su bezbjednost novinara u sloboda medija u Crnoj Gori i dalje na udaru, što svakako ima uticaja i na ostvarivanje drugih ljudkih prava.
"Još ima puno problema sa kojima se suočavamo po pitanju slobode medija, kao što su veliki broj napada na novinare, izražena polarizacija medija, politički i vlasnički uticaji na rad, manjak samoregulacije, kao i zarade novinara koje su i dalje ispod prosječnih“, rekla je Murić.
Kako je kazala, prethodne godine je zabilježeno 19 napada na novinare.
Murić je navela da je procesuiranje napada na novinare u posljednje vrijeme efikasnije i agilnije, a to se, prema njenim riječima, može pripisati izmjenama Krivičnog zakonika.
Ona je istakla da je Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija još jedan pozitivan primjer unapređenja rada i slobode medija.
Murić je rekla da je pozitivan primjer i posljednji izvještaj Evropske komisije i Fridom hausa vezan za rad Javnog servisa.
Ona je naglasila da je Javni servis jedini mediji sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori koji je u domaćem vlasništvu, što je pitanje kojim se država mora baviti.
Murić je navela da i dalje postoje neriješeni ozbiljni slučajevi kao što je slučaj ubistva urednika Dana Duška Jovanovića, kao i napadi na novinare Oliveru Lakić i Tufuika Softića.
"Očekujemo da se ovi slučajevi rasvijetle. Što se tiče slučaja Duška Jovanovića, samtramo da vlast ne može imati nikakvo opravdanje da ne riješi ovaj slučaj i očekujemo maksimalne napore države po tom pitanju“, rekla je Murić.
Ona je kazala da su potrebne što hitnije izmjene seta medijskih zakona.
Murić je pozvala sve medije i novinare za veću međusobnu saradnju i solidarnost, jer tako mogu poboljšati svoj položaj i položaj medija u Crnoj Gori.
Bonus video:
