Višem državnom tužilaštvu tek u februaru dostavljen je predlog Komisije za praćenje postupanja u istragama o napadima na novinare iz decembra prošle godine - da u istrazi ubistva vlasnika i urednika “Dana” Duška Jovanovića ponovo saslušaju određene svjedoke, ali i neke koje istražitelji gotovo dvije decenije nisu pozvali da sa njima podijele svoja eventualna saznanja o tom zločinu.
Da im je taj predlog stigao tek u februaru, predstavnici tužilaštva informisali su juče na sastanku čelnike izvršne vlasti i predstavnike Komisije, saznaju “Vijesti”.
Uz višedecenijsko breme ubistva Jovanovića, a i pored napretka na Svjetskom indeksu slobode medija, Crna Gora, kako je kazao Pavol Salaj iz organizacije “Reporteri bez granica”, ostaje u drugoj polovini među evropskim zemljama.
Širom planete juče je obilježen Svjetski dan slobode medija.
Nova tužiteljka u slučaju ubistva Duška Jovanovića
Nakon sastanka u takozvanoj gluvoj sobi, premijer Dritan Abazović novinarima je rekao da je predmet ubistva Jovanovića zadužila nova tužiteljka - Danka Ivanović Đerić.
Čestitajući svim medijskim radnicima Dan slobode medija, Abazović je istakao da je taj slučaj prioritet je za Vladu, poručivši da će učiniti sve da do kraja rasvijetle to ubistvo.
”Ako postoji i procenat mogućnosti da se sazna puna istina da se do nje dođe, jer i porodica ubijenog Jovanovića i ukupna crnogorska javnost imaju pravo da znaju, ne samo ko je izvršio to ubistvo nego i ko je nalogodavac”, saopštio je predsjednik Vlade nakon sastanka sa predstavnicima tužilačke organizacije, policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Komisije.
Ponovio je da se od dana ubistva 2004. godine vrše ogromne opstrukcije da se ne sazna ko je ubio Jovanovića, naglasivši da je postupajućoj tužiteljki sada dosta teže da postupa u tom predmetu, jer ni neki svjedoci nisu među živima.
On je ustvrdio da je ključni razlog opstrukcije - da se ne dođe do nalogodavaca ubistva.
Odgovarajući “Vijestima” rekao je da im nije objašnjeno zbog čega do sada nisu saslušali svjedoke, što je Komisija predložila krajem prošle godine.
Tužiteljka Ivanović Đerić rekla je da će intenzivirati rad u ovom predmetu sa ciljem da se prikupe dokazi i procesuiraju počinioci i eventualno nalogodavci ovog ubistva.
Nije, međutim, precizirala od kada je zadužena tim predmetom, niti da li ga je, eventualno, dobila jer neko od njenih prethodnika nije sa pažnjom postupao u toj istrazi.
Ministar Zoran Miljanić rekao je da je to ubistvo kamen o vratu pravnoj državi i da se bez epiloga teško može pričati o pravnoj državi i vladavini prava u Crnoj Gori.
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić poručio je da se mora učiniti sve da se ova istraga dovede do kraja i da se osim izvršilaca i nalogodavaca utvrdi i ko je vršio opstrukcije svih ovih godina da ovo ubistvo ne dobije konačni sudski epilog.
Sastanku su prisustvovali i vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović, direktor Uprave policije Nikola Terzić, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Milić, šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, tužiteljka Jelena Đaletić, tužilac Miroslav Turković i predsjednik Komisije za praćenje postupanja u istragama o napadima na novinare Mihailo Jovović.
Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine i do sad je osuđen samo Podgoričanin Damir Mandić, i to za saizvršilaštvo.
Nalogodavci, organizatori i počinioci ostaju nepoznati. Po ocjeni komisije, posebno je zanimljivo postojanje službene zabilješke koja je nastala tokom saslušanja Mandića - kada je on prvi put uhapšen, a čije je postojanje dugo osporavano.
Vladina Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinara preporučila je istražnim organima da u okviru istrage o ubistvu urednika “Dana” ponovo saslušaju bivšeg šefa podgoričke policije Milana Vujanovića, radi utvrđivanja šta se desilo sa tom službenom zabilješkom, u kojoj se opisuje kako je izveden taj zločin.
Vujanović je pred kamerama u avgustu 2021. godine potvrdio da je službena zabilješka nastala tokom saslušanja Mandića nedugo nakon ubistva Jovanovića, ali i da je o svemu tome obavijestio tadašnju vrhovnu državnu tužiteljku Vesnu Medenicu koja, po njemu, nije na pravi način odreagovala.
Salaj: Oslobađanje Jova Martinovića doprinijelo boljoj poziciji
Crna Gora je, prema posljednjem izvještaju RSF, ostvarila značajan napredak - sa 63. pozicije došla do 39. mjesta na listi od 180 zemalja.
”Takođe, mora se uzeti u obzir da je na poziciji, čiji je rezultat sa veoma malim razlikama između zemalja, što je, baš iz tog razloga, zona sklona promjenljivosti”, pojasnio je u izjavi za “Vijesti” Salaj, koji je u organizaciji Reporteri bez granica (RSF) zadužen za Evropsku uniju (EU) i Zapadni Balkan.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je između dvije druge balkanske zemlje, Sjeverne Makedonije (38) i Hrvatske (42), a pripada grupi koja je pokazala potencijal za unapređenje.
”U političkom smislu, Crna Gora je prešla dug put, ali joj i predstoji dug put. Pritisak na medije stranke bivšeg predsjednika Mila Đukanovića progresivno je popuštao kako on gubi vlast. Vlada priprema novu medijsku strategiju. Međutim, i dalje se dešavaju politički napadi i pritisci na novinare”, naglasio je Salaj.
On je ocijenio i da je slučaj oslobađanja novinara Jova Martinovića, nakon višegodišnjeg krivičnog gonjenja, doprinio boljem pozicioniranju Crne Gore na Svjetskom indeksu.
”Uprkos nekažnjivosti u vezi sa starijim zločinima protiv novinara, institucije za sprovođenje zakona su više mobilisane u procesuiranju novijih zločina. Iako je postignut napredak, novinarstvo i dalje čeka sistemske mjere za jačanje prava na informisanje i nezavisnost javnog emitera i regulatora medija”, zaključio je Salaj.
Prema izvještaju RSF, i napadi na novinare su donekle smanjeni nakon odlaska Demokratske partije socijalista (DPS) sa vlasti 2020. Upozoravju, pak, i da nova vlast pokušava da kontroliše pojedine medije i novinare.
U izvještaju se navodi i da postoji zabrinutost da će “strani vlasnici nekih medija uticati da uređivačka politika služi interesima drugih vlada (srpske, na primjer) ili interesima njihovih lokalnih političkih miljenika”.
Vlada, pak, napredak Crne Gore na Svjetskom indeksu slobode medija vidi kao sopstvene “konkretne rezultate”.
”Donošenjem seta medijskih zakona i nove medijske strategije, koji su u finalnoj fazi, i njihovim kvalitetnim sprovođenjem, Vlada će potvrditi svoju odlučnost da suštinski unaprijedi slobodu medija”, rekla je rukovoditeljka Ministarstva evropskih poslova Ana Novaković Đurović, dodajući da ostaje dosta izazova za unapređenje ambijenta za rad medija, ali i da su sloboda izražavanja i medija važni za proces pristupanja EU, te da reforme u toj oblasti čine okosnicu poglavlja 23.
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Dominik Vag kazala je da je “sposobnost nezavisnih i pluralističkih medija da istražuju i objave rezultate svojih istraga bez straha od odmazde ili nekažnjivosti, igra važnu ulogu u svim demokratijama, kako bi podstakli javnu debatu i pozvali javne institucije na odgovornost”.
”Zato svi oni koji su odgovorni za zločine, napade ili uznemiravanje novinara, uključujući i u onlajn sferi, treba da budu izvedeni pred lice pravde i osuđeni”, poručila je Vag, tokom sastanka sa predsjednikom Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija Mihailom Jovovićem.
Jovović je, saopšteno je iz OEBS-a, kazao da sloboda medija podrazumijeva i slobodu novinara da odgovorno izvršavaju svoje zadatke bez ikakvih pritisaka, a kamoli uvreda, prijetnji i nasilja u fizičkom i virtuelnom svijetu.
Odlazeći predsjednik Milo Đukanović poručio je da je slobodna riječ svih medija od vitalnog značaja za očuvanje i razvoj demokratije i društva pravde.
Iz medijskih regulatornih agencija, civilnog sektora, Sindikata medija i strukovnih udruženja saglasni su da novinari u Crnoj Gori rade u teškim uslovima, nijesu adekvatno plaćeni i trpe pritiske od političkih i drugih centara moći, urednika, vlasnika i dijela javnosti.
Predsjednik Sindikata medija (SMCG) Radomir Kračković rekao je da ta organizacija “neće dozvoliti da novinari i medijski radnici ostanu na začelju po standardu”.
Kako je rekao, pregovori o granskom kolektivnom ugovoru koji treba da reguliše medijsku industriju u Crnoj Gori, ne idu željenom dinamikom, jer je veliki dio predloga SMCG odbijen.
Kračković je pozvao sve medijske radnike da pod hitno pokrenu pregovore sa poslodavcima o povećanju plata.
”Povećan je broj verbalnih i prijetnji preko društvenih mreža, a tokom prošle godine i fizičkih napada”, kazao je on i dodao da su državni organi brže reagovali nego ranije.
Bonus video:
