Divlje svinje u okviru lovišta kojim gazduje Lovačko društvo (LD) "Manastir Morača" ponovo prave štetu ratarima, tvrde mještani. Ovog puta, kažu u domaćinstvu Rnković iz Osredaka, divlje svinje su im gotovo "preorale" polovinu od oko hektar zasađen ranim krompirom.
Miljan Rnković kaže da se već pet godina zaredom dešava slično, ranije su mu, objašnjava, stradali usjevi kukuruza, ove godine i krompir. Mještani više gornjomoračkih sela, u oktobru prošle godine, ispričali su "Vijestima" da nijesu uspjeli da zaštite njive, voćnjake i livade od divljih svinja, uprkos mnoštvu dopisa i urgencija Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za inspekcijske poslove, apelima i zahtjevima za pomoć.
Kazali su da je šteta ogromna, a da su nadležni stalno bez predloga kako da se problem riješi.
"Dvije njive sam zasadio sortom ranog krompira, koji je bio djelimično iznikao. Divlje svinje su zasad na jednoj potpuno, a na drugoj djelimično uništile. Bila je komisija resornog ministarstva sa predstavnicima LD, ali ne nadam se odšteti, jer je nije bilo ni ranijih godina. Odnos članova tog društva prema nama je vrlo loš i nadmen. Ponovo sam zasadio kromir, ali ne znam kad će ponovo svinje sve uništiti", objašnjava on.
Rnković kaže da je u više navrata pokušao da se dogovori sa predstavnicima LD, ali da nije bilo rezultata. Odštete nije bilo, podsjeća, čak ni ranijih godina "kad se dešavalo da poslije ulaska divljih svinja u njivu nije ostao ni struk kukuruza". Iz LD su mu jedino, objašnjava, sugerisali bolju zaštitu usjeva.
"Moje njive su ograđene čobanicom koju sam sam kupio, iako sam čekao dvije godine da to urade iz LD, kako su obećavali. Nevjerovatno je šta mi sve predlažu oni koji vode računa o lovištu. Između ostalog da imanje ogradim, ne znam koliko, visokom mrežom, pa da stavim dva reda čobanica, pa da obezbijedim neke zvučne signale za plašenje životinja, pasa čuvara… Nije na mom imanju logor, nego njive, nemam mogućnosti da trošim toliko novca na ograđivanje koje su mi predložili", kaže Rnković.
Prema njegovim riječima, mještani tog dijela kolašinske opštine godinama trpe od "nekontrolisano namnoženih divljih svinja i nemara LD". Rnković kaže da će pokrenuti prikupljanje potpisa svjih komšija, kako bi svi zabranili lov na svojim imanjima. Sve to, objašnjava, kao "adekvatan odgovor LD koje se ne obazire na apele i pokušaje mještana da zaštite svoju imovinu i usjeve".
LD je, nakon prijavljene štete, reagovalo u skladu sa zakonom, kaže predsjednik tog društva Petar Medenica.
Međutim, on tvrdi da te, kao ni mnoge druge njive na kojima je ranije napravljena šteta, nijesu ograđene u skladu sa propisima.
"Poslije prijavljene štete, lovočuvar je izašao i sa komisijom je napravljen zapisnik, koji su potpisali i Rnkovići. Ni ta njiva, nije ograđena u skladu sa pravilnikom. Podsjećam da je pravilima precizirano na pod kojim uslovima LD plaća naknadu štete. LD, kao i mnoga druga u državi, ima problem sa likvidnošću, a ovo društvo živi od mojih donacija. Fokus nam je na uzgoju i zaštiti i taj posao obavljamo kvalitetno. Prema zakonu, treba da imamo četiri stalno zaposlena, od čega su tri lovočuvara i jedan upravnik lovišta. Za njihove zarade treba više od 14.000, a nama je budžet prošle godine bio 12.700 eura", tvrdi predsjednik LD.
On objašnjava da su "mještani nemarni kada je riječ o zaštiti svojih imanja" i podsjeća da postoji način da se kroz apliciranje kod resornog ministarstva obezbijedi besplatna materijal za adekvatno ograđivanje imanja. Kaže i da su zahtjevi za odštetu "prevršili mjeru".
"Ima ljudi koji me zovu da im se nadoknadi, navodna, šteta od divljih svinja, a pri tom, žive u drugim opštinama i ne znaju gdje im je tačno đedovina. Pored toga, iako većina poljoprivrednika tačno zna, jer to piše u pravilniku, kako se propisno štiti imanje od divljih životnja, to ne čine. Čak, ne žele ni da iskoriste brojne mogućnosti kod resornog ministarstva, pa da kroz projekte, obezbijede da im troškovi ograđivanja njiva, livada, pašnjaka…budu refundirani", objašnjava Medenica.
Prema članu 77 Zakona o divljači i lovstvu, za štetu koju pričini divljač odgovoran je korisnik lovišta (LD). Međutim, na osnovu Pravilnika o mjerama za sprečavanje šteta i načinu i postupku za ostvarivanju štete od divljači, vlasnici zemljišta dužni su da svoje zasijane površine i stogove sijena ograđuju drvenom ili žičanom ogradom "na način koji onemogućava prolazak bilo kakve dlakave divljači". Pored toga, dužni su da premazivanjem mladih stabala voćaka "odbojnim sredstvima spriječe oštećenja na kori".
"Vlasnici, odnosno korisnici stoke i zemljišta dužni su da redovno kontrolišu stanje svoje imovine, organizuju njeno čuvanje korišćenjem vezanih pasa, vidljivih plašila i zvučnih uređaja, kao i da sprovode ostale uobičajene mjere zaštite… U lovištima gdje ima medvjeda, vukova i šakala stoka se može puštati na ispašu samo u pratnji čobana", piše, između ostalog, u Pravilniku.
Propisana je i obaveza da se "stoka noću zatvara u štale ili u ograđenim prostorima uz nadzor i stalno prisustvo čobana i sa vezanim psom čuvarom". Prema Zakonu, tek kada mještani ispune sve te uslove, njihov zahtjev za naknadu štete je osnovan - tada se, prema pravilniku, formira komisija koja treba da utvrdi štetu.
Bonus video:
